Više od desetljeća ova zemlja drži vrh liste s najkonkurentnijim poreznim sustavom na svijetu
Estonija ima najkonkurentniji porezni zakon u Europi. Situacija se popravlja u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj, dok se u Italiji pogoršava, pokazuje najnovije istraživanje Indeks međunarodne porezne konkurentnosti Tax Foundationa
Američki think tank Tax Foundation u ponedjeljak je objavio izvješće Indeks međunarodne porezne konkurentnosti koje pokazuje kako na vrhu liste svjetskih zemalja s najkonkurentnijim poreznim sustavom nema iznenađenja. Već jedanaesti put svojom je poreznom politikom tu titulu osvojila Estonija.
Ta je baltička zemlja vjerna svojoj jedinstvenoj stopi poreza na dohodak od 20 posto, porez na dobit ne plaća se u slučaju da je dobit zadržana i reinvestirana, a porezom na nekretnine oporezuje se isključivo tržišna vrijednost zemljišta bez obzira što je na njemu sagrađeno.
Takav jednostavni porezni sustav pozitivno utječe na ulagačku klimu i aktivnosti investitora koji se, primjerice, u Hrvatskoj često tuže na nepredvidivost poreznih i drugih uvjeta poslovanja s obzirom na to da se iz godine u godinu mijenjaju.
Hrvatska nije na listi jer su istraživanjem obuhvaćene samo članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u koju bi Hrvatska, prema najavama vlade, formalno trebala ući do 2026. godine.
“Kapital je vrlo mobilan. Tvrtke mogu odlučiti ulagati u bilo koje zemlje diljem svijeta kako bi ostvarile najveću stopu povrata”, navodi se u izvješću gdje je istaknuto i kako konkurentni i neutralni porezni zakoni mogu promicati održivi rast.
Euronews izdvaja iz istraživanja tezu kako je porez na dobit najštetniji za gospodarstvo, iako alternativni izvori prihoda, poput poreza na promet ili potrošnju, mogu nerazmjerno pasti na teret siromašnih.
Porezni pritisci
Na rang listi Indeksa porezne konkurentnosti ove je godine bilo dosta promjena.
Češka je pala za tri mjesta (s petog na osmo) na godišnjoj ljestvici nakon što je povećala stope poreza na dobit s 19 na 21 posto. Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo “dobile su pohvalnice” jer su ponudile velikodušnije olakšice za korporativna ulaganja u opremu.
Njemačka je u proljeće 2024. djelomično vratila plan amortizacije za strojeve i opremu te ublažila ograničenja prijenosa gubitaka sa 60 na 70 posto tekućeg prihoda za polovicu osnovice poreza na dobit. Zahvaljujući tome, s prošlogodišnjeg 18. mjesta rangirala se na 16. mjesto.
Slovenija, koja je lani bila na 16. mjestu dospjela je na 23. poziciju zato što je povisila korporativni porez s 19 na 22 posto.
Italija je ocijenjena kao država s najnekonkurentnijim poreznim zakonom u Europi, odmah iza Francuske. Rim je kritiziran i zbog “višestrukih distorzivnih poreza na imovinu” i neobično niske osnovice PDV-a.
Porezne prilike u europskim zemljama mijenjaju se intenzivno pod pritiskom da se oporave javne financije opterećene najprije pandemijom koronavirusa, a potom i energetske krize.
Francuski premijer Michel Barnier, piše Euronews, nedavno je najavio da će prikupiti milijarde eura za proračun povećanjem poreza velikim tvrtkama i bogatima. Dio je to njegove strategije za smanjenje deficita države koji je među najvišima u Europskoj uniji.
Porezi mogu otjerati tvrtke
Ideja da se zemlje natječu u postroživanju poreznih zakona doprinosi bojazni kako je zapravo riječ o utrci koja bi mogla završiti loše po predvodnike. Digitalne tvrtke lako mogu mijenjati sjedište i napustiti zemlju koja joj ne omogućuje povoljne uvjete poslovanja.
Zemlje članice OECD-a već su se dogovorile kako bi velike korporacije trebale plaćati minimalno 15 posto poreza na dobit.
Najviši sud EU također je nedavno presudio da je porezna olakšica u Irskoj prema kojoj je Apple plaćao stope od samo 0,005 posto poreza predstavljala nezakonitu subvenciju.
Unatoč niskoj stopi poreza na dobit i reputaciji pogodnih za poslovanje, visoki porezi na dohodak i dividende stavljaju Irsku na dno ovogodišnje rang-liste na kojoj se nalazi 38 članica OECD-a.
