Osnivačica platforme za prodaju rabljene odjeće, ReStyloh, unosi održivost u modu

Vrijeme je da održivost izađe iz ormara, zaključila je Dijana Dražetić, osnivačica platforme za prodaju rabljene odjeće ReStyloh. Čak 79 posto odjeće koju imamo u ormaru skuplja prašinu i mamac je za moljce, a ti se resursi mogu puno bolje iskoristiti, osobito ako imamo na umu da ih je svakim danom sve manje, a modna industrija ih nemilice troši

Digitalnom platformom ReStyloh Dijana Dražetić suprotstavila se trendovima brze mode odgovornima za veliko zagađenje. Kombinirajući znanja o platformskoj i digitalnoj ekonomiji koja je stekla u konzalting projektima na međunarodnim tržištu i svoje poštovanje prema prirodi, smislila je način kako doprinijeti održivosti u modi. Prije pet godina osnovala je platformu gdje se može prodati odjeća, modni dodaci, cipele i kozmetički proizvodi koji se ne koriste. Ideja je bila da se to rješavanje viškova može provesti po brzom postupku.

Nakon prijave na platformu korisnici se povezuju u male zajednice po ključu da nose istu veličinu ili da imaju podjednak modni ukus. “S obzirom na to da je odjeća u piramidi potreba jedna od tri osnovne potrebe čovjeka uz hranu i sklonište, uvijek ćemo je trebati. A unatoč tome, čak 79 posto odjeće iz našeg ormara ne nosimo. U takvoj situaciji jedino platformsko rješenje može ponuditi tu savršenu distribuciju resursa i ono što više ne nosite spojiti s nekim kome to savršeno odgovara stilom i veličinom. Drugim riječima, 79 posto odjeće više ne mora biti petina svjetskog otpada”, kazala je za Forbes Hrvatska izvršna direktorica ReStyloha.

Masovna proizvodnja jeftine odjeće koja brzo izlazi iz mode ima snažan učinak na klimatske promjene. Proizvodnja odjeće troši mnogo prirodnih resursa te doprinosi nastanku stakleničkih plinova. Modna industrija, prema podacima Ujedinjenih naroda, proizvodi osam do deset posto emisija štetnih plinova, što je više nego avio i brodarska industrija zajedno. Očekuje se kako će globalno prodaja odjeće samo rasti. Svjetska banka procjenjuje kako će do 2030. godine porasti za 65 posto.

Prema studiji The Future of Urban Consumption in a 1,5 C World, u modnoj industriji: – koristi se oko 2,5 posto ukupne svjetske obradive površine za uzgoj pamuka, – sintetički materijali poput poliestera iziskuju oko 342 milijuna barela nafte godišnje, – u procesima u proizvodnji odjeće poput bojenja tkanina koristi se 43 milijuna tona kemikalija godišnje, a troši se i mnogo vode.

Jedan od načina da se ublaži učinak modne industrije na klimatske promjene jest i okretanje rabljenoj robi, takozvanoj second hand odjeći. Toga je svjesna i Dražetić koja je diplomiravši ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu radila kao konzultantica u području inovacija i platformske i digitalne ekonomije. Pritom je surađivala s renomiranim profesorima s Harvarda, Stanforda, Whartona, MIT-a, Dukea, London Business Schoola i Yalea. Šest godina Dražetić je bila direktorica rasta i razvoja u Institutu za inovacije.

“Imala sam priliku surađivati s najboljima u struci i raditi projekte za tržišne lidere, ali i perspektivne startupe. Nisam radila ništa slično ovome danas, ali nekako ReStyloh integrira znanja koja sam stekla na tim projektima, poput kodificiranja procesa za potrebe digitalizacije, treniranja NLP (natural language processing) softvera, poslovne strategije za plasman inovativnih rješenja na tržište i sličnih projekata. Znanja koja sam stekla na tim projektima sada su itekako korisna”, navodi Dražetić.

Pritisak održivosti

Najveći izazov joj je, kaže, informirati potrošače o važnosti i prednostima održive mode. Pojašnjava kako je to tako zato što fast fashion i konzumerizam zagušuju oglasni prostor stvarajući osjećaj da je nemoguće živjeti održivo. “Misija ReStyloha je dokazati i pokazati da je istina upravo suprotna. Lako je i dostupno živjeti održivo, a opcije su kvalitetnije, zdravije i za pojedinca i za planetu naspram neodrživih opcija. No vjerujem da će se to dugoročno promijeniti investiranjem u informiranje javnosti o sada već nužnosti implementacije održivih principa u svakodnevnicu”, napominje.

Društvo još nije u zadovoljavajućoj mjeri prihvatilo održivost, smatra naša sugovornica. Prelasku na održive opcije ispriječili su se, prema njezinom sudu, osjećaj nemoći i letargije u smislu da smo premaleni kako bi naši dobri izbori doprinijeli planeti, osobito ako svi drugi rade pogrešno, te osjećaj panike kako ćemo svi propasti i kako je najbolje više ništa ne kupovati. No, tvrtke su pod sve većim pritiskom da uvedu promjene u zelenijem smjeru i to bi trebalo dovesti do novih pomaka.

Premda svijest o održivosti još nije dosegla svoj vrhunac, korisnici su odlično prihvatili ReStyloh. Prvi su korisnici došli organski preko Google tražilice, a njihova je brojnost iznenadila i osnivačicu platforme: “Kada je prvi dan došlo 300 korisnika i samo krenulo objavljivati artikle, a dan nakon toga njih 1.000, to me iznenadilo unatoč tome što smo dobro postavili optimizaciju za tražilice (SEO). Prvih 10.000 korisnika u tako kratkom roku sam protumačila da je ReStyloh prirodno sjeo korisnicima, što znači da unique value proposition pogođen.”

Najbitnijim za svaki projekt smatram precizno definirati customer journey i unique value proposition, a to je nekako bila glavna komponenta svih projekata na kojima sam radila. Ako se to dobro napravi, vjerujem da projekt može podnijeti pogreške u drugim područjima.

Dijana Dražetić, ReStyloh

Stvaranje zajednice

Lani je platforma za prodaju rabljene odjeće dobila i ekstenziju, lansiran je ReStyloh News. Riječ je o portalu čija je misija osvijestiti čitatelje kako postoje učinkovite održive alternative svemu što trenutno koristimo i kupujemo neovisno o tome radi li se o hrani, piću, ljepoti, uređenju doma ili nečem trećem. Osnivačica platforme prionula je u tom dijelu internetske stranice objavljivati priče o više i manje znanim mladim poduzetnicima koji su iz različitih branši, ali spaja ih ljubav prema prirodi, ekologiji i održivosti. Dražetić time oko svoje platforme stvara zajednicu ljudi posvećenih istim ciljevima koji se međusobno podupiru. Iz internetske sfere to se prebacuje i u fizičku stvarnost.

“U ovoj smo pripremili prekrasne buvljake, umrežili smo se s lokalnim dizajnerima održive mode, pripremili smo divne kolekcije, događanja koja slave održivi lifestyle i modu”, kaže Dražetić koja je svojedobno sudjelovala i u pisanju izvještaja američkog fonda rizičnog kapitala Innovative Ventures o investicijskoj klimi u Adria regiji.

Širenje tržišta

Njezin je startup sada i sam u fazi prikupljanja kapitala kako bi se platforma mogla proširiti na Adria regiju, ali i šire. “Iako već sada imamo korisnike iz regije i svijeta, pristižu nam upiti kada će ReStyloh biti lansiran u njihovoj državi jer je lokalna prisutnost velika prednost rabljenih artikala. Naime, time su manji i poštarina i ugljični otisak”, kaže mlada poduzetnica koja je tijekom svoje konzultantske karijere radila na nekoliko različitih tržišta. Između ostalih na tržištu SAD-a, Švicarske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Srbije, BiH i Hrvatske.

Osim za ekspanziju, investitor bi dobro došao i da se ostvari još jedan cilj, a to je mobilna aplikacija. Zasad je web aplikacija bila strateški bolja opcija za prvu fazu okupljanja korisnika, no kada se prijeđe određeni obrtaj, svakako je u planu lansiranje nove verzije platforme koju će pratiti i mobilna aplikacija. Doći će tada još do nekih promjena u poslovnom modelu. “Trenutno je ReStyloh usluga besplatna za sve korisnike, no kada prijeđe određeni obrtaj, uzimat će se provizija za svaku transakciju kako bi biznis bio financijski održiv”, objašnjava.

Održiva ‘restilizacija’

Ideja je dugoročno održiva jer održivost je budućnost. Podizanjem svijesti o biološkom satu koji otkucava našem planetu nastavimo li se prema njemu ponašati nemarno kao dosad za očekivati je kako će se sve više ljudi okretati prema second hand odjeći. To da postane prva stanica kada u garderobi zatreba neka prinova, san je naše ekološki osviještene startupovke koja je zasigurno pomogla popularizirati održivije modne navike.

“Već sada me znaju nazvati prijatelji, poznanici i suradnici da su ‘restyleali neki outfit‘. Sviđa mi se kako je to nova cool riječ koja služi kao sinonim za održivi outfit“, ponosna je pokretačica platforme.

“Naš dugoročni cilj je da prije svake kupnje prvo pretražite ReStyloh, odnosno da restyleate, a tek onda ako ne pronađete to što tražite, da se odlučite za fast fashion alternativu. Znam da se ne može uvijek kupovati održivo, ali ostvarenje mog sna bilo bi da svi imaju ReStyloh account i prije kupnje prvo pretraže ReStyloh kako bi pronašli održivu opciju svog zamišljenog outfita“, kaže naša sugovornica, pobornica održivosti jednog novog kova kojih ćemo u godinama koje dolaze zasigurno viđati sve više i više.