Podaci Mirovinskog pokazuju da zaposlenost u Hrvatskoj raste zahvaljujući – stranim radnicima
Prošla godina donijela je pad broja službeno registriranih nezaposlenih, rast zaposlenosti, rast aktivnog stanovništva i dvoznamenkasti rast prosječnih bruto i neto plaća.
Kako se navodi u analizi Raiffeisen banke pod naslovom “Gdje naći radnike?”, i treću godinu zaredom broj registriranih nezaposlenih osoba pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nastavio se smanjivati pa je prosječan broj nezaposlenih osoba pao ispod 109 tisuća osoba što je 6,2 posto niže u usporedbi s 2022. Uz istovremeni rast aktivnog stanovništva na 1.749 milijuna registrirana stopa nezaposlenosti spustila se na još jednu povijesno najnižu vrijednost, 6,2 posto.
S druge strane, navodi se u analizi, i podaci iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje potvrdili su rast zaposlenosti po sličnim stopama kao i u prethodnoj 2022. godini, od 2,5 posto.
Samo trećina novih osiguranika odnosi se na lokalnu radnu snagu
Rast broja osiguranika, primjećuju analitičari RBA, imali smo u gotovo svim djelatnostima izuzev Poljoprivrede (-0,1 posto), Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (-0,9 posto) te Financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (-2,1 posto).
“Štoviše, financijske djelatnosti bilježe kontinuirani pad broja zaposlenih i devetu godinu zaredom (od 2015.) kao posljedica konsolidacije i strukturnih promjena u samoj djelatnosti”, navode.
Promatrano prema djelatnostima najveći doprinos rastu zaposlenosti došao je iz Stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, Djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane te građevinarstva. Potonje dvije generirale su preko 30 posto novoosiguranih osoba, stoji u analizi.
Veliku ulogu u povećanju zaposlenosti imaju strani radnici. Naime, samo trećina novoosiguranih osoba odnosi se na lokalno radno sposobno stanovništvo, što je, kako tvrde analitičari RBA, najniža razina do sada, odnosno od kada postoji statistika.
Također, dio rasta broja osiguranika, njih 15,9 posto generiran je povratkom dijela umirovljenika na pola radnog vremena. Njihov prosječan broj tijekom 2023. dosegnuo je 26,6 tisuća s vrhuncem u središnjoj turističkoj sezoni kada je premašio 28 tisuća.
Hrvatska postala atraktivnija nakon ulaska u Schengen
Prosječno je preko polovice novoregistriranih osoba pri HZMO-u došlo od zapošljavanja radnika iz trećih zemalja – van Europske unije. U prosjeku je njihov broj iznosio 66,7 tisuća te tako bio 46 posto veći u odnosu na 2022. Zbog izrazite sezonalnosti uvjetovane kretanjima u turizmu njihov broj je tijekom ljetnih mjeseci premašivao 80 tisuća. Iako još uvijek najveći broj radnika dolaze iz BiH i Srbije, ukupno preko 30 posto, sve veći i rastući broj radnika je iz dalekih azijskih država poput Nepala, Indije i Filipina.
“Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje ‘uvoza strane radne snage’ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske, osobito nakon ulaska u Schengensko područje, neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina”, zaključuju analitičari RBA.
