Donesen propis koji otključava 270 milijardi eura dodatnog BDP-a u iduće četiri godine
Procjenjuje se kako će već iduće godine ljudi, razni aparati i strojevi proizvesti 175 zetabajta podataka. Većina tih podataka uopće se ne koristi, a jedan od razloga je što im se nije moglo pristupiti. U četvrtak je stupio na snagu europski Akt o podacima (Data Act), propis za koji se predviđa kako će do 2028. godine generirati 270 milijardi eura dodatnog BDP-a. Evo što se njime mijenja
Količina podataka neprestano raste. Iz Europske komisije navode kako je 2018. godine proizvedeno 33 zetabajta podataka, a 2025. godine očekuje se kako će ta brojka porasti na 175 zetabajta. U njima se skriva veliki potencijal, no čak 80 posto industrijskih podataka ni za što se ne koristi. Upravo time se bavi europski Akt o podacima koji je u četvrtak stupio na snagu.
Konkretnije, novim pravilima definiraju se prava na pristup podacima nastalima u Europskoj uniji, njihovu upotrebu u raznim sektorima, a trebala bi se olakšati i razmjena podataka, posebno industrijskih. Iz Europske komisije smatraju kako će se jasnim određivanjem tko i pod kojim uvjetima može stvoriti novu vrijednost od podataka potaknuti “konkurentno i inovativno tržište podataka”.
Otključavanjem tog potencijala većom pristupačnosti podataka, prema očekivanjima tvoraca propisa, stvorit će se dodatnih 270 milijardi eura BDP-a do 2028. godine. Akt bi se trebao početi primjenjivati za dvadeset mjeseci, u rujnu 2025. godine.
Veća kontrola nad podacima
Izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager naglasila je u objavi povodom donošenja novog propisa kako će korisnici sada imati kontrolu nad razmjenom podataka koje generiraju njihovi povezani uređaji te kako će poslovne tajne biti zaštićene, kao i temeljno europsko pravo na privatnost.
Primjerice, novim se pravilima korisnicima povezanih proizvoda omogućuje pristup podacima koje generiraju ti uređaji i razmjena takvih podataka s trećim stranama. Tako će vlasnik uređaja moći zatražiti od proizvođača podatke nastale uporabom tih povezanih uređaja te ih podijeliti sa servisom za popravke. Samim time, cijene za postprodajne usluge i popravak pametnih uređaja trebale bi biti niže. Dosad je podacima raspolagao samo proizvođač i popravci su bili mogući jedino u ovlaštenim servisima.
U dokumentima Europske komisije navodi se kako se Aktom o podacima europske tvrtke štite od “nepoštenih ugovornih odredaba u ugovorima o razmjeni podataka koje jedna ugovorna strana jednostrano nameće drugoj”. Drugim riječima, mala i srednja poduzeća koja imaju manju pregovaračku moć trebala bi dobiti zaštitu i pravo na raspolaganje podacima te tako aktivnije sudjelovanje na tržištu podataka.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je pak istaknuo kako će europski građani i tvrtke imati koristi kada industrijski podaci postanu dostupni, jer to bi trebalo potaknuti nove aplikacije temeljene na podacima, osobito u području umjetne inteligencije.
“Ako imate strojeve različitih proizvođača, sada možete dobiti prilagođene savjete od tvrtke koja prikuplja podatke iz različitih strojeva. Do sada su proizvođači zaključavali podatke o svakom stroju. To bi moglo biti korisno kod kuće, omogućujući vam da povežete termostat s vrtnom kućicom”, navode primjer iz Europske komisije.
Implikacija te promjene osobito je korisna u industrijskom smislu gdje se dostupnošću podataka strojeva različitih proizvođača, umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem mogu optimizirati procesi, rad proizvodnih linija i dobavnih lanaca.
Drugačija pravila u oblaku
Promijenit će se i neke druge prakse. Aktom o podacima postavit će i drugačija pravila igre u oblaku. Nove uredbe o standardizacijskom okviru za podatke i interoperabilnosti oblaka olakšat će premještanje podataka i aplikacija s jednog pružatelja usluga na drugog, bez troškova. Uz to europske tvrtke moći će kombinirati podatkovne usluge različitih pružatelja usluga računalstva u oblaku („višeoblak”). Predviđene su i zaštitne mjere podataka koji se čuvaju u oblaku u EU-u kako bi se izbjeglo to da im nelegalno pristupaju vlade izvan EU-a.
Jedna od većih promjena je i da će u slučaju izvanrednih stanja kao što su poplave i šumski požari, javni sektor moći pristupiti podacima privatnog sektora kako bi odgovorio na te prijetnje.
