Bellabeat skandal potresa startup zajednicu, investitori na oprezu: ‘Tko zna koliko je još takvih?’
Sumnja da je jedan od najpoznatijih hrvatskih startupova Bellabeat javnosti podastirao frizirane podatke o poslovanju ne prolazi nezamijećeno u startup i investitorskoj zajednici. Povjerenje investitora je poljuljano, pitaju se koliko je još takvih priča, a to neće dobro utjecati na hrvatski startup ekosustav, smatra izvršni partner u fondu South Central Ventures Jure Mikuž. Partner u tvrtki Aymo Ventures Božidar Pavlović je, pak, stava kako se afera neće odraziti na investicije
Otkako je prošlog tjedna danski portal Berlingske otvorio temu o istinitosti podataka koje javnosti plasiraju hrvatski Bellabeat i danski fond Nordic Eye, točnije njegov osnivač Peter Warnæe, krenula je lavina članaka kojima se preispituje iskrenost suosnivača startupa Sandra Mura oko svih ključnih činjenica o tvrtki.
Sporno je vrte li se zaista milijarde dolara u prodaji njihovog pametnog nakita i femtech rješenja, jesu li doista stekli pet milijuna korisnika te ima li ikakvog uporišta konstatacija Nordic Eye da je vrijednost tvrtke skočila na 3,8 milijardi dolara, što bi značilo smo inkognito dobili trećeg jednoroga.
Pod lupom su i navodna partnerstva s Teslom, Netflixom, Appleom, a napose ono s glazbenom megazvijezdom Miley Cyrus. Raspreda se jednako burno i o suradnji s Bank of America koja im je, prema priopćenjima koja su svojedobno slali iz tvrtke, trebala biti posrednik u prikupljanju investicija i zaključivanje “najveće dotad prikupljene runde”. No ta je suradnja, doznalo se nedavno, naprasno prekinuta i to, prema najnovijim navodima iz tvrtke, zbog odlaska glavnog kontakta iz te banke.
Unatoč optužbama kako su prenapuhali rezultate, iz Bellabeata ne otkrivaju svoju bilancu pozivajući se na ugovore o povjerljivosti (NDA). Ionako izjave iz te tvrtke neće puno toga moći promijeniti. Šteta je napravljena. No, nije riječ samo o reputacijskoj šteti za startup koji su 2014. godine osnovali Mur i njegova tadašnje djevojka Urška Sršen. Razotkrivanje prijevare odražava se na cijelo tržište.
Drastične primjere toga imali smo to prilike vidjeti s raskrinkavanjem Sama Bankmana-Frieda i kolapsom FTX-a, ali i s Elizabeth Holmes i propasti njezinog Theranosa. Srećom, ako je i bilo određene kreativnosti u izvještavanju Bellabeata o poslovanju, to se ne može mjeriti s razmjerima spomenutih megaprijevara.
Afera neće znatno utjecati na investicije u hrvatske startupove
Stoga, ali i zato što se već godinama Bellabeat ne vezuje previše uz Hrvatsku, ovaj slučaj ne bi trebao utjecati na ulaganja u hrvatske startupove, smatra Božidar Pavlović, partner u fondu rizičnog kapitala Aymo Ventures.
“Afera oko Bellabeata po svoj prilici neće znatno utjecati na (ionako smanjeni) obujam investicija u hrvatske startupe, jer je i statistički vjerojatno da će se, kako raste broj investicija, dogoditi i pokoja kontroverzna. Vjerujem da hrvatski ekosustav neće doći pod povećalo, tim više što je Bellabeat fokus svog djelovanja ipak držao na SAD, a osnivači već duže zapravo nisu ovdje prisutni, niti bitno pridonose ekosustavu”, kazao je Pavlović za FORBES Hrvatska.
Od prvog proizvoda, Bellabeat Shell koji je pratio i snimao otkucaje srca djeteta u majčinu trbuhu, startup je krenuo u osvajanje SAD-a. Dobio je podršku holivudskih lica kao što je glumica Jessica Alba, tech velikana poput kreatora Gmaila Paula Buchheta i osnivača TechCruncha Michaela Arringtona te jednog od najpoznatijih investitora u Silicijskoj dolini Rona Conwayja. U svjetlu najnovijih događanja, pitanje je treba li i u prethodnu rečenicu dodati “navodno”.
Investitori na oprezu
Taj osjećaj nepovjerenja i opreza uvukao se među investitore nakon izbijanja afere Bellabeat. Da se o tome razgovara u investitorskim krugovima, potvrđuje nam i Jure Mikuž, izvršni partner South Central Venturesa. Iako nije želio komentirati konkretno slučaj Bellabeat jer raspolaže samo činjenicama koje je saznao iz medija, kazao je kako taj cijeli slučaj ne donosi ništa pozitivno ni tvrtki ni investitorima ni startup ekosustavu.
“Investitorima je to poljuljalo povjerenje i izaziva u njima oprez jer, generalno, postavlja se pitanje koliko još ima ovakvih priča. Nažalost, po mom poznavanju hrvatskog i šireg ekosustava u regiji, Bellabeat nije jedini primjer takvog ponašanja”, komentira Mikuž.
“Investitori koji žele dugoročno imati dobar brend ne podržavaju poduzetnika koji bi radio takve stvari. Imamo kontrolne mehanizme. Ako bi nam netko i lagao o prihodima, člancima u ugovorima predviđeno je da time riskira zatvor. Makinacije s financijskim izvještajima su ozbiljan kriminal i to se ne radi”, rezolutno nam preko telefonske linije govori izvršni partner i suosnivač prvog fonda rizičnog kapitala u Hrvatskoj.
U South Center Venturesu takvih slučajeva nema jer prije investicije fond rizičnog kapitala ima uvid u sve startupove dokumente, tumači. Na serveru se napravi takozvani data room gdje se na kup stave svi dokumenti i društveni ugovor, ugovori s najvećim klijentima, dobavljačima, ugovori o zapošljavaju financijski izvještaji. Potom se sjedne sa startupom i napravi se plan poslovanja za idućih nekoliko godina.
“To je jako detaljno razrađen plan. Iako postoji utvrđen scenarij, naravno, može doći do devijacija planova. Međutim, ne može se dogoditi da netko kaže da je napravio sto milijuna dolara prihoda i onda se ispostavi da je napravio pet milijuna, to se sve na bankovnom računu vidi”, objasnio je Mikuž. Mi kontroliramo poslovanje naših kompanija redovito, na tjednoj ili mjesečnoj razini, kako bismo mogli u detalje znati što se događa kod njih i teško nam neko može prikazati brojke koje bi bile daleko iznad onoga što vidimo na terenu, obrazlaže taj iskusni ulagač.
Kako bi povjerenje između investitora i osnivača startupova bilo na visokoj razini, u tom investicijskom fondu svake godine organiziraju SCV summit gdje obje strane imaju priliku razgovarati licem u lice. “Puno nam je lakše otkad to radimo jer investitori imaju puno više povjerenja kad upoznaju lice iza logotipa i priliku popričati s poduzetnicima. Što god da se napravi, neke firme će propasti. No, nema slučajeva da će netko pokušati fabricirati podatke”, potcrtao je Mikuž.
DYOR
Ako netko i pokuša zamazati oči investitorima, njihov je zadatak da to brzinski prozru. To im je u opisu posla i to otisnuto velikim slovima. Pavlović, partner u Aymo Ventures, novom hrvatskom fondu rizičnog kapitala usmjerenom na growth startupe, one koji rastu i čiji se proizvod već dokazao na tržištu, podsjeća da za fondove, kao i za sve druge investitore vrijedi akronim DYOR. Njega je popularizirala kriptozajednica, a znači da moraš odraditi posao i sve proučiti (eng. Do Your Own Research) prije djelovanja.
“Drugim riječima, svaki VC fond samostalno procjenjuje potencijal pojedine kompanije i dogovara valuaciju po kojoj je spreman uložiti. Nakon ulaganja jasna je želja i osnivača i ulagatelja da vrijednost kompanije raste, ali bez eksternog, objektivnog vrednovanja kao što su prodaja kompanije, izlazak na burzu ili eventualno nova runda financiranja, bilo kakva valuacijska brojka je naprosto pusta želja. Eksternog vrednovanja kod Bellabeata nije bilo, a čini se da je komunicirana valuacija miljama daleko od stvarne vrijednosti kompanije koja bi se mogla procijeniti kroz njihove prihode”, komentirao je Pavlović.
Hoće li posljedice biti ozbiljne, ili će Bellabeat i njihov danski ulagač samo pretrpjeti težak udarac na svoju reputaciju i povući se na neko vrijeme iz objektiva javnosti, vidjet ćemo vrlo brzo, napomenuo je znakovito.
Sretni smo što smo krajem 2022. uspjeli zatvoriti treći fond jer je puno fond menadžera to pokušalo i nije u tome uspjelo zbog ekonomskog pada. Ove smo godine odradili i pet investicija, a rezultati za ovu godinu su na razini portfolija relativno dobri. Zadovoljni smo.
Jure Mikuž, South Central Ventures
Sad samo valja promatrati i nadati se da medijski istupi Bellabeata ne budu previše kontradiktorni ni bolni za gledati dok se pokušavaju iskobeljati iz ove rupe koju su si sami iskopali. Možda će se iz toga izvući čak i galantno, Mur ima predispozicije za to, godinama su mu mediji jeli iz ruku. Davno je Andrija Hebrang pokazao da je to moguće kada je izjavio: “Ja nikad ne lažem. Samo povremeno govorim neistinu. To je puno pristojnije.”
U svakom slučaju, neovisno o učinku ove afere na investicijske procese na hrvatskom tlu, očekuje se da će startupima iduće godine biti dostupno manje kapitala. I ove se godine dotok investicija smanjio. Prema godišnjem izvješću londonske tvrtke rizičnog kapitala Atomico, investicije u europske tech startupove bi do kraja ove godine trebali doseći oko 45 milijardi dolara, što je 38 posto manje kapitala nego lani. Još je porazniji rezultat ako se usporedbi s 2021. godinom kada su europski startupovi upili sto milijardi dolara. U odnosu na to razdoblje, ulaganja su i više nego prepolovljena, piše Forbes.
“Mislim da će se tek u idućoj godini ovaj gospodarski pad reflektirati na fondove rizičnog kapitala. Bit će manje investicija u fondove, a time i manje investicija u startupove. Već je ove godine broj investicija jako pao”, zaključio je Mikuž.
Kud nema novca, a sad još da ponestane i povjerenja ulagača, to bi bilo baš nezgodno za startupove. Ipak, investitori znaju što rade, a sa slabijim povjerenjem, rade još i intenzivnije provjere. Ako ih netko uspije jako nasanjkati, možda je svojom inteligencijom i genijalnošću ipak taj ulog i zaslužio.
