Farmaceutska proizvodnja u Hrvatskoj zabilježila je skok od čak 50 posto u prosincu. Što se krije iza toga?
Farmaceutska industrija u Hrvatskoj zapošljava oko šest tisuća ljudi, a pored toga, prema procjenama, indirektno podržava oko 18 tisuća radnih mjesta. Glavni igrač je, naravno, Pliva, koja s oko 660 milijuna eura ostvaruje više od polovice prihoda industrije.
Farmaceutska proizvodnja u Hrvatskoj, u prosincu prošle godine porasla je za čak 50 posto, što govori o potencijalu tog sektora.
Posljednjih nekoliko desetljeća vladao je trend seljenja proizvodnje na istok, prije svega u Aziju. Mnogi proizvođači, pa i farmaceutskih proizvoda i medicinske opreme, oslanjali su se na azijske dobavljače ili tamo otvarali pogone.
Proizvodnja se vraća na Zapad, što je prilika za Hrvatsku
No, u posljednjih nekoliko godina taj se trend preokrenuo iz više razloga. Do preokreta je došlo, između ostalog, i zbog krize tijekom pandemija koronavirusa, kao i geopolitičkih tenzija. Uglavnom, uvidjelo se da je neke proizvodnje bolje i sigurnije imati bliže matičnim tržištima.
Takav razvoj situacije otvara priliku za daljnji razvoj hrvatske farmaceutske industrije koja, kako se čini, ima za to sve preduvjete.
Skok od 50 posto, kakav smo vidjeli u prosincu, pokazuje da i sadašnja proizvodnja ima kapacitete koji se mogu vrlo brzo aktivirati. Poslali smo upite pet, šest najvećih farmaceustkih proizvođača u Hrvatskoj, ali nismo uspjeli doznati što se točno dogodilo, da je došlo do takvog skoka u proizvodnji.
Obratili smo se i Udruzi proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), ali ni tamo nismo dobili konkretan odgovor što se točno dogodilo. No, neslužbeno smo od poznavatelja situacija na tržištu ipak dobili mišljenje da je vjerojatno netko od proizvođača koji radi na stranim tržištima dobio narudžbu s nekog velikog tržišta, poput SAD-a i da je to rezultiralo snažnim skokom proizvodnje.
Farmaceutska industrija jedan od većih izvoznika
Inače, farmaceutska industrija u Hrvatskoj jedan je od najvećih izvoznika. Njihovi proizvodi mogu se naći na oko 60 stranih tržišta. Prema podacima HUP-a, oko 70 posto ukupne proizvodnje odlazi u izvoz.
Također, kako ovdje postoji duga tradicija farmaceutske proizvodnje, razvili su se svi segmenti – od istraživanja i razvoja, proizvodnje farmaceutskih supstanci, pa sve do proizvodnje gotovih proizvoda – lijekova. Tako zaokruženu farmaceutsku proizvodnju nema baš puno zemalja u svijetu.
Glavnina proizvodnje u Hrvatskoj odnosi se na generičke lijekove. Radi se o lijekovima koji su identični originalu. ima istu aktivnu tvar kao i originalni lijek i potpuno se isto primijenjuje, jedno je znatno jeftiniji.
Naime, nakon što kompaniji koja je “otkrila” neki lijek istekne patent – obično se radi o razdoblju od 20 godina – drugi proizvođači lijekova smiju ga početi proizvoditi. Patentna zaštita postoji zato da bi se kompaniji koja je “otkrila” lijek omogućilo da vrati novac koji je uložen u istraživanje i razvoj.
Svi znamo za Plivin azitromicin, antiobiotik originalnog komercijalnog naziva Sumamed. Danas, kada više ne postoji patentna zaštita, proizvodi ga cijeli niz farmaceutskih kompanija.
Farmaceutska industrija u Hrvatskoj zapošljava oko šest tisuća ljudi, a pored toga, prema procjenama, indirektno podržava oko 18 tisuća radnih mjesta. Glavni igrač je, naravno, Pliva, koja s oko 660 milijuna eura ostvaruje više od polovice prihoda industrije.
Iza nje pozicionirao se riječki JGL koji raste po dvoznamenkastim stopama, te spada u grupu kompanija s prihodima većim od 100 milijuna eura, u kojima su još Hospira i Belupo.