Legendarni hrvatski profesionalni ronilac osmislio je globalno rješenje za problem plastike u moru
Godišnje u moru završi 14 milijuna tona plastike. Taj podvodni otpad ugrožava biljni, životinjski i ljudski svijet, a rješenje za njega, koje se polako usvaja diljem svijeta, dolazi iz Hrvatske. Iduće godine kod nas će se održati i svjetski summit na temu smanjenja plastičnog otiska u podmorju. Inicijator svega, Kristijan Curavić, predsjednik organizacije Ocean Alliance Conservation Member (OACM), za Forbes Hrvatska ispričao je na čemu njegov tim radi
U proljeće iduće godine Hrvatsku bi trebala pohoditi svjetska elita koja se odlučila uhvatiti u koštac s gorućom ekološkom temom – podvodnim otpadom. Oceani, rijeke i jezera pokrivaju 71 posto površine Zemlje, a posljedice zagađenja tek odnedavno su u fokusu javnosti. No, neki već godinama upozoravaju na taj problem.
Jedan od njih je Kristijan Curavić. Hrvatski pionir u čišćenju morskog dna i profesionalni ronioc svoje je napore s lokalne zajednice proširio na globalnu i u tome dobio potporu brojnih državnika, predstavnika kraljevskih obitelji i korporacija, svjetskih organizacija, imućnika, znanstvenika, ekologa. Njegov Ocean Alliance Conservation Member (OACM) provodi nekoliko različitih programa, no svi imaju isti cilj.
Konglomerat OACM nastao je prije deset godina kako bi ujedinio nacije spremne obvezati se očuvanju i čišćenju oceana od plastike. U osnivačkom timu bili su uz Curavića i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te nekadašnji izvršni direktor Formule 1 Bernie Ecclestone. Taj je globalni pothvat nastavak Curavićeve udruge za podizanje svijesti o podvodnom svijetu Global UnderWater Awareness Association (GUWAA) koju je osnovao 2008. godine.
Posljednjih godina surađuju uglavnom s vladama, globalnim kompanijama i svjetskim organizacijama na provođenju programa održivog rješenja za očuvanje oceana (eng. Sustainable Ocean Solution Conservacy Program – SOS CP) i certificiranju obalnih pojasa (eng. Certified SAFE Marine Areas – CSMA). Riječ je čišćenju priobalnog pojasa od otpada. To je dugoročan proces u kojem se, nakon što profesionalni ronioci izvade otpad, područje nastavlja nadzirati i održavati čistim.
„White Flag International jedino je takav sustav certificiranja oceana, jezera i rijeka. Razvili smo ga u suradnji sa stručnjacima iz različitih područja i vlade su to prepoznale. Kad država integrira naš sustav, imaju kompletno rješenje čišćenja priobalnih pojaseva do 50 metara. Tamo se nalazi 70 posto smeća i ljudska ruka tu može učiniti veliku razliku“, tumači Curavić.
Trenutno su s mnogim državama u procesu integracije tog sustava, to su države Bliskog istoka, SAD, Kanada, male otočne države. Za one siromašnije poput Haitija i Jamajke proradit će fondacije, a dogovara se i poseban Fond solidarnosti sa Svjetskom bankom. Kroz nekoliko godina kad će sustav biti integriran u pedesetak zemalja, doći će do priželjkivanog obrata. Tada će se, prema kalkulacijama OACM-a, na godišnjoj razini iz mora vaditi 14 do 20 milijuna tona otpada. Drugim riječima, više otpada će iz mora izaći no što će ući.
Summit u Hrvatskoj
Predstavnici država i kompanija koje prihvaćaju odgovornost za vraćanje održivosti u podvodni svijet okupit će se u Hrvatskoj iduće godine na summitu. U planu je da se on održi krajem travnja te da na njemu sudjeluju predstavnici pedesetak država.
Zemlja domaćin, nažalost, neće se imati puno čime pohvaliti. Iako živimo od turizma koji se uglavnom bazira na moru i suncu, uzdanica za čišćenje priobalnog pojasa je korporativni, a ne državni sektor. Primjerice, grupacija Jadranka je certificirala lokacije svih svojih hotela, a u čišćenju obale je bilo i zanimljivih nalaza poput 150 kilograma teške bombe.
„Željeli smo da Hrvatska bude predvodnik u tome, ali sada radimo na smjernicama za regulative kojima će se očito morati prilagoditi kao i svi ostali. Ujedinjeni narodi (UN) i Europska unija rade na takvim regulativama, a mi im pomažemo“, kaže predsjednik OACM-a te dodaje: „Pregovaramo sada s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskom Arabijom i Bahreinom o certifikaciji njihovih obalnih pojasa. Započeli smo s budžetima od 5 do 500 milijuna eura. Obvezali smo se UN-u kako ćemo tim budžetima financirati implementaciju naših sustava u ostalim dijelovima svijeta.“
Sve globalne institucije koje imaju ingerenciju oko zaštite mora potrošile su milijarde eura za podizanje svijesti, no to ne rješava problem. Uostalom i tvrtke kao i države provode samo kozmetičke mjere na koje troše novac, komentira svjetski rekorder u ronjenju na dah s otoka Krapanj.
| Kristijan Curavić je 2004. godine postavio novi svjetski rekord u ronjenju na dah u ekstremnim polarnim uvjetima. Zaronio je 50 metara pod 1,4 metara leda u jezeru Djupvatnet u sjeveroistočnoj Norveškoj. Godinu dana kasnije, oborio ga je zaronivši na 51,2 metra u 1:32 minute pod dva metra dubok led. Ušao je u povijest kao prvi čovjek koji je zaronio pod ledenu ploču Sjevernog pola. |
„Postojemo svjetska organizacija koja će diktirati kako će se razvijati sustavno čišćenje jezera, rijeka mora u svijetu. Zajedno s bivšim generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Talebom Rafaijem, koji je trenutno naš član nadzornog odbora, mapirali smo sve nedostatke dosadašnjeg rada UN-a. Imamo i sustav kako spriječiti greenwashing koji ćemo predstaviti na idućem summitu UN-a. Radimo na tracking sustavu koji će brojčano pokazivati koliko je tona smeća izvađeno iz mora“, ističe Curavić.
Najveća akcija čišćenja podmorja dosad
Unutar OACM-a planira se i treća globalna podvodna akcija čišćenja World Aqua Day. Ceremonija otvorenja događanja trebala bi se održati u Saudijskoj Arabiji. Tamo bi princ Albert od Monaka, koji je bio domaćin prvih dvaju World Aqua Dayja, trebao predati morsku ekološku baklju Mohammedu bin Salmanu, kralju Saudijske Arabije.
„Sada to dogovaramo s kraljevskim obiteljima“, kaže Curavić. Tumači kako će se to događanje odvijati jednom godišnje te da će nalikovati suvremenim Olimpijskim igrama, i to ne samo po ceremoniji otvorenja.
U globalnom događaju sudjelovat će 190 zemalja i 50 milijuna ronioca koji će u 2000 gradova u isti trenutak bez obzira na vremenske zone zaroniti ne bi li udruženim snagama proveli ekološku akciju čišćenja mora, jezera i rijeka. „Taj će događaj okupljati svjetske zvijezde, a želja nam je da svake godine zemlja domaćin bude na drugom kontinentu“, pojašnjava. Veliki je to organizacijski zalogaj, no povjeren je iskusnom čovjeku – Gerhardu Heibergu, Norvežaninu koji je bio direktor organizacijskog vijeća zimskih Olimpijskih igara 1994. u Lillehammeru.
| World Aqua Day prvi je put održan 2013. uz financijsku potporu Zaklade princa Alberta od Monaka, a drugi je on sam i otvorio u ceremoniji uz obalu mora. Tom je prilikom u akciji sudjelovalo 60 zemalja, a u nekoliko sati izvučeno je više od 250 tona morskog otpada. Za događanje, koje se odvijalo pod nazivom Guwaa World Underwater Cleanup Day, bio je zadužen Gerhard Heibert. |
Ekonomski učinci
Klimatske promjene utječu na sva gospodarstva svijeta, ne treba posebno isticati kako je taj utjecaj negativan. Ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju štete od najmanje 100 milijardi dolara godišnje, a povećanje temperature rezultirat će ubrzanjem ekonomskih gubitaka, navodi Curavić. Naglašava i kako neovisni ekonomisti procjenjuju kako će u budućnosti šteta uzrokovane klimatskim promjenama doseći od 2 do 10 posto globalnog BDP-a godišnje ili čak i više.
S druge strane, uklanjanje podvodnog otpada otvara nova radna mjesta. OACM je naumio otvoriti edukacijski centar za ronioce u Jordanu. To je zemlja s visokom stopom nezaposlenih, a među njima je i mnogo policajaca, vojnika te obavještajnih agenata koji imaju određene predispozicije za pohađanje takve prekvalifikacije. „U Jordanu bismo školovali između pet i osam tisuća ronioca te ih koristili u zemljama gdje je to potrebno. Dio njih će i ostati raditi u tim zemljama na održavanju čistoće obalnih pojasa. Samo na Bliskom istoku trebat će nam sedam do deset tisuća ljudi“, procjenjuje osnivač te organizacije.
U prvim fazama na projektima će raditi ronioci koji će biti plaćeni iz budžeta organizacije, kompenzacije za njihov rad kretat će se između tri i pet tisuća eura, kaže naš sugovornik. Države će educirati i vlastite ronioce, a u ministarstvima će trebati obučiti i administrativnu podršku koja će surađivati s tim roniocima. Bit će to sustav koji brine o održavanju podvodnih područja, baš kao što sada gradovi brinu o uređenju i održavanju javnih površina, travnjaka i parkova, pojašnjava Curavić.
Živimo u vremenu plastične pandemije, vjerojatno ne postoji osoba na svijetu koja ne konzumira određene doze plastike. Brigom za podvodni ekosustav moguće je preokrenuti trendove i vaditi više plastike iz mora no što tamo završi. Uz boljitak zdravlja i ekološkog stanja planeta, cilj OACM-a je počistiti 70 posto najvećeg problema – plastični otpad na dnu oceana, pojašnjava za Forbes Hrvatska Curavić.
Dodaje i kako će rad njegove organizacije imati i ekonomske učinke i to ne samo zbog novih radnih mjesta, već i za reputaciju zemlje i njezin turizam. U suradnji s marketinškim stručnjacima razvit će komunikacijsku strategiju kojom će se u područjima s White Flag International certifikatom turiste informirati u zračnim lukama, hotelima, na promidžbenim panelima uz cestu kako je riječ o „certificiranom, sigurnom morskom području za siguran ljudski život“.
| OACM će snimiti i dokumentarni film kako teče proces certificiranja obalnog pojasa. Također, svaka zemlja će imati vagu otpada koja će pratiti koliko je godišnje tona izvađeno. |
Vraćanje moru
„Davno sam shvatio da ja to ne mogu sam i krenuli smo sklapati velika globalna partnerstva. Imali smo jake članove koji su nas preporučivali, otvarali nam puteve. Dobili smo veliku političku moć djelovanja. Ja sam samo jedan alat ove organizacije“, skroman je Curavić koji ne voli da se njega stavlja u prvi plan.
Iskusio je kako je to kada je u fokusu medija, što zbog svojih ronilačkih postignuća, što zbog veze s poznatom televizijskom voditeljicom. Medijsku pažnju privukli su i njegovi pothvati čišćenja morskog dna, ali nisu svi bili pozitivno intonirani.
„Bilo je i naslova u stilu ‘Od svjetskog prvaka postao je podvodni smećar’“, smije se Curavić koji je cijeli život proveo uz more. „More me stvorilo, izgradilo moj karakter. Kad više nisam ronio ni obarao rekorde, bilo mi je prirodno vratiti nešto moru. Shvatio sam da imam priliku nešto promijeniti, nešto veće od mene,“ ispričao je.
