Secesijska zgrada Pošte u Jurišićevoj zapuštena čeka odluku o svojoj sudbini. Hoće li i tu niknuti hotel?
Prije 120 godina u secesijsku zgradu na adresi Jurišićeva 13 u centru Zagreba počelo je useljavanje. Ta zgrada u vlasništvu Hrvatske pošte s više od deset tisuća kvadrata danas je prazna, a ulaz je vidno zapušten. Iz Pošte tvrde da je zbog oštećenja u potresu opasna za upotrebu, te na očigled svih prolaznika u centru hrvatske metropole iščekuje odluku o svojoj sudbini. Kakva bi ona mogla biti razgovarali smo s Hrvatskom poštom i Gradom Zagrebom
Prazna nekretnina u užem centru glavnoga grada privlači pažnju javnosti i investitora, osobito ako je riječ o monumentalnom zdanju kao što je to zgrada Hrvatske pošte u Jurišićevoj ulici, svega nekoliko minuta hoda udaljena od središnjeg zagrebačkog trga.
“Još uvijek razmatramo opcije o rješavanju statusa zgrade koje uključuju prodaju zgrade ili zajedničko ulaganje. Kad se približimo konačnoj odluci, obavijestit ćemo javnost”, komentirali su za FORBES Hrvatska svoje planove iz Hrvatske pošte.
Ponovili su kako su oštećenja zgrade zadobivena u potresu vrlo ozbiljna te obuhvaćaju “sve konstruktivne elemente u svim etažama zgrade i po svim dijelovima tlocrta”.
Stoga bez značajne sanacije zgradu nije moguće koristiti, a takva sanacija podrazumijeva i vrlo opsežna ulaganja. Čak i da se poduzmu neke manje mjere sanacije i zgrada se vrati u stanje prije potresa, u slučaju novog potresa ponovno bi postojao rizik da nastanu ozbiljna oštećenja te da se ugroze životi.
“Pojačanje zgrade na razinu otpornosti prema normi EN 1998-1 izgleda kao jedino inženjersko rješenje koje vlasnicima i korisnicima garantira primjeren stupanj sigurnosti u slučaju novih potresa. Ovakav zahvat veoma je zahtjevan u pogledu troškova i trajanja, osobito imajući u vidu da se zgrada nalazi unutar kulturnog dobra – povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Drugim riječima, troškovi obnove zgrade u Jurišićevoj su nažalost preveliki. Naime, procjena troškova za 10.500 kvadrata, odnosno ukupnu kvadraturu zgrade, iznosila je oko 20 milijuna eura“, tumače iz Pošte koliki bi to otprilike bio obuhvat ulaganja.
| Gradnja zgrade Pošte u Jurišićevoj ulici započela je 1902. godine, radovi su bili povjereni zagrebačkim obrtnicima Greineru i Varoingu te ugarskim poduzećima. Useljenje je, dokumentirano je, započelo 29. kolovoza 1904. godine. Tijekom prve polovice 20. stoljeća izvedeno je nekoliko adaptacija i rekonstrukcija, a zgrada je dobila današnji izgled 1958. godine. |
Prije no što je oštećena u potresu zgrada Pošte u Jurišićevoj osim poštanske poslovnice iznajmljivala je poslovni prostor za trgovinu, urede, smještaj uređaja teleoperatera, a u njoj se nalazio i HT Muzej.
Prošle je godine, prema javnom natječaju koji je objavljen na njihovim službenim stranicama, Hrvatska pošta je u prodaju stavila 11 nekretnina – osam poslovnih prostora i tri prazna stana.
Moguća i gradnja hotela
Stavi li se zgrada na prodaju, špekulacije o potencijalnoj prenamjeni prostora golicaju maštu. Provjerili smo u Gradu Zagrebu postoje li kakva ograničenja za potencijalne investitore u slučaju da požele ući u takav moglo bi se reći i megaprojekt u centru grada.
Iz gradske uprave kažu kako je zgrada Hrvatske pošte u Jurišićevoj ulici u području na kojem važeći Generalni urbanistički plan grada Zagreba predviđa mješovitu namjenu te je zgradu u skladu s time moguće rekonstruirati i prenamijeniti.
To otvara mogućnost gradnje stambenih i poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada. Važećim GUP-om na površinama mješovite namjene omogućena je i gradnja hotela, potvrđuju. Napominju, međutim, da sva gradnja, kako se radi o području zaštićene povijesne cjeline, treba biti u skladu s posebnim uvjetima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Dok se u Hrvatskoj pošti odluče što će učiniti sa svojom nekretninom, moguće je da će doći i do izmjena i dopuna GUP-a. U lipnju i srpnju vodila se javna rasprava o promjenama važećeg GUP-a koji je posljednji put mijenjan 2016. godine. Jedan od prijedloga je i da se u središnjem dijelu grada uvede nova namjena M0 – mješovita namjena gradskog središta.
U tom prijedlogu je i ograničenje hotelskih kapaciteta u gradskim središtima na 150 ležajeva. Bili bi mogući i veći kapacitetu uz obveznu izradu detaljnijeg urbanističkog plana uređenja (UPU). To, pojašnjavaju iz Grada, podrazumijeva dodatne stručne prostorne provjere, poglavito u pogledu rješavanja prometnih pristupa, te mogućnost sudjelovanja javnosti tijekom javne rasprave o prijedlogu UPU-a.
Škakljive prenamjene zgrada
Zgrada u Jurišićevoj samo je jedna od građevina u užem centru Zagreba čija je sudbina neizvjesna. U fokusu javnosti trenutno su zgrade Name na Ilici i Kvaternikovom trgu koje bi nakon skupštine vjerovnika zakazane za 18. rujan trebale biti stavljene na prodaju.
Prenamjene zgrada koje imaju dugu povijest i znamenitosti su grada nerijetko su škakljive i izazivaju otpor građana. Što god da se odluči i kakva god sudbina da dočeka zgradu Pošte, javnost će imati svoje mišljenje.
Mogli bi se zapitati treba li doista centru još jedan hotel? Ionako je na križanju Jurišićeve i Palmotićeve već otvoren Amadria Park Hotel Capital. Možda bi se prostor u samom srcu grada koji, to se ne može poreći, sada izgleda poprilično neugledno, mogao iskoristiti u neku drugu svrhu i obogatiti kulturnu ponudu grada. Muzej, galerija, izložbeni prostor, kulturni centar, opcija je mnogo.
Na tom tragu bio je i Tomislav Gregurić, osnivač i direktor Renova nekretnina, koji se komentirajući odluku Grada Zagreba da zaštiti namjenu Namine zgrade u Ilici, dotaknuo i mijenjanje namjene zgrade u Jurišićevoj.
“Imamo i zgradu Pošte u Jurišićevoj gdje je pojava trgovačkog lanca u prizemlju izazvala po meni opravdane burne reakcije javnosti. Ja bih u toj zgradi radije vidio neki muzej, ako je investitor država, ili luksuzan hotel, ako je riječ o privatnoj investiciji”, izjavio je tada.
U svakom slučaju, pitanje zapuštenih, devastiranih zgrada u centru grada trebalo bi se riješiti što prije. Predugo čekanje i daljnje propadanje građevine koje neminovno donosi zub vremena ide u korist jedino potencijalnom kupcu koji će možda uštedjeti koji euro u svojoj investiciji.
Kako bi spriječio to, možda bi se i Zagreb mogao ugledati na obližnji Beč. Prijestolnica Austrije je prije nekoliko godina usvojila zakon koji zabranjuje rušenje građevina nastalih prije 1945. godine, ali i namjerno uništavanja i propadanje zgrada kako bi bile dovedene do faze rušenja.
Ako se brzo ne krene u sanaciju u Jurišićevoj, ali i u zgradama u užem centru, lice Zagreba nastavit će se poružnjivati. Pitanje je hoće li ulaganje u grad u kojem nekoć načičkani izlozi trgovina već sad zjape prazni, ulice zaudaraju na urin, a s fasada otpada žbuka, investitorima biti privlačno.
