Vjerovali ili ne: Srpski poduzetnik sjedište tvrtke registrirao na adresi Vlade
Srpski poduzetnik Dejan Savić (52) svojevremeno je sjedište svoje tvrtke prebacio na adresu srpske Vlade. Forbes Srbija istražio je kako je to moguće.
Igraonice za dječje rođendane u Hrvatskoj, a i u Srbiji, već godinama su atraktivan biznis za mnoge poduzetnike. Cijena zakupa i organizacije, koja premašuje više stotina eura za dva do dva i pol sata zabave, nije prepreka za roditelje, pa se u mnogim prostorima i sada teško nalazi slobodan termin i zakazuje se mjesecima unaprijed.
Prije 13 godina, u Poenkareovoj ulici u Beogradu otvorena je jedna takva, pod nazivom Disco Jump. Osnovao ju je poduzetnik Dejan Savić.
Službeni naziv bio je Dejan Savić PR Centar za zabavu i rekreaciju JUMP, a datum registracije u Agenciji za privredne registre (APR) – 19. svibanj 2011. godine. Poslovni poduhvat nije dugo poživio, tek četiri godine, i poduzetnik je iz registra obrisan u listopadu 2015.
Biznis mu je ugašen na zahtjev Narodne banke Srbije zbog blokade poslovnog računa u neprekidnom trajanju dužem od dvije godine.
Još jedna priča o neuspjehu ne bi predstavljala ništa čudno jer se svake godine u Srbiji ugasi i više od 20.000 poduzetnika, da Savić nije, nekoliko mjeseci prije gašenja, sjedište svog biznisa iz Poenkareove prebacio u Nemanjinu 11. To je adresa na kojoj se nalazi Vlada Srbije.
Rješenje kojim je usvojen zahtjev za promenu sjedišta doneseno je u lipnju 2015.
Ne može se ponoviti?
Na pitanje kako je moguće da jedan poduzetnik registrira svoj biznis na adresi Vlade Srbije, iz APR-a su za Forbes Srbija odgovorili kako se postupak registracije zasniva na načelu formalnosti.
To znači da poduzetnik podnosi prijavu, prilaže dokumente i podatke, ali APR nije dužan ispitati točnost činjenica iz prijave, vjerodostojnost priloženih dokumenata i pravilnost i zakonitost postupaka u kome su dokumenti doneseni. U agenciji objašnjavaju kako za točnost i istinitost odgovornost snosi podnositelj prijave.
Osim toga, podnositelj prijave nije dužan APR-u podnijeti dokaz o vlasništvu ili zakupu prostora u kojem želi osnovati sjedište. Vlasnik prostora (u ovom slučaju Vlada Srbije) može osporiti registraciju.
Druge institucije nadležne su provjeriti istinitost podataka i mogu pokrenuti postupak za utvrđivanje ništavosti ove registracije i po presudi suda, APR bi obrisao tu registraciju.
Očigledno je bilo potrebno vrijeme za to jer je igraonica „radila“ na adresi Vlade Srbije četiri mjeseca. Uvjeravaju da se ovako nešto sada ne bi ponovilo.
Predsjednik Vlade Srbije u to vrijeme bio je Aleksandar Vučić, ali vjerojatno nije znao da u blizini kabineta „ima“ igraonicu.
Turbulentno poslovanje
Vlasnik JUMP-a nekoliko puta je obustavljao poslovanje. U veljači 2012. podneo je zahtjev za prekid obavljanja djelatnosti od ožujka iste godine.
Potom je krajem srpnja podnio zahtjev da od kolovoza nastavi s radom.
Drugi prekid poslovanja uslijedio je u siječnju 2013.
Potom u lipnju 2015. dolazi do promjene sjedišta, a u listopadu i do brisanja.
Da je igraonica poslovala, može se vidjeti na društvenim mrežama. Na Facebuku i dalje postoji stranica igraonice, sa posljednjom objavom iz 2015. Takođe, tu je i kanal na YouTubeu gde se mogu vidjeti snimci sa dječijih rođendana. Posljednji video također je iz 2015. Igraonica je imala i svoj site, ali više nije aktivan.
Ono što se još može naći u dostupnim podacima jeste da su Željeznice Srbije u svibnju 2015. pokrenule sudski postupak kako bi naplatile dugovanje od JUMP-a. Prema dostupnim podacima, vrijednost potraživanja je 2,7 milijuna dinara odnosno 23.000 eura. Doneseno je rješenje o izvršenju, ali su se ročišta nastavila održavati, a posljednje je održano u prosincu 2021. godine – davno nakon što je poduzetnik ugašen.
Forbes Srbija je Željeznicama poslao upit kako bi saznali kakva je sudbina tog spora i naplate i zbog čega su tužili Savića, međutim do objavljivanja teksta odgovori nisu stigli. Ono što bi se moglo pretpostaviti jest da je dug mogao nastati po osnovu korištenja prostora jer su objekt u kojem je radila igraonica, kao i susjedni objekti, na zemljištu Željeznica u okviru Dunav stanice.
Kako je navedeno u rješenju o brisanju poduzetnika, zahtjev je podnela Narodna banka Srbije zbog blokade računa u neprekidnom trajanju od dvije godine. Kako procedura nalaže, APR je dao poduzetniku rok od 30 dana da dostavi potvrdu da nije u prinudnoj naplati odnosno dokaz da mu je račun deblokiran tj. aktivan.
Kako se može pročitati u rješenju, poduzetnik nije postupio po tom nalogu. APR je uvidom u registar NBS potvrdio da je račun i dalje blokiran i odlučio da obriše poduzetnika iz registra čime je službeno prestao njegov rad.
(Tekst je izvorno objavljen na Forbes Srbija, a autor je urednik Ivan Radak.)