U Ljubljani postoji naselje od 200 gotovo jednakih kuća. Izgradila ga je zadruga
Naselje od oko 200 kuća izgradila je zadruga “Stan in dom”. Projekt je rezultat samoorganizacije pojedinaca. Iza njega nisu stajale ni općina ni neka tvrtka.
Krenete li Postojnskom ili Industrijskom ulicom u ljubljanskoj gradskoj četvrti Vič, primijetit ćete mnogo sličnih kuća. Pritom se mnogima pogled zaustavlja na neobičnim krovovima, koji su neuobičajeno strmi, piše Forbes Slovenija.
Kuće će uskoro proslaviti stotu obljetnicu, a dio su jednog od najambicioznijih projekata zadružne gradnje u Sloveniji, koji je organizirala stambena zadruga “Stan in dom”, osnovana prije gotovo jednog stoljeća.
Udobne građanske vile
U nekoliko faza izgrađeno je ukupno dvjestotinjak kuća karakterističnog vanjskog izgleda – prizemnice s dvostrukim potkrovljem. Građene su u tri veličine tri veličine, s tri do pet soba.
“Ova zadruga je zanimljiva jer je u potpunosti bila stvar samoorganiziranja pojedinaca – nisu je sponzorirali ni općina ni tvrtka. Kuće su sve slične, ne raskošne, ali dovoljno udobne male građanske vile, koje su bile dostupne u nekoliko veličina i kasnije su se mogle proširivati“, objašnjava arhitekt i docent na Arhitektonskom fakultetu dr. sc. Miloš Kosec.
Tlocrtna površina iznosila je 60 do 80 četvornih metara. Kuće su nudile sve što je potrebno za ugodan boravak, usporediv s današnjim standardima; čak i najmanja verzija imala je kuhinju, tri sobe, balkon, kabinet i praonicu te kupaonicu u podrumu.
Zbog kosine krova moguća su dvostruka potkrovlja
Arhitekt Ivan Zupan projektirao je karakterističan strmi krov, koji je izazvao polemiku u tadašnjim dnevnim novinama, jer nije bio uobičajen za ljubljansko područje, navodi se u knjizi “Tražim stan – 100 godina stanogradnje” u izdanju Muzeja arhitekture i dizajna .
“Krovovi su zanimljivi i zato što su u Ljubljani potaknuli kratku, ali burnu raspravu o tome što je u arhitekturi “domaće”, a što “strano”. Nedugo nakon stvaranja Jugoslavije, odnosno u to vrijeme Kraljevine SHS, deklarativno odbacivanje germanskih uzora imalo je i političke konotacije, a ne samo životnih ideala”, dodaje Kosec.
Naravno, nagib krova nije bio samo vizualni element, već je prvenstveno imao praktičnu ulogu. Strmi krovovi povećali su stajaću visinu i omogućili preuređenje potkrovlja za stanovanje, što je omogućilo još veće povećanje tlocrtne površine.
Snižene najamnine ili kupnja uz povoljan kredit
Ova zadružna izgradnja jedan je od najopsežnijih primjera organizirane stambene izgradnje u Sloveniji u vremenu između dva rata. Nedugo nakon izgradnje zadruga je bila kritizirana da nije riješila stambenu krizu radničke klase, što im je trebao biti cilj, no unatoč nižim cijenama gradnje i najma, ovu četvrt naselila je uglavnom srednja klasa..
Projekt je osmišljen tako da je zadruga kupila nešto više od 26 tisuća četvornih metara zemljišta. Dio objekata izgradila je sama te ih potom iznajmljivala svojim članovima po sniženim cijenama, dok su dio objekata prema zajedničkim nacrtima gradili pojedini članovi, koji su za gradnju mogli dobiti i povoljan kredit.
Cijene kuća kretale su se od 100 do 130 tisuća dinara u vrijeme kad je činovnička plaća bila oko 3 tisuće, a radnička tisuću dinara mjesečno.
Vanjski izgled kuća danas više nije jednoličan kao prije gotovo sto godina. U mnogim su slučajevima kasniji vlasnici, raznim dodacima i proširenjima mijenjali izvorni izgled kuća.
