S Hrvatskim željeznicama skoro nitko nije zadovoljan, a obnova će trajati još godinama
Iz političkih krugova se može čuti da modernizacija željeznice traje, i da se korisnike moli za razumijevanje. To je vrlo naivno. Naime roba vrlo brzo nalazi alternativne puteve, i zaobilazi željezničke mreže kojima je, primjerice zbog radova, promet otežan. Iako smo školovani da vjerujemo da je položaj Hrvatske ekstremno važan, činjenica je zapravo da je Hrvatsku željeznički dosta lako zaobići, kaže Toma Bačić, konzultant za željeznice
Hrvatske željeznice, nakon višedesetljetne zapuštenosti, krenule su u velike investicije koje bi trebale modernizirati cijeli sustav. Obnova će, po svemu sudeći, trajati desetljećima. Ne samo zbog velikog opsega radova koji se planiraju, već i zbog brojnih problema s natječajima i izvođačima radova. Na primjer, završetak radova na obnovi pruge Dugo Selo – Križevci kasni već gotovo četiri godine, a slični problemi javljaju se i na nekim drugim dionicama pruga predviđenih za obnovu.
Ovih dana objavljen je i natječaj za novi komunikacijski sustav vrijedan čak 450 milijuna eura. Iz HŽ Infrastrukture kažu da im je to po vrijednosti posla do sada najveći natječaj ikad.
Radi se o sustavu GSM-R (Global System for Mobile Communications for Railways) što je, kako se pojašnjava na internetskim stranicama HŽ infrastrukture, međunarodni komunikacijski bežični standard za željezničku komunikaciju i aplikacije.
Novi komunikacijski sustav velik je korak naprijed za željeznice
Toma Bačić, konzultant i suradnik britanskog časopisa Railway Gazette International, za FORBES Hrvatska kaže da se radi o sofisticiranom sustavu koji će značajno pridonijeti boljem upravljanju željezničkog prometa u Hrvatskoj.
“Smatram da je ovo zaista ogroman korak naprijed. Implementacija GSM-R je po mojem mišljenju trenutno najznačajniji projekt na željeznici u Hrvatskoj. S obzirom na sve komponente natječaja, koje su šire od same ugradnje GSM-R-a, možemo reći da se ovdje radi o pravoj transformaciji željeznice u Hrvatskoj s analogne na digitalnu.”, ocjenjuje Bačić.
Iz HŽ Infrastrukture najavili su da će za pokrivanje svih 2600 kilometara pruga ovim sustavom biti potrebno čak sedam godina, što se, ovako, gledano sa strane, čini kao prilično dugi rok. Neke susjedne zemlje, već od ranije imaju implementiran taj sustav.
“Period od sedam godina se čini dug, no s obzirom na to da je natječajem predviđena implementacija GSM-Ra na cijelu željezničku mrežu u Hrvatskoj, mislim da je realan. Od željezničkih mreža u susjedstvu, Slovenija je primjerice već uvela GSM-R. Svakako nismo predvodnik implementacije sustava, no činjenica da ga uvodimo je vrlo velik korak naprijed”, smatra Bačić.
Bačić: Zapravo nas je dosta lako zaobići
Korisnici željeznica prilično su nezadovoljni uslugama koje one – stanju u kakvom su sada – pružaju. Iako su uvedeni novi vlakovi, kašnjenja su još uvijek česta, pogotovo sada kada su u tijeku i radovi na obnovi. Na pojedinim dionicama putnici se prevoze autobusima. S obzirom na trajanje obnove, izvjesno je da se situacija neće normalizirati još godinama.
“Iz političkih krugova se može čuti da modernizacija željeznice traje, i da se korisnike molim za razumijevanje. To je vrlo naivno. Naime roba vrlo brzo nalazi alternativne puteve, i zaobilazi željezničke mreže kojima je, primjerice zbog radova, promet otežan. Iako smo školovani da vjerujemo da je položaj Hrvatske ekstremno važan, činjenica je zapravo da je Hrvatsku željeznički dosta lako zaobići. Relativno velik broj vlakova koji tranzitiraju kroz Hrvatsku nije toliko posljedica našem bogom danog položaja, koliko toga da se i željezničke mreže u susjedstvu suočavaju s problemima, prije svega problemom dostatnog kapaciteta”, kaže Bačić.
Dodaje i da je loše organizirano zatvaranje pruga, koje često predugo traje ogroman problem željezničke infrastrukture u Hrvatskoj ne samo za putnike, nego i za prijevoz robe.
“Jasno je da će svi radovi na modernizaciji jednog dana omogućiti vrlo konkretne benefite korisnicima, no istodobno svima mora biti jasno da će korisnici otići na druge prijevozne pravce zbog ograničenja koja im se sada nameću. Željezničke mreže u hrvatskom susjedstvu se također jako razvijaju – Slovenci grade novu prugu za Koper, Austrijanci Koralmbahn (uz niz drugih projekata), Srbi brzu prugu na relaciji Novi Sad – Subotica”, smatra Bačić.
Obnova voznog parka velik je iskorak. Končar radi izvrstan posao
No ističe i neke pozitivne pomake, kojih kako kaže “ima puno”.
“Obnova voznog parka HŽPP-a je zaista ogroman iskorak za putnike. Končar radi izvrstan posao, i kvaliteta domaćeg putničkog prometa je drastično narasla. Također, projekt Križevci – Koprivnica napreduje odlično”, kaže.
Smatra i da je zbog ekonomske moći države i broja stanovnika, nerealno očekivati, primjerice, pruge za visoke brzine, ili jako duge tunele na koridorima prema moru. No, kaže da bi i samo dovođenje pruga u projektirano stanje – da brzine ili nosivost pruga bude na razini onoga što je projektirano – bi bio korak naprijed.
“Ne treba zaboraviti da se 80-ih od Zagreba do Beograda vozilo 3 sata i 58 minuta, a danas se od Zagreba do Vinkovaca vozi 4 sata i 27 minuta. Uz to, svakako treba vozni red putničkog prometa bolje prilagoditi potrebama putnika, i vratiti neke usluge koje su iščezle sa željeznica u Hrvatskoj. Putnici bi, po mojem mišljenju, znali cijeniti komforna sjedala i primjerice, uslugu vagona restorana, čak i po cijenu duljeg putovanja”, zaključuje Bačić.