Javni dug pada, rejting raste. Hoće li korist od toga osjetiti i građani?
Sve tri glavne rejtinške agencije Hrvatskoj su dale A ocjenu. Javni dug je na oko 60 posto BDP-a, s prognozama daljnjeg pada. Time se oslobodio određeni prostor u proračunu jer se smanjuju izdaci za kamate. No, hoće li korist od svega toga osjetiti i građani?
Hrvatska je ove godine, napokon, od sve tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A, što je većina analitičara i očekivala, s obzirom na to da su javne financije još od 2015. godine krenule u pozitivnom smjeru, odnosno u smjeru smanjenja javnog duga u odnosu na BDP.
Izuzetak je, naravno, bila pandemija, kada je udio duga znatno skočio, s jedne strane zbog pada ekonomske aktivnosti, a s druge zbog zaduživanja kako bi se financirale razne mjere kojima su se pokušale ublažiti posljedice zatvaranja dijela ekonomije.
U godinu dana javni dug smanjen 5,7 postotnih bodova
Statistika državnih financija za drugo tromjesečje 2024. koju je objavila Hrvatska narodna banka pokazuje da je dug države, krajem lipnja iznosio 49,2 milijardi eura, što je na tromjesečnoj razini pad od 400 milijuna eura ili 0,9 posto, a u odnosu na na isto razdoblje prošle godine porastao je za 1,2 milijarde eura ili 2,5 posto.
No, kada se stavi u odnos s BDP-om, javni dug je krajem lipnja iznosio 60,1 posto BDP-a, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 65,8 posto BDP-a. Radi se o smanjenju od čak 5,7 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Prema prognozama svih relevantnih analitičara, uključujući u prognoze Europske komisije, ovakav trend trebao bi se nastaviti i u narednom razdoblju. Europska komisija očekuje da će Hrvatska ove godine ostvariti rast BDP-a od 3,6 posto, dok bi sa solidnim rastom od 3,3 posto trebali nastaviti i sljedeće godine. Javni dug već ove godine trebao bi pasti na oko 57 posto BDP-a, da bi se nakon toga trebao stabilizirati na 56 posto BDP-a.
Hoće li Vlada porezno rasteretiti građane?
Hoće li građani osjetiti koristi od ovih pozitivnih trendova ovisit će prije svega o odlukama Vlade. Relativno niska zaduženost i dobre ocjene kreditnog rejtinga rezultiraju nižim izdvajanjem iz proračuna za kamate, što onda ostavlja prostori ili za uštede ili za umjeravanje tog novca u neke druge stvari.
Dr.sc. Kristijan Kotarski, sa Fakulteta političkih znanosti, na svom LinkedIn profilu podsjetio je na dinamiku kretanja troškova za kamate kroz godine.
“U trećem kvartalu 2015. čak 7,34 posto državnog proračuna odlazilo je na kamatna plaćanja po javnom dugu, da bi u drugom kvartalu 2024. postotak pao na 3,38 posto. Ukoliko pak gledamo udio kamatnih plaćanja po javnom dugu u BDP-u, najveći postotak u prethodna dva desetljeća zabilježen je u prvom kvartalu 2015., preciznije 3,92 posto. U usporedbi s navedenim vrhuncem, u drugom kvartalu 2024. udio je smanjen na 1,6 posto, te je niži nego u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji, Portugalu, Sloveniji i Cipru.”, napisao je Kotarski. Inače, te je podatke moguće pronaći na stranicama Europske središnje banke.
Sugerira i da bi u narednom razdoblju trebalo razmisliti o poreznim rasterećenjima, konkretno, smanjenju poreza na dohodak, umjesto korištenja tog slobodnog novca za povećanje potrošnje.
Proračun je u posljednjih desetak godina značajno narastao. Na primjer, ukupni prihodi proračuna 2015. godine iznosili su 14,5 milijardi eura, da bi se 2023. godine popeli na više od 27 milijardi eura. Radi se o porastu od čak 86 posto.
Ako se gledaju samo prihodi od poreza, oni su 2015. iznosili oko devet milijardi eura, da bi 2023. porasli na 15,5 milijardi eura, što je porast od preko 70 posto u samo osam godina. Odlučivanje o porezu na dohodak sad je spušteno na razinu gradova i općina, tako da njihova visina ovisi o odlukama lokalnih vlasti. No, Plenković je još 2016. obećavao smanjenje poreza na dodanu vrijednost, koji je obećao vratiti na 23 posto. To se, naravno, nikada nije dogodilo. Prihodi od PDV-a su od 2015. gotovo udvostručeni. Porasli su 5,8 na preko 10 milijardi eura.
