Može li se Europa obraniti bez zaštitnog kišobrana SAD-a? Njemački institut ponudio računicu
Europske zemlje morale bi, bez zaštitnog kišobrana SAD-a, značajno povećati svoje napore jer su im proračuni godinama bili preniski da bi izgradili odgovarajuću obrambenu sposobnost, kaže u analizi istraživač njemačkog instituta Ifo, pa bi u pitanju bila znatno veća ulaganja od aktualnih NATO-vih smjernica o 2 posto BDP-a. Za Njemačku su izračunali da je u 30 godina podbacila s ulaganjima od ukupno 230 milijardi eura, a Italija 120 milijardi eura
Jedno od prvih škakljivih pitanja za koja se može očekivati da će ih u međunarodnim kontaktima na stol staviti novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, bit će vjerojatno ono o financiranju obrane, odnosno suočit će NATO saveznike s time da neki od njih i dalje plaćaju premalo te da se švercaju na leđima SAD-a.
Kako će ti razgovori izgledati, posebno vezano uz Ukrajinu, svi se pitaju. Formalno dogovoreni cilj saveznika NATO-a je da se za obranu izdvaja dva posto BDP-a, a u izvještaju glavnog tajnika Saveza objavljenom u proljeće ove godine, stoji da je u 2023. godini 11 zemalja ispunilo te smjernice. No, rečeno je također da je početkom ove godine broj povećan na 18 (podsjetimo, ove je godine broj članica povećan na 32, ulaskom Švedske).
Zašto sadašnji tempo nije dovoljan
Inspirirani vjerojatno rezultatima američkih predsjedničkih izbora, u četvrtak su pak iz njemačkog instituta Ifo objavili da bi – kako bi se Europa mogla braniti bez zaštitnog kišobrana SAD-a – neophodna bila potrošnja za obranu veća od cilja NATO-a, dakle izdvajanja daleko viša od 2 posto BDP-a. Razlog je, objašnjavaju, što godinama nisu izdvajale dovoljno.
“Europske zemlje morale bi značajno povećati svoje napore jer su proračuni godinama bili preniski da bi izgradili odgovarajuću obrambenu sposobnost”, kaže istraživač Ifoa Florian Dorn, u priopćenju objavljenom na stranicama instituta.
Izračunao je i koliki su sada ti „zaostaci“ po pitanju ulaganja u obranu u nekim europskim članicama NATO-a. Njemačka u posljednja tri desetljeća konstantno nije uspijevala ispuniti NATO-ov cilj ulaganja u obranu od 2 posto BDP-a, navodi, te stoga kaže Dorn da postoji jaz od oko 230 milijardi eura u potrebnim ulaganjima u obranu. Kad se gleda unazad 30 godina, Italija pak ima manjak od oko 120 milijardi eura, navodi, a Španjolska preko 80 milijardi eura (u današnjim cijenama).
U Europi samo Poljska i Britanija od 1990. troše više od 2 posto
„Od svih europskih zemalja članica NATO-a, samo su Poljska i Velika Britanija od 1990. godišnje trošile više od 2 posto svog bruto domaćeg proizvoda na obranu“, kaže u svojoj analizi istraživač Ifo instituta.
I u međunarodnoj usporedbi, Europljani bi općenito morali trošiti više, dodaje. “Plaće za vojnike i troškovi za vojnu opremu znatno su niži u Rusiji ili Kini, na primjer, nego u zapadnoeuropskim zemljama. Rusija si stoga može priuštiti više za istu količinu novca nego zapadne zemlje s višim razinama plaća i cijena”, navodi Dorn. Smatra da je potreban plan za održivo povećanje obrambenih kapaciteta „bez ugrožavanja proračunske stabilnosti i gospodarske konkurentnosti“, a da trenutna geopolitička situacija zahtijeva veća izdvajanja za obranu.
To se naizgled čini kao „kvadratura kruga“.
Hrvatska je na 1,75 posto
Inače, prema objavljenome u ožujku ove godine, Hrvatska je među članicama NATO-a koje još nisu dosegnule izdvajanja od 2 posto BDP-a za obranu, te je lani bila na 1,75 posto.
U godišnjem izvještaju glavnog tajnika NATO-a za 2023. godinu se podsjeća da je na summitu u Walesu 2014. godine dogovoreno da će saveznici dostići cilj ulaganja od 2 posto BDP-a godišnje za obranu do 2024. godine. Prošla je godina, kako se navodi u tom izvještaju, bila deveta uzastopna u kojoj su europski saveznici i Kanada povećali izdatke za obranu. Oni su u 2023. godini rasli za realno 11 posto u odnosu na 2022. godinu.
Pritom, na Sjedinjene Države otpada 53 posto BDP-a saveznika i 67 posto troškova obrane. „Ukupna vojna potrošnja NATO-a u 2023. procjenjuje se na oko 1,1 bilijuna dolara“, stoji u tom izvještaju.
