Plaće u Hrvatskoj u godinu dana porasle za gotovo 14 posto. U informacijskim uslugama najviši prosjek
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u travnju nastavljen i nominalan i realni rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća.
Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.323 eura, bila je nominalno viša za 17,9 posto u odnosu na travanj 2023. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 18,3 posto, a iznosila je 1.830 eura.
Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 13,7 posto u odnosu na travanj 2023. godine dok je bruto plaća realno viša za 14,1 posto godišnje, navodi se u analizi Raiffeisen istraživanja.
Najlošije plaćeni tekstilci, najbolje plaće u informacijskim djelatnostima
U travnju je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Proizvodnji odjeće, u iznosu od 837 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti u iznosu od 2.483 eura.
Medijalna neto plaća iznosila je u travnju 1.110 eura (+18,1 posto godišnje i +2,2 posto mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.500 eura.
U razdoblju siječanj-travanj 2024. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 1.284 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 15,4 posto, a realno za 11,0 posto.
Učinak porasta nominalnih plaća u javnom sektoru postao je vidljiv već na plaćama za ožujak, što će i u nastavku godine djelovati na solidan rast na godišnjoj razini, smatraju analitičari Raiffeisena. Prema planu proračuna, Vlada na razini cijele 2024. očekuje rast rashoda za zaposlene od čak 32,2 posto u odnosu na 2023. godinu (+38 posto u prvom tromjesečju 2024.) kao posljedicu treće faze sveobuhvatne Reforme sustava plaća u državnim i javnim poduzećima, ali i povećanja minimalne plaće te rastućih rashoda za mirovine i mirovinska primanja uslijed usklađivanja mirovina i niza zakonskih odluka.
Rast plaća diže osobnu potrošnju
“Nastavak rasta realnih plaća pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava, potiče potražnju te omogućava rast osobne potrošnje za robama i uslugama. Podržan snažnim tržištem rada, administrativnim povećanjem plaća u javnom sektoru i nastavkom usporavanja inflatornih pritisaka, rast realnih plaća tijekom 2024. trebao bi ostati snažan, s blagom tendencijom ubrzavanja stope rasta u odnosu na 2023. kada je realna stopa u prosjeku iznosila 4,6 posto. Snažniji rast plaća u odnosu na rast produktivnosti sve više naglašava pitanja ionako niske konkurentnosti domaćeg gospodarstva što uz nepovoljna demografska kretanja i razmjerno nisku participaciju (aktivnost) radne snage predstavlja strukturna neriješena pitanja domaćeg gospodarstva”, upozoravaju analitičari Raiffeisen istraživanja.
