Ovaj startup omogućava paraliziranim osobama korištenje računala – bez ugrađenog čipa u glavi

Rabbi Yitzi Hurwitz već 10 godina komunicira isključivo očima. Amiotrofična lateralna skleroza (ALS), poznata i kao Lou Gehrigova bolest, dijagnosticirana mu je 2013. godine. Brzi gubitak kontrole nad mišićima značio je da može “govoriti” samo mukotrpnim slovkanjem riječi pomoću tablice za praćenje očiju. To je, kako možete zamisliti, frustrirajuće i obeshrabrujuće.

Jedan od 30.000 Amerikanaca koji trenutno žive s ALS-om (oko 5.000 novih slučajeva dijagnosticira se svake godine), Hurwitz nije imao mnogo mogućnosti za olakšanje, no sada se polako pojavljuju nove opcije.

Jednu od njih razvio je Andreas Forsland, izvršni direktor tvrtke Cognixion. Njegovo sučelje između mozga i računala (BCI) omogućuje paraliziranim pacijentima interakciju s računalima i komunikaciju. Za razliku od sličnih tehnologija koje razvija Neuralink Elona Muska, Cognixionovo rješenje ne zahtijeva kiruršku ugradnju u lubanju. Tvrtka je danas objavila da je započela svoje prvo kliničko ispitivanje u kojem će tehnologiju testirati na 10 pacijenata s ALS-om. Rabbi Hurwitz jedan je od njih i već tri dana u tjednu trenira s uređajem.

“Vrlo obećavajuće”

Hurwitzov njegovatelj izjavio je za Forbes da već primjećuju napredak. “Izgleda vrlo obećavajuće”, rekao je. “Prvi put kad je otvorio tipkovnicu, uspio je samostalno nešto reći, što nas je iznenadilo. Već dugo ga nisam vidio da to može učiniti sam.”

Cognixion je prikupio 25 milijuna dolara od investicijskih fondova poput Prime Movers Lab i Amazon Alexa Funda za razvoj svog BCI uređaja nazvanog Axon-R. Riječ je o kacigi koja može očitati moždane valove pomoću EEG-a i pratiti pokrete očiju, omogućujući korisnicima interakciju s proširenom stvarnošću.

Ova tehnologija omogućuje različite načine komunikacije, uključujući i “tipkanje” riječi koje se zatim glasno izgovaraju putem računalnog zvučnika. Tvrtka koristi generativne AI modele koji se prilagođavaju govornim obrascima pacijenata, što bi s vremenom trebalo ubrzati komunikaciju. Razvojni API omogućuje programerima izradu aplikacija za uređaj, a Forsland je izjavio da trenutno na tome radi oko 10 timova.

Klinička studija

Klinička studija procijenit će sposobnost pacijenata da koriste Axon-R i pratiti njihov napredak tijekom vremena, kao i optimizirati BCI za pacijente. Ispitivanje djelomično financira ALS Accel, nova podružnica neprofitne organizacije ALS Association, koja podržava razvoj novih tretmana za oboljele od ALS-a.

Prema procjeni Morgan Stanleya iz listopada prošle godine, tržište sučelja između mozga i računala moglo bi dosegnuti 80 milijardi dolara do 2035. godine. Investicijska banka prepoznala je potencijalne primjene ove tehnologije u liječenju raznih stanja osim ALS-a, uključujući cerebralnu paralizu, multiplu sklerozu, epilepsiju i druga neurološka oboljenja – i to samo za implantabilne uređaje.

Iako implantabilni uređaji nude određene prednosti, Forsland vidi još veću priliku za svoju neinvazivnu tehnologiju. Ona ne zahtijeva operaciju i pruža veću fleksibilnost za programere aplikacija. Cognixion planira do 2035. godine imati preko tri milijuna korisnika svoje tehnologije.

Nakon završetka početne studije na 10 pacijenata ove jeseni, Cognixion planira provesti drugo ispitivanje sa do 50 pacijenata s ALS-om. Ako rezultati budu jednako pozitivni, to bi moglo olakšati odobrenje Axon-R uređaja od strane FDA-a, koji mu je već dodijelio status “probojnog uređaja” (što ubrzava regulatorni proces). Forsland je zbog toga uvjeren da će tvrtka brzo komercijalizirati svoj proizvod.

“Dok se tvrtke poput Neuralinka bore s ugradnjom svojih prvih uređaja u pacijente, mi ćemo ovog ljeta imati 10 korisnika koji će, nadamo se, ponovno moći voditi razgovore nakon dugo vremena tišine”, izjavio je.

Alex Knapp, novinar Forbesa