Kupila je gimnaziju, a umjesto pametnih ploča, i šumu. Iz Europe je sada zovu za savjete

Ljudi Nikolina Oršulić 20. lis 2024. 08:47
featured image

20. lis 2024. 08:47

Skočila je na glavu, podigla kredit i uložila sve što je imala u kupnju privatne gimnazije. Bilo bi pametnije da uložiš u apartman, govorili su joj. No, ona je imala viziju. Umjesto u pametne ploče i u digitalizaciju, uložila je u šumu i uvela poseban način rada. Time je zaintrigirala europsku obrazovnu zajednicu koja će uskoro dolaziti na instrukcije, a otvara i suradnje s realnim sektorom. Kako radi i što smjera Prva privatna gimnazija Varaždin za FORBES Hrvatska ispričala je njezina vlasnica i ravnateljica Martina Pažur

Svjetski je dan hrane, a učenici Prve privatne gimnazije Varaždin u svojoj su se šumi primili motike i u zemlju zasadili 260 voćaka. O napretku tih sadnica će se tijekom školovanja brinuti mnoge generacije, ali to im je ionako dio kurikuluma. U toj se školi revno provodi šumska (outdoor) pedagogija, održivost je jedna od temeljnih premisa, a provode i inicijativu da do 2032. godine postignu status prve zero waste škole u Hrvatskoj.

Sadnja voćki i začinskog bilja kojoj svjedočimo projekt je koji provode u suradnji sa chefom Mariom Mandarićem, a on, pisali smo nedavno, također provodi politiku nulte stope otpada u svom restoranu ovjenčanom Michelinovom zvjezdicom. Dio uroda iz ovog zasad vrlo tanašnog i krhkog voćnjaka plasirat će se u Noelu, a bit će to i mjesto na kojem će učenici dobiti važne lekcije kako u potpunosti iskoristiti namirnice.

Šušur oko aktivnosti koje su dio njihove svakodnevice nije novost ovim gimnazijalcima. Otkako su u ožujku dobili nagradu Zeleni leptir Večernjeg lista za svoj projekt šumske učionice Zeleno gnijezdo, ušli su u fokus medija, lokalne vlasti, ali i stručne zajednice.

Pogledajte video Forbes Magazina o Prvoj privatnoj gimnaziji Varaždin:

“Dobivanjem te nagrade kao da su svi shvatili da se ne šalimo, nego da ozbiljno radimo i počeli su se otvarati prema nama. Ne doživljavaju nas više kao Don Quijota. Javljaju nam se i škole iz Europe da žele doći kod nas učiti o šumskoj pedagogiji. Vjerojatno ćemo početi raditi i tečajeve za njih”, najavljuje Martina Pažur, ravnateljica Prve privatne gimnazije Varaždin.

Poduzetnički entuzijazam

Profesorica hrvatskog i talijanskog jezika po struci, Pažur je 2021. godine odlučila kupiti školu koju je i sama pohađala. Dapače, bila je prva generacija te privatne gimnazije osnovane 1997. godine. Bivša vlasnica odlazila je u mirovinu i školi je prijetilo zatvaranje. Znajući kakve benefite takvo obrazovanje pruža, ali i što bi sve mogla ponuditi polaznicima, Pažur je, kako kaže, odlučila “skočiti na glavu”. Krenula je u ulaganje života u kojem, znala je, neće biti mjesta pogrešci jer na to stavlja sve što ima.

“Svi su me pitali jesam li svjesna da u obrazovanju nema puno novca i da bi mi bilo puno pametnije investirati u apartman“, smije se te nastavlja: “Bilo je skeptičnih, ali odlučila sam uspostaviti školu gdje će obrazovanje biti na svjetskoj razini. I dalje radimo na tome. Nama nije cilj biti najbolja škola u našem kraju, nego jedna od top škola u Europi”, decidirano će profesorica ne uspijevajući sakriti gorljivost i poduzetnički entuzijazam koji je i tri godine nakon te odluke ne pušta.

S istim žarom za FORBES Hrvatska objašnjava kako osamdesetak učenika njezine gimnazije prije upisa imaju razgovor u kojem otkrivaju afinitete i planove za budućnost. Sukladno tome pohađaju dodatne nastavne programe koji ih pripremaju za buduće zanimanje. Mogu birati između poslovnih programa, IT-ja, znanosti, društvenih znanosti i umjetnosti.

“Iskustvenim obrazovanjem i individualiziranim pristupom pripremamo učenike da budu aktivni građani u društvu, a ne promatrači. Oni volontiraju u Crvenom križu, odlaze na MUN konferencije, a iduće ćemo godine jednu takvu konferenciju – simulaciju UN konferencije za učenike srednjih škola i studente gdje oni na engleskom govore o aktualnim društveno-političkim problemima – dovesti i u Varaždin. Kupili smo i šumu sa željom da ih naučimo cijeniti prirodu, živjeti i djelovati u skladu i suživotu s okolišem”, navodi Pažur.

Iduće godine u Prvoj privatnoj gimnaziji Varaždin održat će se prva MUN konferencija u Hrvatskoj, Foto: Neda Njegač

Šumska pedagogija

Kada je umjesto u pametne ploče odlučila uložiti u šumu te u nastavu uvesti šumsku pedagogiju, podrugljivo su je gledali. Međutim, ako ne pada kiša, učenici petkom imaju nastavu u prirodi. Odlično je to okruženje za učenje geografije, biologije, likovnog, etike, kaže. Dodaje kako je to još i bolje okruženje za njihovo zdravlje, nadasve mentalno, a bez pritiska učionice, učenici postižu i do 30 posto bolje rezultate pokazala su neka njihova istraživanja.

Nestalo je i podrugljivosti javnosti. Izuzme li se održiva i društveno-odgovorna komponenta šumske pedagogije, utjecaj na mentalno zdravlje nikako nije zanemariva prednost. Depresija i anksioznost među tinejdžerima sve su veći problem, a škola je, bez obzira što se najljepšim naziva đačko doba, značajan izvor stresa.

“To je, nažalost, realnost, djeca se boje i imaju otpor prema školi, a one bi trebale biti mjesto susreta, zajedništva, druženja, mjesto stvaranja uspomena i prijateljstava. To često zaboravimo. Kad dođete u našu školu, prvo uđete u dnevni boravak gdje se djeca druže. To im ne može biti najljepše razdoblje u životu ako se boje ući u razred. Ako se bojite, ne možete biti najbolja verzija sebe, to je naša nit vodilja”, naglašava ravnateljica koja je oblikovala školu po mjeri današnjih mladih.

Dnevni boravak u školi, Foto: Neda Njegač/Prva privatna gimnazija Varaždin

Obrazovanje za zanimanja budućnosti

Prije nego što je postala vlasnica gimnazije, Pažur je deset godina radila u jednoj drugoj privatnoj školi u Varaždinu, a nakon toga je četiri godine radila u privatnom sektoru gdje je dobila uvid u to što bi škole trebale podučavati, a što ne podučavaju.

“Sve se svodi na to da djeca trebaju učiti, a zaboravljamo da ih treba pripremati za vještine koje im trebaju za buduće zaposlenje. I od bontona, javnog nastupa, govorništva, do znanja o korištenju tehnologije. Mi ovu generaciju pripremamo za zanimanja budućnosti koja još ne postoje, a toga škole nisu svjesne. Prije možda deset godina od danas deset najtraženijih zanimanja na svijetu, devet ih nije postojalo”, tumači ravnateljica.

Iako šumskom pedagogijom učenike žele maknuti od malih ekrana, trude se dati im znanja kako koristiti tehnologiju na način da nisu samo recipijenti, već da ona bude svrsishodna. Tako su nedavno predstavili i projekt Zašto se crveniš? u kojem je njihova informatička grupa napravila prikaz procesa menstrualnog ciklusa za VR naočale koji će koristiti na nastavi biologije, psihologije i na satovima razrednika. Taj je projekt među sto drugih koji su se prijavili na natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra financijski podržao i dm.

Izazovi privatnog školstva

U ovoj privatnoj varaždinskoj gimnaziji zaposleno je 15 profesora na puno radno vrijeme, a imaju i nekoliko profesora koji popunjavaju satnicu u drugim školama s obzirom na predmete koje predaju. Škola se financira isključivo od školarina, a to je i jedan od najvećih izazova s kojim se suočavaju, ističe ravnateljica. Međutim, ubrzo bi im mogla u toj financijskoj konstrukciji podržati Varaždinska županija.

“Županija je počela prepoznavati naš rad, najavili su da bi nas lokalna zajednica mogla početi sufinancirati. U Europi je najnormalnije da se privatno školstvo sufinancira, kod nas Ministarstvo obrazovanja ne financira školstvo, nego odluku o tome prepušta lokalnoj zajednici. Na primjer, u Zagrebu se privatne škole sufinanciraju. Kad sam kupila školu, nitko u mene nije vjerovao, ali kako smo počeli dobivati puno nagrada za svoj rad i Županija nas je počela shvaćati ozbiljno i iskreno se nadam da će krenuti sa sufinanciranjem jer nam je to veliki izazov”, kazala je Pažur.

Osvrnula se i na negativnu percepciju koja u hrvatskoj javnosti još uvijek vlada o privatnom školstvu. Predrasude su da takve škole upisuju učenici koji se ne mogu nigdje drugdje upisati te da se ocjene kupuju. “Mi to ne radimo. Kod nas idu učenici koji su izvrsni i mogli su se upisati u bilo koju drugu školu, ali su nas odabrali zbog onoga što im nudimo. U našim razredima je do 14 učenika i oni tu imaju priliku uistinu biti junaci svoje priče umjesto da se izgube u sustavu”, napominje.

Voljeli bismo za početak u našoj šumi napraviti cijeli kampus. Tamo bismo imali laboratorije, spavaonice i učionice. Ideja je da tamo jednoga dana bude i šumski vrtić i osnovna škola. No, trebali bismo investitora.

Martina Pažur, vlasnica i ravnateljica Prve privatne gimnazije Varaždin

Foto: Neda Njegač/Prva privatna gimnazija Varaždin

Planovi za budućnost

Škola se razvija i u drugim smjerovima. Uz to što sami primjenjuju NTC metodu učenja neuropsihijatra Ranka Rajovića, ove su jeseni postali i licencirani NTC centar za djecu predškolske i mlađeg školskog uzrasta za Varaždinsku županiju.

“Krenuli smo s pilot projektom s osnovnim školama grada Varaždina. U produženom boravku imamo NTC radionice kojima želimo povećati interes djece za školom učenjem kroz igru. Ovoga tjedna postali smo i NTC centar za Čakovec gdje surađujemo s dječjim vrtićem”, ispričala je Pažur.

Iako im je gimnazija prioritet, pripremaju se i za obrazovanje odraslih, učenje predstavnika drugih škola o šumskoj pedagogiji. Kad bi imali investitore, razmišljali bi i o puno većim poslovnim projektima.

“Sad već i na tjednoj bazi primam pozive kad otvaramo osnovnu školu i vrtić. Razmišljali smo i o otvaranju gimnazije s našim programom i u drugim gradovima. No, nemamo financijskih mogućnosti to realizirati. Voljeli bismo za početak u našoj šumi napraviti cijeli kampus. Tamo bismo imali laboratorije, spavaonice i učionice. Ideja je da tamo jednoga dana bude i šumski vrtić i osnovna škola. No, trebali bismo investitora”, rekla je vlasnica gimnazije koja smatra kako su to sad već slatke muke jer do jučer su se, kako kaže, borili za svoje mjesto pod suncem, a sad sunca ima.


Nakon objave teksta redakciji se obratila bivša vlasnica gimnazije, gđa. Nives Risak, s napomenom da u trenutku prodaje gimnaziji nije prijetilo zatvaranje, te da je škola prije prodaje poslovala pozitivno i uspješno.