Ivica Todorić vs. država: Možda će dobiti odštetu, ali Agrokor je on doveo do ruba
Pravosudne institucije – barem za sada – pokazale su se nesposobnima dokazati da je u Agrokoru bilo kriminala, a uplitanje Vlade u odnose te kompanije sa svojim vjerovnicima, dovelo je u rizik i porezne obveznike, koji bi na kraju mogli biti dovedeni u situaciju da Todoriću plaćaju odštetu
Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora, posljednjih tjedana ima razloga za zadovoljstvo. Prvo se Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu proglasio nadležnim za slučaj u kojem Todorić od Republike Hrvatske traži više od 500 milijuna eura.
Nakon toga stigla je i vijest da je Visoki kazneni sud izbacio iz spisa vještačenje KPMG-a Poljska – jedan od ključnih dokaza – u slučaju u kojem se Todoriću i suradnicima sudi da su oštetili Agrokor za više stotina milijuna eura.
Nije točno, što Todorić tvrdi, da Agrokor nije bio u problemima
Osim što su se pravosudne institucije – barem za sada – pokazale nesposobne dokazati da je u Agrokoru bilo kriminala, uplitanje Vlade u odnose te kompanije sa svojim vjerovnicima, dovelo je u rizik i porezne obveznike, koji bi na kraju mogli biti dovedeni u situaciju da Todoriću plaćaju odštetu.
Todorić sada tvrdi da je poslovanje Agrokora, 2017. godine, kada je država preuzela upravljanje kompanijom, bilo normalno i da nije bila pred slomom. U intervjuu za N1 televiziju usporedio je tadašnje stanje duga svoje kompanije i situaciju u kojoj je danas Fortenova.
Tvrdi da je Fortenova danas otprilike jednako zadužena kao i tada Agrokor. Da dug Fortenove iznosi 4,7 milijardi eura, dok je Agrokor imao dug od 5 milijardi eura. Optužio je i da je premijer Plenković lagao da je dug Agrokora iznosio 7 milijardi eura.
Nije točno, kao što Todorić tvrdi, da Agrokor nije bio u problemima. Da je kompanija na rubu postalo je očito još početkom 2017. godine, kada je došlo do snažnog pada cijena Agrokorovih – pouzdan znak da ulagači gube povjerenje.
Rusi su doveli Alvareza, no ubrzo se u priču uplela Vlada
Da je stanje u Agrokoru loše bili su svjesni i tadašnji najveći vjerovnici, prvenstveno ruska banka Sberbank, koja je inzistirala da se angažira međunarodna konzultantska kuća Alvarez & Marsal, koja se bavi spašavanjem kompanija u problemima. Na čelo Agrokora dolazi Antonio Alvarez, dogovoriti se s vjerovnicima, provesti restrukturiranje i u konačnici stabilizirati poslovanje.
No, Alvarez je vrlo brzo morao spakirati kofere. Glavnu riječ u Agrokoru preuzima država. Sabor donosi poseban zakon koji je omogućio Vladi da u Agrokor postavi svoju upravu i tako preuzima odgovornost za sve što će se kasnije događati. Rezultat toga je da Todorić sada vodi arbitražni postupak protiv RH i ako uspije dobiti obeštećenje, jasno je tko će ga platiti – hrvatski građani.
U početku se tvrdilo da je Agrokor dužan 56 milijardi kuna, odnosno više od 7 milijardi eura. Kompanija je kasnije uspjela osporiti dvije milijarde eura potraživanja, tako da je tu Todorić u pravu kada kaže da je dug iznosio oko 5 milijardi eura. Što se tiče usporedbe s Fortenovom, prema prezentaciji rezultata za prvo polugodište, sa njihove internetske stranice, ukupne obveze iznose oko 4,5 milijarde eura.
Oštećene i tisuće malih dioničara
Osim što Todorić pokušava dokazati da je oštećen državnim preuzimanjem upravljanja Agrokorom, bez svojih dionica ostalo je i oko 15 tisuća malih dioničara kompanija iz njegova sustava. Iako je Agrokor bio u Todorićevom vlasništvu, veći broj kompanija iz sustava kotirao je na Zagrebačkoj burzi.
Dioničari Leda, Jamnice, Belja i drugih kompanija kojima se trgovalo ostali su bez svojih dionica, s obzirom da je imovina tih kompanija prenesena na nove tvrtke. Mnogi od njih pokrenuli su zbog toga sudske sporove.
