Nakon kazne za nepoštenu trgovačku praksu pitali smo i Studenac i proizvođače što se zbiva
Trgovački lanac Studenac kažnjen je sa 132 tisuće eura za nepoštene trgovačke prakse. To se odnosi na situaciju iz prošlosti, kažu za FORBES Hrvatska. O takvim praksama razgovarali smo s poljoprivrednim proizvođačem Marijom Puškarićem i članom Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matijom Brlošićem. Dok jedan tvrdi da nepoštenih praksi gotovo i da nema, drugi smatra kako su proizvođači malo zaštićeniji, no kako tu još ima mnogo posla
Kazna koju je dobio trgovački lanac Studenac zbog nepoštivanja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), potaknula je FORBES Hrvatska da provjeri što o takvim praksama kažu proizvođači. Jesu li ih trgovački lanci skloni koristiti i bi li Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) trebala biti još rigoroznija?
Podsjetimo, u utorak je objavljeno kako je AZTN odrezao Studencu kaznu od 132 tisuće eura jer trima dobavljačima nije u ugovoru navela cijenu proizvoda prije njihove isporuke. Također, trgovački je lanac, piše AZTN, obračunao naknade za uslugu objave u svom katalogu, a da pritom nije istaknuo cijene prema ugovorenom cjeniku marketinških usluga, kao niti popust koji je odobrio, već je obračunao cijenu umanjenu za iznos popusta, a što prethodno nije ugovoreno s dobavljačima u pisanom obliku na jasan i nedvosmislen način.
Studenac je, navodi se, zbog slabog obrtaja nezakonito dobavljačima vraćao poljoprivredne i prehrambene proizvode te im nisu plaćali u rokovima.
Iz Studenca su za FORBES Hrvatska komentirali cijeli slučaj:
“Studenac je u potpunosti posvećen poslovanju u skladu sa svim zakonima i propisima, svjestan svoje odgovornosti kao jednog od vodećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Stoga kontinuirano ulažemo u odnose s našim dobavljačima i prepoznajemo važnost fer suradnje. Postupak i konačna odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odnose se na situaciju iz prošlosti. Od tada kontinuirano unapređujemo naše procedure suradnje s dobavljačima kako bismo osigurali da se slične situacije ne ponavljaju.”
Trgovci su u redu, proizvođači su nepošteni
“Prije desetak godina tu je bilo svega, sada je to svugdje prestalo. Surađujem gotovo sa svim trgovačkim lancima, što znači da ih je nezahvalno komentirati, no mogu reći da su svi izbacili nepoštene prakse. Studenac je prošle godine još jedini imao neke neobične naknade, ne znam postoje li one još uvijek”, rekao je za FORBES Hrvatska Marijo Puškarić, vlasnik poljoprivrednog obrta Agro Puškarić koji tvrdi kako je Zakon mnogo pomogao da se nepravilnosti ukinu.
Što se tiče povrata proizvoda, oni se vraćaju dobavljaču samo na prijemu ako ne prođu kontrolu kvalitete. Samo jednom nam se dogodila naknadna reklamacija i bila je opravdana, kaže poljoprivrednik koji na svom imanju u blizini Garešnice uzgaja industrijski krumpir, luk, češnjak, soju, žitarice, pivski ječam, žitarice i kukuruz.
Trgovci su, prema njegovom mišljenju, sada u redu, no upozorio je na nepoštenost proizvođača.
“Rekao bih da gotovo više i ne postoje nepoštene trgovačke prakse trgovačkih lanaca. Postoje samo nepoštene prakse pojedinih proizvođača koji proizvode jedan proizvod, a prodaju ih sto i lažno ih deklariraju kao hrvatske proizvode, iako gotovo sve uvoze. To je sad zapravo jedini pravi problem što se tiče voća i povrća”, ocijenio je Puškarić.
Puno je prostora za uvođenje reda u trgovini
Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić ima, pak, malo drugačije mišljenje.
“U posljednjih nekoliko godina smanjile su se nepoštene trgovačke prakse, potpisuju se ugovori, naši organizatori se čak malo i ljute što moraju to sve raditi, ali držimo da je proizvođač ipak malo zaštićeniji nego prije. Ipak, napravljen je tek prvi korak, puno kilometara treba još prijeći da se uvede reda u trgovini u Hrvatskoj”, rekao je.
Objasnio je kako su oni iz HPK inzistirali na donošenju zakona koji bi regulirao nepoštene prakse, a sada traže i dopune jer smatraju kako i dalje poljoprivrednici nisu u ravnopravnoj utakmici.
“Drago nam je da AZTN radi i pokazuje da ima takvih slučajeva. No, Zakon treba doraditi da se vidi da ima takvih praksi još i ne samo u segmentu trgovačkih lanaca”, dodaje.
“Primjerice, kada se radi ugovor o zajedničkoj proizvodnji u tom ugovoru stoji sve što mora napraviti kooperant poljoprivrednik i dolje su propisane kazne što će mu se dogoditi ako to ne napravi. S druge strane, organizator nema nikakvu odgovornost, samo da će otkupiti proizvode po nekakvoj cijeni koja će biti u tom trenutku. Međutim, on određuje cijenu repromaterijala koji prodaje kooperantu. Držimo da su i to nepoštene trgovačke prakse, iako se to sad u zakonu ne može iščitati”, tumači Brlošić.
Hrvatska poljoprivredna komora razgovarala je s AZTN-om i dala im do znanja što bi trebalo sve popraviti, no, kaže naš sugovornik, oni se pravdaju da imaju malo zaposlenika i da ne mogu to sve pratiti.
“Sigurno je da treba tu Agenciju ojačati da se napravi reda na tržištu. Možda bi trebalo razmisliti i o nekoj uvjetnoj kazni zabrane daljnjeg trgovanja ako se nekoliko puta trgovci uhvate u nepoštenim praksama”, iznosi svoja razmišljanja na glas predsjednik HPK.
