Dronovi osječkog startupa Orqa isporučeni su u više od 500 hrvatskih škola, a iz tvrtke kažu da bi htjeli opremiti sve
S Draganom Kovačevićem, projekt menadžerom iz tvrtke Orqa razgovarali smo o projektu uvođenja edukacijskih dron setova u hrvatske škole, što se zbilo više od godinu dana nakon što su uveli vlastitu opremu u američke škole, osječka Orqa s edukacijskim dron setovima ušla je i u hrvatske škole
Iz Orqe su ovog tjedna objavili kako su u 537 hrvatskih škola isporučili 624 setova opreme vrijednih gotovo 536 tisuća eura zahvaljujući natječaju javne nabave koji je raspisala Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u sklopu projekta e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola. Cilj tog projekta koji se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova je osposobiti učenike osnovnih i srednjih škola za tržište rada, školovanje i cjeloživotno učenje.
„Mi smo tražili način kako da tehnologiju dronova učinimo široko dostupnom, a CARNET-ov projekt je bio savršena prilika da uđemo u obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj, na sličan način kako smo ušli u američki obrazovni sustav u kojem se Orqa oprema koristi više od godinu dana kroz različite programe i kurikulume koji se temelje na dron tehnologiji“, rekao je za FORBES Hrvatska Dragan Kovačević, projekt menadžer i stručnjak za EU projekte u Orqi.
Njihovi planovi, objasnio je, jednostavno su se preklopili s planovima razvoja digitalno zrelih škola. U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, djeluje 1984 osnovnih i 439 srednjih škola koje pohađa više od 450 tisuća učenika. Tako da tvrtka i nakon ovog natječaja ima velik potencijal za daljnju suradnju i plasiranje svojih STEM setova koji sadrže edukacijski dron, upravljačku konzolu (kontroler), FPV video-naočale za pilote dronova te pripadajuće aplikacije i softverska rješenja.
„Ideja poslovnog modela je da sklopimo snažna partnerstva s ljudima, ustanovama, organizacijama iz obrazovnog segmenta koji znaju na koji način učenike ili početnike upoznati s dron tehnologijom, a naša uloga je ponuditi im opremu i alate s kojima mogu to napraviti. Oprema je isporučena školama na početku školske godine i neke škole su već krenule s korištenjem dronova u nastavi“, tumači Orqin projekt menadžer.
Škola letenja
Tvrtka koju su 2018. godine osnovali Srđan Kovačević, Ivan Jelušić i Vlatko Matijević uz opremu je pripremila i poseban priručnik za nastavnike od 65 stranica, sedam videa o načinu korištenja opreme te pet scenarija učenja. Budući da to nije u njihovoj domeni, scenarije učenja izradili su u suradnji sa stručnjacima iz prosvjete – profesorom Robertom Kelemenom i Robertom Ljubekom. Upravo takvi ljudi trebali bi biti pokretači inicijative za široku primjenu tehnologija dronova u nastavi, smatra Kovačević.
Budući da Orqa razvija vlastite simulatore u kojima, između ostalih, sposobnosti upravljanja bespilotnim letjelicama vježbaju i američki specijalci, učenici imaju priliku osnove letenja svladati ne oštećujući skupu opremu. Poseban modul škole letenja u simulatoru sastoji se od pet poglavlja s pedesetak lekcija, precizira Kovačević kakav je posao pred učenicima.
„Završetkom ‘škole letenja’ u simulatoru učenici mogu uvježbati vještine upravljanja dronom čime je prelazak na pravi dron puno lakši, a nezgode i materijalna šteta time je svedena na minimum. Mi smo profesorima i stručnjacima dali u ruke sve alate koji su im potrebni da dronove implementiraju u školske programe i kurikulume“, konstatira.
| Škola letenja odvija se u tri faze: 1. Letenje u simulatoru – učenici s radiokontrolerom uče letjeti u simulatoru kroz školu letenja, utrke i staze za letenje 2. Letenje unutar vidokruga – istim radiokontrolerom koji su koristili za simulator upravljaju mikrodronom od svega 35 grama na način da se radiokontroleru dodaje poseban radioodašiljač koji se povezuje s dronom 3. FPV letenje – nakon savladavanja letenja u vidokrugu, dron se povezuje s FPV naočalama (FPV – First Person View), odnosno naočalama za pogled iz prvog lica koje pilotu daju poseban osjećaj kao da sjedi u kokpitu drona |
Učenici digitalno zrelih škola ovu će opremu moći koristiti u svladavanju različitih lekcija u raznim predmetima. Kovačević navodi kako se uporabom dronova u fizici može učiti o gibanju, silama, brzini, akceleraciji; u matematici o koordinatnim sustavima, elektronici jer, kako kaže, svaki dron ima niz elektroničkih komponenata koje upravljaju različitim sustavima na dronu. Također, pogodni su za lekcije o informatici jer postoje razni programski sustavi koji služe za podešavanje raznih parametara na dronu, pomoću njih može se učiti i o radiokomunikaciji, elektrotehnici, baterijskim sustavima…
Budućnost u rukama mladih
„Dronovi su praktički neograničena platforma za razvoj široke lepeze STEM vještina. Osim tehničkih vještina potrebno je pridržavati se određenih zakonskih odredbi što također pokriva određene društvene segmente vezane uz sigurnost, privatnost i slično. Sve navedeno je samo početna stanica u smislu potencijala primjene dronova koja je uistinu neograničena. Ako učenicima i mladima damo u ruke alate i znanje kako te alate koristiti, oni će možda u budućnosti sami kreirati nova zanimanja i otkriti mogućnost primjene ove tehnologije koje mi u ovom trenutku ne možemo ni zamisliti“, entuzijastičan je Kovačević.
U američkim školama dronovi su utjecali na pojavu jednog sasvim novog sporta – Drone Soccera. Orqa je partner Drone Soccer ligi koja, kako sami kažu, nalikuje metloboju. U toj novoj sportskoj disciplini učenici prvo moraju sastaviti svoje dronove za koje im komponente isporučuje osječka tvrtka, a potom kreće natjecanje. Dronovski metloboj nastao je u Južnoj Koreji, sve je popularniji u SAD-u, a pustio je, zasad plitke, korijene u Europi.
„S poslovne strane nama su interesantna veća tržišta, posebice SAD jer je kod njih obrazovni sustav na znatno većem stupnju razvijenosti, posebice kada je riječ o ovako “egzotičnim” tehnologijama. Dronovi u hrvatskim školama su se pojavili kao ideja početkom ove godine, a priča je započela CARNET-ovim projektom“, kaže Kovačević.
Iako joj to nije bio inicijalni plan, Orqa je zahvaljujući tom projektu počeli intenzivno razmišljati o ideji da opremi dronovima sve škole u Hrvatskoj. Ipak, kako bi se to ispunilo, ističe naš sugovornik, potreban je ogroman angažman osoba iz sektora obrazovanja.
„Ako škole žele koristiti dronove u nastavi, mi im to možemo omogućiti, no da bi se to ostvarilo potrebno je osmisliti kvalitetne programe. Alate i opremu imamo, ali nemamo kapacitete i adekvatno znanje iz nastavno obrazovnog segmenta da se uhvatimo u koštac sa zahtjevima obrazovnog sustava u strateškom, metodološkom i političkom smislu. Za to su potrebni stručnjaci iz tog područja i vizija osoba koje donose strateške odluke u tom segmentu“, ustvrdio je Orqin projekt menadžer i stručnjak za EU projekte. Podsjetio je pritom kako su temelji za takav iskorak uspostavljeni u studenom prošle godine kada je Europska komisija donijela Dron strategiju.
„Strategija pokriva deset područja koja se temelje na tehnologiji dronova, a svako od područja ima cilj ojačati određeni segment cjelokupnog lanca vrijednosti koji se zasniva na dronovima. Jedno od tih područja odnosi se na promicanje vještina ljudi, znanje, obuku i razvoj kompetencija. Sukladno tome, dronovi u školama ne samo da imaju smisla, već imaju uporište u strategiji na razini Europske unije“, zaključuje.
