Sjećate se Uredbe o povratu razlike u cijeni plina za opskrbljivače? Vlada ju je još malo izmijenila
Već više od godinu dana prošlo je od prvih zahtjeva tvrtki, opskrbljivača plinom, koje su iz državne blagajne zatražile povrat milijunskih iznosa jer su smatrale da su pretrpjele štetu zbog reguliranih cijena koje je – radi zaštite potrošača – uvela HERA 1. travnja 2023. godine. Mjesecima traju analize u HERA-i, Ministarstvo gospodarstva kaže da je „rezerviralo novce“, no isplata nema. Nakon što je sada izmijenjena Uredba na temelju koje tvrtke potražuju isplatu razlike, pitali smo u Ministarstvu zašto je to učinjeno i što to znači za zahtjeve tvrtki
Ispod radara je prošla informacija da je Vlada na sjednici 14. studenog donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odnosno, da je izmijenila Uredbu na temelju koje – sada već duže od godinu dana – najmanje četiri tvrtke koje se bave opskrbom plinom očekuju povrat novca na temelju izračuna da su u radoblju dok im je država kontrolirala cijene plina pretrpjele gubitke.
Bila je to Uredba koja je donesena još u vrijeme ministra gospodarstva Davora Filipovića, nakon što je HERA 1. travnja 2023. godine donijela Metodologiju kojoj je cilj bio zaštita krajnjih potrošača od potencijalnog divljanja cijena. Još u vrijeme donošenja Metodologije dio dobavljača plina – a najglasnija je bila tvrtka PPD – tvrdio je da će doći do značajnih razlika između nabavne cijene plina i one po kojoj se prodaje, te da će distributeri trpjeti veliku štetu. Odmah se počelo spominjati Gradsku plinaru Zagreb-Opskrba, čiji je najveći dobavljač plina bila upravo tvrtka PPD. Zbog svega toga Ministarstvo je donijelo Uredbu na temelju koje se moglo zatražiti povrat navodne štete, ali uz dokaz, odnosno odgovarajuće račune.
Novac osiguran, HERA analizira…
I tada se sve zakompliciralo. Još u jesen 2023. godine neslužbeno se govorilo o tome da GPZO ne uspijeva skupiti svu traženu dokumentaciju, a onda su uslijedile i dramatične promjene u samoj Vladi. Ministar Davor Filipović je podnio ostavku, naslijedio ga je Damir Habijan, a u njegovo vrijeme, na upit Forbesa Hrvatska je odgovoreno da HERA provodi „analizu zahtjeva za nadoknadu razlike“, te da su zahtjeve podnijele četiri tvrtke. Za GPZO se već znalo, a neslužbeno se saznalo da povrat traže i Geoplin, E.on Plin, a četvrta tvrtka cijelo vrijeme nije „identificirana“. Nakon formiranja nove Vlade u kombinaciji HDZ-DP, resor preuzima Ante Šušnjar, a on je na pitanje o tome hoće li HERA završiti analitiku i hoće li neke tvrtke doista dobiti povrat novca u lipnju ove godine odgovorio da su „sredstva osigurana“, ali da još nije završila analiza HERA-e.
Četiri mjeseca kasnije, u listopadu, iz istog ministarstva nam je odgovoreno da HERA još nije ustanovila točne iznose, te da će Ministarstvo predložiti Vladi da se rok za dostavu podataka o prodanim količinama plina nabavljenih prije 1. travnja 2023. produlji za šest mjeseci.
HERA je bila i ostala instanca koja je trebala zaprimati zahtjeve opskrbljivača plinom za povratom novca, ali je cijelo vrijeme radila u krnjem sastavu. Tek je ministar Šušnjar u rujnu ove godine objavio natječaj za novog šefa i članove Uprave HERA-e, i procedura još traje. Forbes Hrvatska je saznao da se javilo čak 22 kandidata za popunjavanje vrha vrlo bitne Agencije, a izbor će ovisiti o tome koga želi vladajuća većina. A odnosi u vladajućoj većini nipošto nisu jednostavni što se tiče energetike, jer je važna i DP-u i HDZ-u, a nesumnjivo će biti zainteresiran i Domino, stranka koja je nastala nakon raskola DP-a, čiji član Igor Peternel vodi Odbor za gospodarstvo.
Sada se pak dogodila izmjena Uredbe čiji je najznačajniji dio, pojednostavljeno rečeno, produljenje razdoblja koje zahvaća Uredba.
Što kažu iz Ministarstva o razlozima izmjene?
„Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN, 132/2024) uzima u obzir činjenicu da je plin nabavljen do 31. ožujka 2023. godine mogao biti distribuiran tijekom cijelog trajanja regulacijskog razdoblja, odnosno 18 mjeseci (od 1. travnja 2023. do 30. rujna 2024. godine). Takva distribucija bila je u skladu s metodologijom koju je HERA propisala, a koja je uključivala rokove, cijene i pravila provedbe natječaja te odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge za razdoblje od 1. travnja 2021. do 30. rujna 2024. godine. Opskrbljivači, odnosno trgovci plinom, koji su prema ovoj Uredbi nabavili količine plina prije 31. ožujka 2023. godine, a koje nisu distribuirali do 31. ožujka 2024., moći će podnijeti zahtjev za refundiranje razlike u cijeni plina uz dostavu dokaza HERA-i za dodatni rok od šest mjeseci”, odgovoreno nam je iz Ministarstva na upit zašto su se odlučili na izmjenu Uredbe.
Naglašeno je još da je ovdje “riječ o količinama plina osiguranim za kupce u kategoriji kućanstava, koji su nabavljeni prije 31. ožujka 2023. godine za potrebe javne opskrbe u narednom regulacijskom razdoblju. Te iste količine plina, koje su isporučene kućanstvima i plaćene po tržišnim cijenama, trebaju biti potvrđene odgovarajućim dokazima HERA-i. Ovdje govorimo isključivo o ranije preuzetim obvezama, u skladu s načinom na koji su otklanjani poremećaji na tržištu Republike Hrvatske, uzrokovani poremećajima na europskom tržištu.”
Pitali smo što izmjena Uredbe znači za one koji su podnijeli zahtjeve prije ove izmjene, odnosno, hoće li ona na bilo koji način utjecati na već poslane zahtjeve, no nismo dobili konkretniji odgovor na to pitanje. Jer produljene roka koje zahvaća Uredba možda znači da mogu tražiti još više novaca?
Po svemu sudeći, ni jedna tvrtka nije dobila povrat razlike cijene koji je najavljen kao mogućnost u vrijeme donošenja nove Metodologije izračuna cijene plina 1. travnja 2023. A ukupno se govori o svoti od 250 do 300 milijuna eura – od čega najveći dio otpada na zahtjev GPZO.
Zanimljivo je da je u razmjeni žestokih riječi između Međimurje plina, čakovečke tvrtke koja je na natječaju kod HERA-e zahvaljujući povoljnijoj cijeni dobila opskrbu plina u Zagrebu, i GPZO – koja je uspjela zadržati veći dio građana zahvaljujući pozivima na lojalnost, opet izvučen iznos iz konsolidiranog izvješća tvrtke koji strši, i za kojeg je jasno da je došao iz državne blagajne, ali nije jasno o čemu se radi.
Što je to GPZO točno proknjižio iz državne blagajne?
Naime, u konsolidiranom izvješću GPZO o poslovanju za prvo polugodište ove godine, koje je završilo s minusom od 21,02 milijuna eura, navedeno je između ostalog da se povećanje „ostalih poslovnih prihoda najvećim dijelom odnosi se na financijske potpore iz proračuna Grada za namjene koje su odobrene od Skupštine Grada Zagreba te subvencije države temeljem Uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije vezano za nadoknadu razlike u cijeni nabavne i prodajne cijene plina“. No, iz Ministarstva gospodarstva su nam odgovorili da se tu ne radi o razlici u cijeni o kojoj pitamo, a iz GPZO nikada nisu objasnili tu uplatu.
Međimurje plin međutim smatra da je i tim neobjašnjenim subvencioniranjem zagrabačka tvrtka stavljena u bolji položaj od njih.
“Međimurje-plin ne čeka od Vlade RH sredstva iz proračuna kao što to očekuje GPZO ili je već dobila isplaćeno, no prema službenim podacima na dan 31.12.2023. godine iz financijskih izvještaja GPZO vidljivo je da je Plinara proknjižila iznos od 81.789.000 EUR subvencije iz državnog proračuna, a s kojim sredstvima može godinu dana građanima grada Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića davati plin, a ne prodavati. HERA bi u najmanju ruku, isto trebala ispitati, jer i drugim opskrbljivačima je trebala biti omogućena subvencija”, piše Međimurje plin između ostalog u svom priopćenju.
Izmjene Uredbe su možda korak prema konačnom razrješenju enigme hoće Ii itko dobiti od države “obeštećenje” za navodnu razliku u cijeni plina i koliko će dobiti. Raspletu će nesumnjivo doprinijeti i skoro kadrovsko pojačanje u HERA-i.
U svakom slučaju je zanimljivo da HERA tako dugo analizira zahtjeve, da je borba s računima trajala tako dugo i da se tako oklijeva s konačnom odlukom.
