Potonula platforma: Inspektori tražili od Ine da ju ukloni, a ona još čeka procjenu utjecaja na okoliš

Inina plinska platforma Ivana D na sjeveru Jadrana potonula je u prosincu 2020. godine, a do danas nije razriješeno da li ju kompanija kao dio sanacije treba izvući iz mora ili može ostati kao umjetni morski greben. Tek iduće godine, kako su za FORBES Hrvatska odgovorili iz Ine, bit će dovršena procjena utjecaja na okoliš. Zanimljivo, Državni inspektorat je još 2021. izdao rješenje da se konstrukcija treba izvući iz mora, a zbog nepostupanja je i tužio Inu Općinskom sudu

Sjećate li se slučaja Inine plinske platforme Ivana D koja  je u prosincu 2020. godine potonula na morsko dno? Bušotina, Ivana D-1 Dir, njen plinovod i sva oprema su u međuvremenu sanirani, ali sudbina same konstrukcije još uvijek nije razriješena – hoće li ona doista ostati glumiti umjetni morski greben na dnu sjevernog dijela Jadrana ili će ipak morati biti izvučena iz mora.    

Ne samo što se Greenpeace Hrvatska svojim akcijama trudi da Ivana D ne potone u zaborav – pa je organizirao i potpisivanje peticije da Vlada naloži Ini „hitno i nedvosmisleno uklanjanje potonule konstrukcije“, za što je do sada skupio 10 tisuća potpisa – nego i dalje traje formalna procedura o kojoj ovisi što će Ina na kraju s njome poduzeti. (Postoji i rješenje Državnog inspektorata o tome da se konstrukcija treba izvaditi iz mora, iz 2021. godine, ali o tome u drugom dijelu teksta.)      

Završetak procjene 2025. godine

Čeka se, naime, a sve u skladu s rješenjem Ministarstva  gospodarstva i održivog razvoja koje je donijeto u travnju 2023. godine, okončanje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Iz Ine su za FORBES Hrvatska odgovorili da to očekuju do kraja prvog kvartala 2025. godine. Kažu da je provođenje procjene utjecaja zahvata na okoliš „nužan preduvjet za donošenje odluke u kojem smjeru nastaviti sa sanacijom odobalnog objekta Ivana D. Uz prenamjenu konstrukcije platforme u umjetni greben analizira se i varijanta potpunog uklanjanja konstrukcije platforme s morskog dna“.

Dakle, tek u proljeće 2025. godine će se znati sudbina goleme čelične konstrukcije. „Uz uvažavanje mišljenja svih stručnih tijela uključenih u postupak, donijet će se preporuka o varijanti sanacije koja je najpovoljnija za okoliš“, odgovorili su nam iz Ine.

Ističu pritom da je sanacija bušotine, plinovoda i uređaja te oprema sa same platforme izvršena u skladu s „odredbama pozitivnih propisa i najvišim standardima struke te na ovoj lokaciji ne postoji nikakva opasnost za ljude ili okoliš“.

Kompanija je u lipnju 2023. godine, naime, objavila da je završila radove na trajnoj sanaciji bušotine, što je obavljeno uz asistenciju ronilaca i robotske ronilice. U bušotinu su, kako stoji u Ininom priopćenju objavljenom na službenim internetskim stranicama, postavljena tri cementna čepa u ukupnoj debljini 450 metara, bušotinske zaštitne cijevi su odrezane na dubini od oko dva metra ispod morskog dna te je na nju postavljena zaštitna čelična kapa.      

Protokoli o zaštiti mora

Konstrukcija same platforme se pak nalazi na dubini 39-40 metara i u cijeloj svojoj duljini je polegnuta na morsko dno, kako piše u Rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz prošle godine.

U tom se dokumentu objašnjava da se treba provesti postupak procjene utjecaja na okoliš jer pri izradi Elaborata zaštite okoliša za taj zahvat nisu uzete u obzir odredbe Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja, tzv. „Offshore“ protokola, koji je za Hrvatsku stupio na snagu 2018. godine. Navodi se i Protokol o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i iz zrakoplova ili spaljivanjem na moru, tzv. „Dumping“ protokol, uz napomenu da Inin zahvat s Ivanom D ulazi među iznimke od opće zabrane potapanja „koja se može provesti uz ispunjenje posebnih uvjeta“. Potom se kaže da je za potapanje platformi i ostalih umjetnih građevina na moru potrebno ishoditi posebno dopuštenje nadležnih državnih tijela, a uvjet za izdavanje dopuštenja je prethodna provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.       

Inspektori su tražili uklanjanje konstrukcije još 2021.

Zanimljivo, u istom se rješenju također spominje i ono što Greanpeace Hrvatska navodi u svojoj peticiji – da je Državni inspektorat RH još u rujnu 2021. godine naložio, uz provedbu sanacije eksploatacijske bušotine, uklanjanje konstrukcije platforme Ivana D.

No, zašto konstrukcija u skladu s tim nalogom DIRH-a nije odmah uklonjena, to se u tom dokumentu ne elaborira.

Ispada tako da je Ina, nakon potonuća platforme, provela sanaciju bušotine, ali nije u cijelosti postupila po rješenju Državnog inspektorata nego – uz „blagoslov“ nadležnog ministarstva – oko toga hoće ili ne ukloniti konstrkciju s dna mora čeka da rezultat procjene utjecaja zahvata na okoliš. 

DIRH je tužio Inu Općinskom sudu, ali… Greenpeace Hrvatska je 20. rujna objavio priopćenje u kojem navodi da je Državni inspektorat zbog platforme Ivana D podnio Općinskom sudu u Novom Zagrebu i optužni prijedlog protiv Ine jer nije postupila po Rješenju DIRH-a iz rujna 2021. godine. U priopćenju se navodi da je 18. travnja ove godine nepravomoćnom prekršajnom presudom Ina proglašena krivom što nije izvršila dio DIRH-ova Rješenja, čime je prekršila Zakon o Državnom inspektoratu. Izrečena joj je i novčana kazna od 10 tisuća eura koju je dužna platiti po pravomoćnosti presude, a isto vrijedi i za njenog direktora Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kojem je izrečena kazna u visini 1500 eura.   No, kako dodaju iz Greenpeacea, Ina je “istovremeno oslobođena od optužbe da je prekršila Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, čl.15, st.1 (investitor je dužan ukloniti ekspoatacijski objekt u roku od jedne godine od trenutka obustave izvođenja naftno-rudarskih radova)”. U priopćenju se također navodi da su se obje strane žalile na presudu Visokom Prekršajnom sudu.