Kakve je kvalitete tzv. čelično prijateljstvo Kine i Srbije
Investicije kineskih kompanija u posljednjih 10 godina iznosile su 5,6 milijardi eura te je Kina postala najveći pojedinačni investitor u Srbiji, piše Forbes Srbija. S druge strane, veliki infrastrukturni projekti grade se uz pomoć izdašnih kineskih zajmova, a stručnjaci upozoravaju da bi zaduživanje kod Kine trebalo početi usporavati. Izvoz Srbije u Kinu raste, ali veliki dio se odnosi na izvoz ruda umjesto finalnih proizvoda, naglašavaju kritičari
Kineski predsjednik Xi Jinping je na europskoj turneji, prvoj u pet godina, a u utorak je stigao u Srbiju, gdje se govori o “čeličnom prijateljstvu” dviju zemalja. Nakon Beograda, Xi će produljiti u Mađarsku.
U Srbiji je Kina angažirana u brojnim infrastrukturnim projektima – gradnji željeznice i autocesta, nacionalnog stadiona, rekonstrukciji termoelektrana, ali je ujedno i veliki zajmodavac u iznosu od nekoliko milijardi eura. Istovremeno, kineske su tvrtke postale vlasnici i važnih resursa – željezare u Smederevu te rudnika bakra i zlata u Boru, a u Beogradu i diljem Srbije otvorene su brojne robne kuće i trgovine s kineskom robom, navodi Hina. Srbija pak svoju ekonomsku šansu i proboj na kinesko tržište vidi u Sporazumu o slobodnoj trgovini koji će će stupiti na snagu u srpnju ove godine.
U Srbiji posluje više od 1500 tvrtki čiji su većinski vlasnici iz Kine, piše Forbes Srbija, pozivajući se na javno dostupne podatke. Objavljen je i podatak da su investicije kineskih kompanija u posljednjih deset godina iznosile 5,6 milijardi eura i da je Kina sada najveći pojedinačni investitor u Srbiji.
S druge strane, oko 15 posto vanjskog duga Srbije odnosi se trenutno na kineske zajmodavce, a samo dug prema kineskoj državnoj Exim banci je oko 2,6 milijardi eura, te je to najveći pojedinačni vjerovnik, rekao je Nikola Stakić s beogradskog Sveučilišta Singidunum. No, kineski dug raste, napominje, a smatra da bi te stope rasta Srbija trebala polako početi smanjivati.
Kina kao temelj rasta Srbije
Stefan Vladisavljev, stručnjak za Kinu iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, u izjavi za Deutsche Welle ocjenjuje da je tijekom prethodnih 15 godina „Kina postala jedan od temelja infrastrukturnog i ekonomskog razvoja Srbije”. Reuters ukazuje da je, uz Mađarsku, Srbija u Europi najsnažnija podupiračica inicijative Pojas i put (Belt and Road), usredotočene na promociju kineskih ulaganja.
Kineske investicije je k vrhu u Srbiji poguralo nekoliko velikih ulaganja, poput onih tvrtke Zijin Mining koja je, prema podacima Razvojne agencije Srbije, uložila 1,2 milijarde eura, potom Linglong koji ulaže 800 milijuna eura, HBIS gotovo 500 milijuna eura i drugo, piše Forbes Srbija. Također, u prvi plan se plan u medijima stavljaju i rast trgovine dvije zemlje u posljednjih šest godina koja je povećana sa 1,8 na 6,1 milijardi eura. Ipak, za 1,2 milijarde eura izvoza u Kinu tijekom prošle godine dominantno su zaslužne kineske kompanije u Srbiji (više od 90 posto), odnosno Zijin i Željezara Smederevo.
“Izvozimo rudu bakra. Potpuno nepotrebno.”
„Izvozimo rudu bakra. Potpuno nepotrebno. Ruda bakra bi se trebala prerađivati u Srbiji, da se izvoze finalni ili barem poluproizvodi, nijedna ozbiljna zemlja ne izvozi rudu bakra. Poljska, najveći proizvođač bakra u Europi, nijedan kilogram rude bakra ne izvozi“, kritičan je bio Dušan Nikezić, zastupnik Stranke slobode i pravde, gostujući u utorak na N1 Srbija. Smatra da Srbija mora inzistirati na tome da se s Kinom uspostavi stvarni partnerski odnos, a upozorava da se javnosti svaki kineski kredit praktički prezentira kao investicija. „To je kredit koji ćemo morati vratiti i to po ugovorenoj cijeni koja je mnogo viša. Rezon vlasti je da se na taj način financira neka gospodarska aktivnost, neki rast i neka vrsta kampanje da se ovdje mnogo radi i gradi. Ali to će stati vrlo brzo i netko će morati vraćati sve te dugove, a te investicije nisu takve kvalitete da će dugove moći vraćati“, naglasio je.
Prihod top 10 kineskih kompanija u Srbiji
Inače, deset najvećih kineskih kompanija u Srbiji po prihodima, prema do sada objavljenim financijskim izvještajima, lani su imale prihode od gotovo 4,3 milijarde eura, što je otprilike na razini 2022. godine. Ostvarili su i neto dobit od oko 840 milijuna eura, što je manje nego godinu ranije kada je dobit bila blizu milijardu eura, piše Forbes Srbija.
Xi je u Beogradu prvi puta bio 2016. godine, a tada su dvije zemlje potpisale sporazum o strateškom partnerstvu. Kako je pak za DW komentirao Stefan Vladisavljev, Kinu je u „panteonu vanjskopolitičkih partnera Srbije“ učvrstila pomoć na početku pandemije kada je Kina slala cjepivo i medicinsku opremu. Tada su po Beogradu istaknuti plakati s natpisom „Hvala, brate Xi“, a pomoć Europske unije od preko 100 milijuna eura uglavnom je prešućena, podsjeća DW.
Na koncu, valja imati na umu i da aktualni posjet Xi Jinpinga Srbiji ima i simbolično značenje – doputovao je na dan kad je u zračnim napadima NATO-a 1999. godine pogođeno i kinesko veleposlanstvo u Beogradu u kojem su poginula tri kineska novinara, a 20 osoba je ranjeno.
