Presahne li ukrajinska plinska ruta, tri članice EU-a to će dosta teško podnijeti
Većina zemalja Europske unije snalazi se dobro bez ruskog plina, no krajem ove godine ističe ugovor o opskrbi preko Ukrajine, a Austrija, Slovačka i Mađarska su zbog toga pred skupim izazovima. Međunarodna agencija za energiju upozorava da je potencijalno zaustavljanje ukrajinskog plinovoda “ključna neizvjesnost” za Europu ove zime
Ugovor o opskrbi Europske unije ruskim plinom preko Ukrajine istječe krajem godine, a nekoliko zemalja – prvenstveno Austriju, Slovačku i Mađarsku – to stavlja pred skupu dilemu.
Naime, te tri zemlje još nisu riješile pitanje ovisnosti o ruskom plinu. Zbog političkih i pragmatičnih razloga nastavile su se opskrbljivati preko ukrajinskog plinovoda, no uskoro bi mogle zatrebati alternative. Opcije postoje, međutim, svaka promjena statusa quo izazvat će dodatne troškove, piše Politico.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu početkom 2022. godine, velika ovisnost Europe o ruskom plinu postala je problem jer je Moskva prekinula dotok preko plinovoda Sjeverni tok i Yamal-Europa – dvije ključne energetske veze s EU-om. Europa se brzo snašla. Obalne zemlje izgradile su kapacitete za dovod ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Sjedinjenih Država i potpisani su novi ugovori. Do 2023. ruski plin činio je samo osam posto uvoza energije u EU, što je veliki pad s obzirom na to da je 2021. godine činio preko 40 posto.
Ipak, nekoliko plinovoda je nastavilo s opskrbom, uključujući onaj kroz Ukrajinu, što se provodilo prema predratnom ugovoru. Samo oko pet posto uvoza plina u EU je 2023. stiglo ukrajinskom rutom. Ipak, zemlje srednje i istočne Europe, koje nemaju pristup moru, nisu se tako lako mogle okrenuti uvozu LNG-a.
Ključna neizvjesnost
Na dvogodišnju obljetnicu rata, Austrija je objavila vijest da je još uvijek 98 posto ovisna o ruskom plinu, a većina toga dolazi preko Ukrajine. Slovačka je također dobila nekoliko milijardi kubičnih metara plina kroz taj plinovod, dok Mađarska uzima manje ruskog plina preko Ukrajine, ali se duboko oslanja na energiju Moskve u cjelini.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je prošli tjedan da potencijalno zaustavljanje ukrajinskog plinovoda predstavlja “ključnu neizvjesnost” za Europu ove zime.
Trenutačno zemlje EU-a koje se oslanjaju na ukrajinski plinovod dobivaju ruski plin što jeftinije mogu i nisu ovisne o posrednicima koji ga preprodaju po višim cijenama.
Novi ugovori, nove rute, nova LNG rješenja iziskivali bi značajna financijska ulaganja.
Slovačka i Austrija već su pronašle alternativne izvore plina kroz dogovore s obližnjim zemljama poput Turske. Mađarska bi se, u međuvremenu, mogla nastaviti oslanjati na ruski plin preko Srbije.
Osim navedenih zemalja, cijela bi EU mogla osjetiti zatvaranje ukrajinskog plinovoda. Moguće je i kako će njime poteći plin iz neke druge zemlje. U tijeku su pregovori s Azerbajdžanom. Međutim, pitanje je može li Azerbajdžan proizvesti dovoljno plina da zamijeni sav bivši ruski izvoz – ili bi samo služio kao posrednik, mijenjajući “ruski plin” u “azerski plin” prije nego što ga pošalje dalje kroz ukrajinski plinovod.
“Vrlo je mala vjerojatnost da će plin koji se prodaje kao plin podrijetlom iz Azerbajdžana zapravo biti azerbejdžanskog podrijetla”, rekla je za Politico Aura Săbăduș, stručnjakinja za tržišta plina u robno-obavještajnom divu ICIS.
“Azerbajdžan nema proizvodni kapacitet da zadovolji potražnju u južnoj, srednjoj i istočnoj Europi i malo je vjerojatno da će mu Rusija dopustiti da koristi svoju mrežu plinovoda za tranzit plina.”
Ipak, čak i u tom scenariju, cijene bi vjerojatno malo porasle. I, naravno, Rusija bi profitirala.
