Ivan Suhanek: Prve strane radnike doveo sam za obiteljski OPG, danas posredujem za tisuće ljudi

Agencija za posredovanje u zapošljavanju i privremeno zapošljavanje TH Consulting radnicima pruža podršku i nakon pronalaska poslodavca, bilo da je riječ o administraciji, zdravlju ili privatnim situacijama. Osnivač i direktor Ivan Suhanek govori u intervjuu o stanju na tržištu stranih radnika u Hrvatskoj

Do 2050. svaka četvrta osoba u Hrvatskoj će biti stranac, prognoziraju analitičari. Trend porasta populacije stranih radnika itekako osjećaju u agenciji TH Consulting koja je u tek nešto više od dvije godine rada postala jedna od najvećih agencija za zapošljavanje i privremeno zapošljavanje stranih radnika u sektoru poljoprivrede u Hrvatskoj.  O stanju na tržištu stranih radnika, novom pilot-projektu besplatne škole hrvatskoga jezika i izazovima integracije općenito, u intervjuu govori direktor i osnivač TH Consultinga Ivan Suhanek, koji je posao pokrenuo iz Virovitice, a potom se proširio diljem Hrvatske.

Za početak – ukratko nam predstavite projekt škole hrvatskoga jezika koji je započeo ovoga ljeta. Otkud motivacija za organiziranje besplatnog tečaja za strane radnike na području Podravine?

Od ideje do realizacije prošlo je tek nekoliko mjeseci: važnost projekta odmah je prepoznala općina Špišić Bukovica i njezin načelnik Hrvoje Miler, koji su nam nesebično prepustili prostorije Društvenoga doma. Ubrzo nam se priključila i profesorica Josipa Reit, inače učiteljica razredne nastave i engleskoga jezika u osnovnoj školi, koja nam daje izvrsne povratne informacije o napretku i motivaciji polaznika.

Škola hrvatskoga jezika u naselju Lozan započela je s radom ovoga lipnja, gdje, dva do tri puta tjedno, tridesetak mladića u večernjim satima usvaja osnove komunikacije na hrvatskom jeziku. Cilj nam je olakšati svakodnevnu komunikaciju, kako s lokalnim stanovništvom, tako i s poslodavcima i omogućiti im određenu dozu samostalnosti. Nije lako biti stranac i ne razumjeti jezik u trgovini, kod liječnika, na nogometu, želimo im maksimalno olakšati boravak i rad u Lijepoj našoj.

Nakon 25 godina u povrćarstvu, kao i u OPG-u kojeg su otvorili Vaši roditelji, kada se i kako pojavila ideja osnivanja agencije?

Priča sa stranim radnicima dogodila se spontano, kada sam i sam tragao za njima. Nažalost, nisam mogao naći dovoljan broj radnika u Hrvatskoj za rad u obiteljskom OPG-u, pa sam odlučio otići u Nepal i dovesti prvu četvoricu radnika. Nakon toga, javili su se upiti i drugih i shvatio sam da je potražnja velika te odlučio osnovati agenciju. Prvi naši klijenti bili su zapravo prijatelji i kolege, koji su se našli u istom problemu nedostatka radne snage kao i ja.

Agenciju za posredovanje u zapošljavanju i privremeno zapošljavanje stranih radnika TH Consulting osnovali ste relativno nedavno – tek 2022., a već se možete pohvaliti činjenicom da ste jedna od najvećih agencija u sektoru poljoprivrede. Što mislite da je bilo ključno za Vaš uspjeh?

U Hrvatskoj je po ukidanju kvota za strane radnike 1. siječnja 2021. godine eksplodiralo tržište agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju, i poslodavcima može biti izazov pronaći pouzdanog partnera u moru od preko 700 registriranih agencija. TH Consulting je među klijentima prepoznat po društvenoj odgovornosti i personaliziranom pristupu svakom radniku i svakom poslodavcu, uzimajući u obzir posebnosti svakog posla, radnog iskustva i kulturološke specifičnosti. U svojoj poslovnoj filozofiji vodimo se premisom „bolje uvoziti radnike, nego hranu“.

Kako pronalazite radnike? Iz kojih zemalja dolaze i što je sve potrebno učiniti da bi se zaposlili u Hrvatskoj?

Naš najvažniji zadatak je identificirati i privući najbolje kandidate koji odgovaraju potrebama i željama naših klijenata, a pritom surađujemo s partnerima iz Nepala, Indije, Bangladeša, Uzbekistana, Srbije, Egipta i Kosova. U naše obveze, među ostalim, a ovisno o državi iz koje dolaze, ulaze: pronalazak adekvatnog radnika, provedba selekcijskog postupka i dostava potrebne dokumentacije; izrada i predaja cjelokupne dokumentacije potrebne za dobivanje dozvole za privremeni boravak i rad državljana trećih zemalja, pokrivanje troškova putnog osiguranja radnika te ishodovanje vize za boravak i rad u Hrvatskoj. Za lakše sporazumijevanje i prilagodbu, radnicima iz Nepala je na raspolaganju i izvorni govornik nepalskog jezika zadužen za koordinaciju i podršku.

Diljem Hrvatske posredujemo s više od 60 poslodavaca za oko 1000 stranih radnika godišnje, većinom za poslove u poljoprivredi (povrćarstvo, voćarstvo, stočarstvo i peradarstvo), prehrambenoj industriji i trgovini.

Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci 2024. izdano je ukupno 112.389 dozvola za boravak i rad stranih državljana. Kako komentirate trenutačnu situaciju na tržištu Hrvatske s brojem radnika? Je li moguće zaključiti da bi bez stranih radnika bilo teško održati broj zaposlenih?

Iz vlastitog iskustva mogu reći da je teško naći dovoljan broj radnika, posebice na poslovima s nižom stručnom spremom, kao što je poljoprivreda. No, u isto vrijeme možemo vidjeti da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje i kvalificirane radne snage.

Govoreći o poljoprivredi, ako želimo ozbiljnu proizvodnju, gdje se izbacuje po nekoliko desetaka paleta dnevno, moramo imati sigurnu i ozbiljnu radnu snagu, jer se zaostaci mogu brzo dogoditi, a bez dovoljno ruku ne možete dovoljno brzo raditi. Ako ne budemo radili sa strancima u proizvodnji, mi možemo jedino uvoziti hranu, treća opcija ne postoji. To znači da ćemo ili uvoziti hranu, pogotovo voće i povrće, ili uvesti radnike koji će onda proizvoditi na području Hrvatske.

Danas se u medijima mogu čuti i pročitati različita iskustva u radu sa stranim radnicima, posebice s onima iz Azije. Kakva su Vaša iskustva? Što biste naveli kao prednosti, ali i nedostatke, zaposlenja?

Zadovoljno možemo reći da imamo pozitivna iskustva, a radnici su prijateljski dočekani. Naravno, kao u svakom poslu, može se dogoditi da je poslodavac nezadovoljan radnikom. Tada upozoravamo radnike na prigovore poslodavca i ostavimo određeno vrijeme i prostor za poboljšanje. Ako poslodavac i dalje nije zadovoljan, radniku se traži novi poslodavac, ponekad i sektor. No, iz perspektive poslodavca, poznavanje hrvatskoga jezika može pridonijeti zadovoljstvu. Ne treba zaboraviti da i poslodavci često nisu ljudi koji u odijelu po cijele dane sjede u uredu, već su s radnicima na terenu, u čizmama i blatu do koljena. I sam se često pridružim radnicima u polju kad je potrebno. To je ujedno način za upoznati probleme ovog posla iz prve ruke i brže ih riješiti.

Koliko je za Vaše klijente jednostavan (ili kompliciran) proces dobivanja radne dozvole i dolaska stranog radnika?

Ako uzmu profesionalnu agenciju, vrlo jednostavan (smijeh). Najčešće za klijenta vodimo cjelokupni proces zapošljavanja stranih radnika – od odabira i selekcije, preko administracije i konačnog dolaska u Hrvatsku. Ponekad, ako je klijent samostalno odabrao radnika, bavimo se isključivo administrativnim djelom.  Diljem Hrvatske posredujemo s više od 60 poslodavaca za oko 1000 stranih radnika godišnje, većinom za poslove u poljoprivredi (povrćarstvo, voćarstvo, stočarstvo i peradarstvo), prehrambenoj industriji i trgovini.

Proces dovođenja radnika obično traje između 45 i 120 dana, a osim o nama,  ovisi i o brzini institucija koje rade na njima i matičnoj zemlji. Samo ishođenje radne dozvole traje od 15 do 120 dana, ovisno o policijskoj postaji, a ishođenje vize od 45 do 120 dana te ovisi o ambasadi.

Kako komentirate ustaljene predrasude o stranim radnicima u Hrvatskoj – od smanjenja cijene rada, preko kulturoloških razlika do otežane prilagodbe?

Hrvatska se još kao država prilagođava novom imigracijskom trendu, trenutačno je u pripremi i novi Zakon o strancima koji će se podrobnije baviti problematikom rada stranih radnika. Odgovornost je na nama, koji radimo u sektoru, ali i u društvu u cjelini da prihvatimo njihov rad kao neizbježan. Doći trbuhom za kruhom u stranu državu, a često u našem slučaju i na strani kontinent, nije jednostavno i neminovan je proces prilagodbe, kako za njih, tako i za nas.