Ovo je pet najvećih gradilišta u Europi: Gdje se gradi, koliko to košta – i tko je dao novce
Europska unija i njezine države članice ubrzano ulažu u infrastrukturne megaprojekte koji nastoje prvenstveno uspostaviti i poboljšati prometne veze. Forbes Slovenija je izdvojio najveće aktivne građevinske projekte na starom kontinentu prema procijenjenoj vrijednosti investicije.
Najveći infrastrukturni projekt u EU je u glavnom gradu Francuske, gdje su trenutno i Olimpijske igre – obično dobar povod za ulaganja u takve projekte. Riječ je o modernizaciji i proširenju pariškog metroa, koji se zove Grand Paris Express. Projekt stoljeća, kako ga naziva izvođač, trebao bi stajati više od 36 milijardi eura i trebao bi biti dovršen do 2035. godine (više u nastavku).
Na ljestvici pet najvećih projekata po izboru Forbesa Slovenija čak su tri uključena u strategiju transeuropske prometne mreže TEN-T (Trans-European Transport Network). Sva tri su također dio istog osnovnog koridora u ovoj mreži. Strategijom TEN-T EU želi do 2050. godine povezati države članice poboljšanim i novim cestama, željeznicama, zračnim lukama, lukama te telekomunikacijskim vezama.
Samo dovršetak osnovne mreže – predviđeno do 2030. godine – trebao bi prema procjeni Europske komisije ukupno stajati 515 milijardi eura. U trenutnom financijskom okviru EU za razdoblje 2021.–2027. za projekte TEN-T predviđeno je dobrih 25 milijardi eura. Najvažniji europski izvor financiranja za projekte TEN-T je instrument CEF (Connecting Europe Facility), koji je krajem srpnja raspodijelio sedam milijardi eura među 134 projekta diljem kontinenta.
Samo gradilišta koja su sada aktivna
Pri sastavljanju popisa Forbes Slovenija se fokusirao na aktivne projekte unutar EU. Tako je, na primjer, ispao “iz konkurencije” danski projekt izgradnje dvaju energetskih otoka u Sjevernom i Baltičkom moru, jer bi gradnja, nakon kašnjenja, trebala započeti tek u drugoj polovici ove godine. Neki od najvećih ili strateški najvažnijih projekata odvijaju se izvan EU, ali još uvijek na starom kontinentu, odnosno u bliskom Ujedinjenom Kraljevstvu.
Među velikim projektima na Otoku vrijedi spomenuti visokobrzinsku željeznicu HS2 (High Speed 2), koja bi trebala povezati glavni grad London s gradovima na sjeveru. Povezivanje je predloženo 2009. godine, a gradnja je započela 2020. godine. Završetak je predviđen nakon 2030. godine. Najnovija procjena vrijednosti – iz siječnja ove godine – iznosi 66,5 milijardi funti (79 milijardi eura), otkako je vlada bivšeg premijera Rishija Sunaka u listopadu prošle godine ukinula planove za drugu fazu projekta, koja je uključivala izgradnju željeznice sjeverno od Birminghama.
U Turskoj se gradi Istanbulski kanal, koji bi trebao rasteretiti promet kroz tjesnace Bospor i Dardanele. Vrijednost projekta, čija je gradnja započela 2021. godine, procjenjuje se na 10 do 25 milijardi dolara. Nižu vrijednost najavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je projekt predstavio 2011. godine, a gradnja je započela deset godina kasnije.
Forbes Slovenija je predstavio pet najvećih projekata od – najmanjeg među njima do najvećeg.
5. Treći terminal aerodroma u Frankfurtu
Gdje: Frankfurt, Njemačka
Procijenjena vrijednost projekta: 4 milijarde eura
Godina početka izgradnje: 2015
Predviđena godina završetka: 2026
Zračna luka u Frankfurtu, koja je najveća u Njemačkoj i četvrta najveća u Europi, već godinama čeka na novi, treći terminal. Gradnja je započela 2015. godine, ali su zbog izbijanja pandemije COVID-19 nastala kašnjenja, no radovi su se nastavili. Novi terminal, koji će isprva moći primiti 19 milijuna putnika godišnje, a kasnije i do 25 milijuna, trebao bi biti dovršen 2026. godine. Frankfurtska zračna luka je u rekordnoj 2019. godini, prije nego što je pandemija udarila, primila dobrih 70 milijuna putnika.
Nakon otvaranja novog terminala, Fraport planira zatvoriti Terminal 2, koji će nakon 30 godina biti potpuno obnovljen. Veću obnovu planiraju i na Terminalu 1, koji uglavnom koristi matični nacionalni prijevoznik Lufthansa.
Izgradnja novog terminala, prema navodima upravitelja frankfurtske zračne luke Fraport, koji je također vlasnik ljubljanske zračne luke, najveći je privatno financiran infrastrukturni projekt u Europi. Europska investicijska banka (EIB) 2016. godine pridonijela je projektu zajmom u vrijednosti od 600 milijuna eura.
4. Podvodni tunel Fehmarnbelt
Gdje: Morski zaljev Fehmarn između Danske i Njemačke
Procijenjena vrijednost projekta: 7,1 milijarde eura
Godina početka gradnje: 2020
Predviđena godina završetka: 2029
Između njemačkog otoka Fehmarn i danskog otoka Lolland, koje trenutno povezuje dugotrajni trajekt, gradi se podvodni tunel Fehmarnbelt. Projekt vodi danska vlada, koja je na svojoj obali izgradila namjensku tvornicu. Tamo izrađuju divovske segmente tunela koje će zatim spustiti na morsko dno. Njemačka gradi infrastrukturu na svojoj strani tunela, uključujući cestovnu i željezničku vezu.
Tunel će predviđeno skratiti vrijeme pomorskog prijelaza s više od jednog sata na sedam minuta vlakom i 10 minuta automobilom. Plan danske vlade je da će izgradnju tunela platiti budući korisnici kroz plaćanje cestarine.
Projekt je dio europske strategije TEN-T, točnije dio skandinavsko-mediteranskog prometnog koridora, koji povezuje sjevernu Europu s južnom. U posljednjem natječaju za sredstva iz instrumenta CEF, projekt je sredinom srpnja dobio nešto manje od 160 milijuna eura.
3. Tunel Mont d’Ambin/Mont Cenis
Gdje: U Alpama, između francuske regije Maurienne i italijanske doline Susa
Procijenjena vrijednost projekta: 8 milijardi eura
Godina početka gradnje: 2019
Predviđena godina završetka: 2032
Tunel Mont d’Ambin ključni je i najzahtjevniji projekt nove visokobrzinske željezničke veze između talijanskog Torina i francuskog Lyona. Riječ je o 57,5 kilometara dugom tunelu kroz Alpe, koji bi po dovršetku trebao postati najduži željeznički tunel na svijetu. Trenutno taj naziv pripada švicarskom tunelu Gotthard, koji također prolazi ispod Alpa.
S osam milijardi eura, projekt predstavlja otprilike trećinu procijenjenih troškova izgradnje cijele 270-kilometarske željeznice, koja će povezati francusku i talijansku mrežu visokih brzina. Tunel je dosad jedini dio linije na kojem su radovi već započeli.
Veza između Lyona i Torina dio je mediteranskog koridora, koji prolazi i kroz Sloveniju između istoka i zapada.
2. Tunel Brenner
Gdje: U Alpama, između avstrijskog Innsbrucka i italijanske Fortezze
Procijenjena vrijednost projekta: 10,5 milijarde eura
Godina početka gradnje: 2008
Predviđena godina završetka: 2032
Bazni tunel Brenner između Austrije i Italije bit će 55 kilometara dug tunel kroz Alpe nakon dovršetka. Tunel će rasteretiti najniži alpski prijevoj Brenner, preko kojeg prolazi 30 posto trgovine koja prelazi Alpe. Većina tog prometa je cestovna, što na prijevoju uzrokuje kolone kamiona, dok željeznica nije najučinkovitija zbog strmog nagiba padine.
Tunel je u vlasništvu austrijskih željeznica i talijanskog namjenskog holdinga. Polovicu novca za izgradnju osigurava EU, budući da je tunel najvažniji projekt u okviru uspostave skandinavsko-mediteranskog koridora TEN-T.
1. Grand Paris Express
Gdje: Šire područje Pariza
Procijenjena vrijednost projekta: 36,1 milijarde eura
Godina početka gradnje: 2013
Predvidena godina završetka: 2035
U gradu svjetlosti, koji je domaćin ovogodišnjih Olimpijskih igara, već više od desetljeća planiraju proširenje metroa koje bi, osim Pariza, uključivalo i širu regiju Île-de-France. Projekt obuhvaća 200 kilometara novih željezničkih pruga, četiri nove metro linije, proširenje dviju postojećih te izgradnju 68 novih stanica.
Cilj projekta je omogućiti bolje veze između pariških predgrađa i glavnog grada te uspostaviti veze između predgrađa bez potrebe za prelaskom preko središta Pariza. Nove veze trebale bi dnevno prevoziti oko dva milijuna putnika.
Krajem lipnja, tik prije početka Olimpijskih igara, grad je otvorio prvu obnovljenu metro liniju – liniju 14 – koja je prvotno trebala biti otvorena još 2019. godine.
Tekst je izvorno objavljen na Forbes Slovenija, a autor je Jan Artiček.
