Ova obiteljska tvrtka hrabro uvozi i promovira hrvatska vina u SAD-u: Rezultati nisu izostali
Dijaspora i poznavatelji vina u SAD-u zadnjih par godina mogu vrlo lako nabaviti hrvatska vina. Za to su zaslužni Mirena Bagur i njen muž Win Burke koji u tu državu uvoze brojna poznata i manje poznata vina.
Mirena Bagur i njezin muž Win Burke već par godina odlični su ambasadori hrvatskih vina u SAD-u. Njihova tvrtka Croatian Premium Wine uvozi sve više hrvatskih vina. Prodaju ih tradicionalnim putem, ali i putem svoje web trgovine.
Mirena je u SAD otišla još krajem osamdesetih, a većinu karijere bavila se marketingom u IT-u. Tvrtku za uvoz vina pokrenuli su 2019. godine, a tome je prethodilo uočavanje pozitivnih trendova. Prije desetak godina muž i ona uočili su kako kvaliteta vina u Hrvatskoj značajno raste svake godine, a istovremeno su stupili u kontakt s vinarima s Neretve uz koju je provela djetinjstvo.
Muž Win je inženjer koji je nakon diplome prestižnog MIT-a radio u raznim većim firmama, a jednako uspješan pokazao se i u startup okruženju i poduzetništvu. Na primjer, startup Incentive Targeting u kojem je bio izvršni direktor prodan je Googleu. S obzirom na njegov IT background, podrazumijevalo se kako će njihova tvrtka vino prodavati i putem Interneta.
Nakon razgovora s vinarima, napravili su istraživanje američkog tržišta i zaključili kako je interes za hrvatska vina sve veći. Osim što mu raste kvaliteta, raste i broj dolazaka Amerikanaca u hrvatsku, ali i trend traženja vina iz nepoznatih područja među Amerikancima – ljubitelji vina.
Navodi kako Amerikancima ni težak izgovor naziva vina kao što su Crljenak Kaštelanski, Grk i Crvik nije bio prepreka prilikom traženja tih sorti.
Sve više vina u ponudi, evo koja su najtraženija
Njihova web trgovina započela je s 10, a danas u ponudi ima više od 120 etiketa vina. Ponosni su i jer većina tih hrvatskih vina na natjecanju koje organizira Wine Enthusiast osvaja preko 90 bodova. To dodatno pomaže percepciji hrvatske kao vinske regije.
Na osobnoj razini, Mirena najveće zadovoljstvo vidi u partnerstvu s vinarijama. Na primjer u razgovoru sa Udrugom Komarna dogovorili su stvaranje vina Komarna 7 – koja je mješavina plavaca. S nekim vinarijama radili su i na stvaranju etiketa koje su prikladnije za police u američkim trgovinama.
Najtraženija hrvatska vina su ona koja se jako razlikuju od drugih vrsta – Plavac mali, Pošip, Teran i Malvazija, ali pretpostavlja kako će i vina iz sjeverne Hrvatske biti tražena jer su izvrsne kvalitete. Dijaspora najčešće traži vina iz kraja iz kojeg su im pretci. Jednim od uspjeha smatra i suradnju s vinarijom Grgich Hills I prodaja njihovih Grgić Vina u USA preko njihove web trgovine.
Mirena ističe i kako imaju ozbiljne namjere s tvrtkom. Ona nije registrirana kao LLC, nego kao Inc. – pravni oblik koji odabiru korporacije.
Hrvatska bi trebala promovirati svoja vina poput Francuske
Tijekom Covida fokusirali su se na širenje inventara i osposobljavanje trgovine na višoj razini. Sada ponovno šire distribuciju putem hotela, restorana i kafića.
Veliki problem prilikom pokretanja tvrtke bila je složenost industrije alkohola u SAD-u. Svaka od 50 saveznih država ima svoja pravila. Osim toga, problem je bio i pronalaženje kupaca, s obzirom da Hrvatska u početku nije uopće percipirana kao vinska zemlja. Misli kako se to ipak polako mijenja.
Kaže kako je marketing vina u SAD-u je prepušten zemljama i vinarijama. Francuska primjerice podiže cijenu svojim buteljama edukacijama i prezentacijama koje se održavaju u SAD-u. Zahvaljujući tome oni prednjače u vrijednosti izvoza iako količinski izvezu manje od primjerice Italije. To uključuje program u četiri velika američka grada – kušaonice, večere i članke novinara.
Prodaja vina iz nepoznatih egzotičnih prostora u Americi je ponovno oživjela tek ove godine. Nakon pandemije kupovala su se vina iz poznatih područja poput Francuske, Italije i Kalifornije ili jako jeftina vina.
Glavni kupci su dijaspora, poznavatelji vina i turisti
Što se profila online kupaca tiče – trećina su hrvatska dijaspora, trećina Amerikanci koji su poznavatelji vina, a trećina turisti koji planiraju posjetiti Hrvatsku ili su već bili u njoj. Sličan je profil kupaca u trgovinama ili restoranima, ali tu povratne informacije o kupcima uglavnom dobiva samo na temelju organizacije kušaonica.
Dijaspora kupnju vina doživljavaj emotivnije od Amerikanaca, pa se takvi kupci znaju češće povratno javiti i prenijeti svoje dojmove. Jedna od takvih priča uključuje cijeli izvještaj s 90. rođendana dida s Brača koji je za poklon dobio vino s tog otoka koje nije pio već 30 godina.
Postoje i neki restorani koji su prihvatili hrvatska vina na stalnoj vinskoj listi.
U tijeku je i izrada prvog pilot programa suradnje hrvatskih i američkih chefova. U sklopu njega, američki kuhari dolazit će u Hrvatsku učiti o hrvatskim namirnicama, kuhinji, običajima ali i vinima.
Mireni i Winu plan je povećati broj vina i kupaca na njihovom web shopu. To misle postići kroz nekoliko programa poput vinskog kluba, programa za korporativno darivanje i nekih drugih. Misle da bi hrvatskom vinarstvu trebalo pomoći marketingom oko kvalitete hrvatskih vina. Digitalni marketing tu bi bio bolji izbor od tradicionalnog – pojašnjave Mirena. Ističe i kako se svi mogu uključiti u promociju hrvatskih vina u inozemstvu. Gornjom objavom na društvenim mrežama pokazala je jedan od primjera kako bilo tko jednostavnim koracima može dati svoj doprinos njihovoj popularizaciji.
