Što novi dron europskog jednoroga Helsing znači za tu kompaniju, ali i za Europu?

Helsing je izgradio 4,5 milijardi dolara vrijedan biznis na obećanju da će transformirati europske vojske softverom, a ne hardverom. Sada je tvrtka dramatično promijenila smjer, predstavivši flotu napadačkih dronova.

Kada je suosnivač i izvršni direktor Helsinga Torsten Reil prošlog rujna govorio na tech konferenciji u Londonu, iznio je vrlo jasnu viziju za svoj 4,5 milijardi dolara vrijedan obrambeni startup. “Mi nismo hardverska kompanija. Mi smo softverska kompanija,” rekao je tada.

Ovo je bilo radikalno drugačije predstavljanje od drugih startupova u području obrane poput Andruila ili Shield AI-ja. Oni žele proizvoditi vlastite projektile i dronove i izazvati gigante kao što su Raytheon ili Lockheed Martin. Za razliku od njih, Reil je govorio kako će se Helsing fokusirati isključivo na softver i uz pomoć umjetne inteligencije donijeti novu snagu europskim vojskama i proizvođačima oružja. “Mi se isključivo bavimo dodavanjem kapaciteta postojećoj opremi,” objasnio je Reil na drugom eventu 2022. godine.

Sada se čini da je tvrtka napravila dramatičan zaokret. Helsing je ovog tjedna predstavio HX-2, dron dometa 50 kilometara koji može “loviti” u skupinama i uništavati oklopna vozila. “Kada se u velikom broju koristi na granicama, HX-2 može poslužiti kao moćan štit protiv neprijateljskih kopnenih snaga,” rekao je u izjavi Niklas Köhler, suosnivač Helsinga.

Glasnogovornik startupa Peter Quentin kaže kako je kompanija nedavno počela proizvoditi ove dronove u Njemačkoj i dodaje da će oni biti jeftiniji od usporedivih sustava. Reil je za Bloomberg ranije ovog tjedna izjavio kako kompanija planira proizvoditi na desetke tisuća ovih dronova godišnje, kao i da oni “imaju kapacitet kreirati razinu odvraćanja koja trenutno jednostavno nije moguća.”

Zašto je Helsing počeo proizvoditi dronove?

Zaokret Helsinga došao je nakon niza ugovora koje je kompanija potpisala s proizvođačima oružja u Europi: njemačkim Rheinmetallom i Airbusom, kao i švedskom zrakoplovnom grupacijom Saab. Osnivači startupa, Reil, Köhler i Gundbert Scherf investitorima su predstavljali umjetnu inteligenciju kompanije koja je upotrijebljena za nadogradnju radarskih sustava na Saabovim borbenim avionima Griphen i njemačkim Eurofighterima.

Kompanija je vlastite dronove počela dizajnirati i proizvoditi jer nisu uspjeli pronaći postojeći proizvod s potrebnim karakteristikama, kaže jedan investitor u startup koji je želio ostati anoniman. “Ti dronovi vrlo su slični, ali oni donose promjene samo uz umjetnu inteligenciju i autonomiju,” kaže on. “Ako želite donijeti umjetnu inteligenciju u industriju dronova, potrebna vam je nekakva vertikalna kontrola.”

Quentin (glasnogovornik Helsinga) negira kako je kompanija imala problema s pronalaskom partnera. “Mi surađujemo s tvrtkama u industriji u svim domenama, gdje god je moguće pronaći pristupe koji su zaista definirani softverom, ali nećemo jednostavno pristati na podizvođačke ugovore kada to nije moguće.”

Ogromne investicije u startupove za obranu

Investitori su, prema podacima Pitchbooka, od 2019. godine u obrambene startupe uložili više od 100 milijardi dolara, no samo Andruil ima resurse slične Helsingu. Andruil je ove godine prikupio 1,5 milijardi dolara uz procjenu vrijednosti od 14 milijardi dolara, dok je procjena vrijednosti Helsinga u srpnju porasla na 4,5 milijardi dolara nakon što je startup prikupio 480 milijuna dolara od američkih fondova General Catalyst i Accel.

Najvrjedniji europski startup za obranu tako sada ulazi u nevjerojatno kompetitivan svijet. Osim kineskih dronova koji dominiraju tržištem, Helsing gleda i u tešku bitku protiv američkih suparnika poput Andruila, Shield AI-ja i Skydia koji već godinama grade malene, potrošne dronove. Startup bi mogao nagaziti i u teritorij vlastitih partnera poput Saaba, Airbusa ili francuskog proizvođača MBDA, koji svi imaju vlastite programe za dronove.

Primjena dronova u Ukrajini

Obrambeni startupovi suočavaju se s velikim izazovima sa slanjem dronova u Ukrajinu. Ukrajinska vojska postigla je veliki uspjeh vlastitom proizvodnjom tisuća dronova koristeći lako dostupne dijelove. Svakodnevne prilagodbe na fronti pomogle su im zadržati prednost u nevidljivoj bitci ometanja radio signala i GPS-a. Razina ometanja toliko je intenzivna da su i ruske i ukrajinske snage počele privezivati dronove kablovima od optičkih vlakana kako bi piloti mogli zadržati kontrolu.

Američki dronovi manje su efikasni, a mnogi od njih rušili su se ili bilježili greške. “Najveći izazov je elektronsko ratovanje s ometanjem ili zavaravanjem. Zato američki dronovi nisu uspješni u Ukrajini,” objašnjava Kateryna Bondar, suradnica u centru Wadhwani AI pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Ipak, kompanije poput Shield AI-ja i AeroVironmenta uspjele su dobiti ugovore za opskrbu ukrajinskog ministarstva obrane dronovima. Njemački Quantum Systems također gradi vlastite letjelice u Kijevu.

“Kompanije koje pokušavaju shvatiti što Ukrajinci postižu i saznati gdje je taj idealan balans, one moraju biti aktivne” na terenu, kaže Andrew Michta, viši suradnik u Atlantic Councilu. “Iskreno, neka od naših tehnoloških rješenja ne postižu taj balans.”

Softver je ‘zadnja rupa na svirali’

Helsingov obrat neke je iznenadio. Osnivač Quantum Systemsa Florian Seibel, koji je ranije bezuspješno tražio Reila da investira u njegov startup za vojne dronove, kaže kako je misija njegove tvrtke uvijek bila ista: proizvodnja hardvera je utrka do dna po pitanju cijene. “On je bio sav u softveru,” prisjeća se Seibel. U sada već izbrisanoj objavi na LinkedInu, o kojoj je izvijestio Bloomberg, Seibel je kritizirao Helsingove planove za novi dron, napisavši: “Rat u Ukrajini je smrtonosan i ne smije ga se iskorištavati za marketing.”

Drugi osnivači obrambenih kompanija upozoravaju kako priroda procesa nabave za vojske softver čini neprivlačnim. “Prodavanje softvera bez hardverskog proizvoda gotovo je nemoguće,” kaže jedan osnivač za Forbes. Suosnivač Shield AI-ja, Brandon Tseng, u rujnu je pred američkim Kongresom svjedočio kako američko ministarstvo obrane tijekom ugovora za nabavu hardvera često softver tretira kao zadnju rupu na svirali.

Helsing već surađuje s Ukrajinom

Reilova kompanija imat će prednost u Ukrajini. Prošle su godine otvorili ured u Estoniji, a navodno neki zaposlenici u Ukrajini rade najranije od 2023. godine, prenosi Wired. Moguće je kako će se dronovi testirati u akciji već ovog mjeseca. Njemački ministar obrane Boris Pistorius najavio je u studenom kako će od prosinca Ukrajini biti donirano 4.000 dronova opremljenih Helsingovim AI softverom.

To neće biti Helsingovi novi dronovi HX-2, već jeftiniji, drveni modeli nazvani HF-1 koje će u Ukrajini proizvoditi lokalni startup imena Terminal Autonomy, kažu za Forbes izvori bliski dogovorima. Iz Helsinga kažu kako je te dronove ukrajinska vlada već certificirala, kao i da će koristiti umjetnu inteligenciju i tehnologiju računalnog vida za navigiranje frontom bez poomći satelita. BBC je ranije ove godine izvijestio kako proizvodnja drona Bajunet startupa Terminal Autonomy košta nekoliko tisuća dolara.

Iz Helsinga kažu kako posljednja dobivena sredstva – iz jednog od najvećih krugova investiranja u Europi ove godine – planiraju koristiti za istraživanje i razvoj, kao i za pomoć “u osiguravanju istočnog boka NATO-a.” Kompanija je prethodno otkrila vrlo malo detalja o svojem AI softveru, jedino sugerirajući kako alati pružaju zapovjednicima pregled nad stanjem na fronti.

Ipak, čini se kako Reil i njegovi investitori sada vjeruju kako se u industriju hardvera lakše probiti nego u softver. “Uvijek među sobom pričamo kako po pitanju kapaciteta želimo ostvariti skok od najmanje 10 puta,” rekao je Reil u rujnu prošle godine. “Za nas to nije marketinška priča.”

Autor originalnog članka: Iain Martin, Forbes; David Jeans, Forbes
Link: European AI Unicorn Pivots To Launch Fleet Of Killer Drones
(Prevela: Nataša Belančić)