Osnivač Agrivija govori o borbi za digitalizaciju poljoprivrede ugrožene klimatskim promjenama
Europskih poljoprivrednika sve je manje, klimatske promjene donose sve više nevolja, a zahtjevi za održivosti sve su izraženiji. Poljoprivreda žudi za digitalizacijom. Kako taj proces ide, kako pomaže umjetna inteligencija i kako su se u rješavanje tog pitanja uključili gradovi, za Forbes Hrvatska ispričao je Matija Žulj, osnivač i izvršni direktor Agrivija
Agrivi je u posljednjih deset godina svojim softverskim rješenjima za digitalizaciju poljoprivrede postao globalno prepoznat. Većinu prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, a glavni je oslonac mnogim velikanima industrije. Sada je razvio rješenje kojim će privući male i srednje poljoprivrednike kojih u proizvodnom lancu ima najviše, a najteže ih je privoljeti da inoviraju svoje proizvodne procese.
“Profesionalni poljoprivredni proizvođači čine dva posto industrije, dok postoji 500 milijuna malih i srednjih koji još nisu ni zagrebli o digitalizaciju. Prije tri godine počeli smo raditi na rješenju kojim ćemo se približiti toj ciljanoj skupini. Napravili smo platformu koja će se uklopiti u njihovu svakodnevicu. Kreirali smo AI poljoprivrednog savjetnika Eda koji radi preko WhatsAppa i Vibera. Njemu se vrlo jednostavno i u svako doba dana i noći mogu obratiti, kad god su u potrebi za specifičnim znanjima i informacijama, na primjer, kako riješiti plijesan na jabukama”, kazao je Matija Žulj, osnivač i izvršni direktor Agrivija.
Posvemašnja digitalizacija poljoprivrede nužna je stoga što prehrambena industrija ispušta čak trećinu emisija stakleničkih plinova te je jedan od ključnih uzročnika klimatskih promjena. S druge strane, najviše je i pogođena njima.
Također, regulative pritišću proizvođače da izvještavaju o održivosti, što podrazumijeva mjerenje i smanjenje ugljičnog otiska, sljedivost proizvodnje hrane, ali i uporabu suvremenih metoda uzgoja koje maksimiziraju prinos uz minimiziranu uporabu prirodnih resursa. Naravno, kako bi se to moglo mjeriti potrebno je prikupiti podatke. Upravo tu se ogleda zašto je toliko važno da tehnologiju na svoja polja i u svoj život puste mali i srednji poljoprivrednici.
“U velikim prehrambenim kompanijama koje su obvezne izvještavati o pomacima što se tiče održivosti, čak 89 posto ugljičnog otiska počiva na opskrbnim lancima. Dakle, one mogu napraviti solare na krovovima svojih tvornica, uložiti u optimizaciju proizvodnje, energetsku učinkovitost, ali time utječu na svega 11 posto svog otiska. Ako žele bolje rezultate, moraju pomoći dobavljačima da se promijene. Za početak moraju od njih prikupiti podatke”, pojašnjava Žulj.
To može biti veoma problematično. Budući da je za gotovo polovicu proizvođača kakaa u najvećem izvozniku te sirovine Obali Bjelokosti nemoguće doznati tko su, teško je očekivati da će proizvođači čokolade uskoro prikupiti takve podatke. Neke kompanije imaju i po deset tisuća dobavljača, što podrazumijeva da moraju doprijeti do svih njih.
“Time se nitko ne želi baviti, no netko mora. Izazovno je, morali smo se na to priviknuti, ali veseli nas kad vidimo pomake. Da se razumijemo, ta će transformacija trajati sljedećih dvadeset godina”, govori nam osnivač Agrivija u kompanijskoj sobi za sastanke s pogledom na prometnu Ulicu Grada Gospića.
Tvrtke i gradovi – motori digitalizacije
Očekivano, motor pokretač takve digitalizacije bit će veliki klijenti, i to ne samo korporacije s kojima već godinama surađuju, već i gradovi. Dok razgovaramo, doznajemo da su već potpisali ugovor s njemačkim KWS-om za širenje u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Hrvatskoj.
“Ne želimo mi donijeti na tržište Agrivi savjetnika, nego osnažiti sve kompanije koje rade s poljoprivrednicima da one donesu svoje rješenje i podijele ga s onima s kojima surađuju. Neke od njih imaju i po deset tisuća suradnika i to je način da brže radimo transformacija”, otkriva Žulj.
Pojašnjava pritom i kako kompanije mogu trenirati AI savjetnika o svojim proizvodima i povećati svoju prodaju. Tako da im je i iz tog razloga u interesu educirati poljoprivrednike. Jednako tako gradovi pomoću tog savjetnika mogu informirati poljoprivrednike o poticajima, natječajima za poljoprivredna zemljišta, tribinama i drugim aktivnostima vezanim uz agrikulturu koje često mimoiđu svoju ciljanu skupinu.
“Pogledamo li situaciju u Europskoj uniji, 2003. godine u gradovima je bilo 16 milijuna poljoprivrednika, 2020. godine taj je broj pao na devet milijuna. Procjenjuje se kako će 2040. godine pasti na samo 3,9 milijuna. Stoga je gradovima iznimno bitno na sve načine motivirati poljoprivrednike i pomoći im da opstanu”, tumači.
Agrivi je prošle godine lansirao agronomskog savjetnika u Hrvatskoj. Dosad su potpisali ugovore sa sedam gradova, a javno je poznato kako su između ostalih to Ludbreg, Đakovo, Novska i Kutina. Ugovor je ovih dana potpisao i prvi kupac iz javnog sektora u Latinskoj Americi. Bit će to prvi AI agro savjetnik u svijetu lansiran na nacionalnoj razini neke države.
Tvrtka sada radi na povezivanju savjetnika sa svojim dosadašnjim rješenjima koja omogućuju upravljanje svim procesima na poljoprivrednom gospodarstvu – od plana usjeva, proračuna za sezonu, praćenja radova, vremenskih prilika, napredovanja usjeva do troškova i prodaje.
Globalni uspjeh
Od svog osnutka 2013. godine Agrivi se razvijao kao klasični startup, prikupio je investicije od fondova kao što su South Central Ventures, European Investment Fund, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fil Rouge Capital, AgriTech Hub i Feelsgood. Nanizao klijente kao što su Nestle, Driscoll’s, Kimberly-Clark, BNP Paribas, Beam Suntory, East-West Seed te malo-pomalo postao ambasador digitalizacije poljoprivrede u svijetu.
Danas surađuje s organizacijama kao što su EIT Food, OECD-FAO, Farming First, Women in Farming, European Carbon Farmers, a i partner je prvog studija digitalne poljoprivrede u Hrvatskoj na Fakultetu agrotehnoloških znanosti u Osijeku. Lani je Žulj postao i hrvatski ambasador Europskog inovacijskog vijeća (EIC). To tijelo koje podržava inovativne projekte raspolaže s oko deset milijardi eura, a Agrivi je 2022. godine od njega osigurao više od milijun eura za razvoj svog AI alata za poljoprivrednike.
“Prije godinu i pol smo odlučili da se maknemo s klasičnog VC modela rasta po svaku cijenu. Željeli smo biti samodostatni bez potrebe za neprestanim upucavanjem kapitala. Profitabilni smo, imamo tridesetak zaposlenih, organski rastemo i povećavamo prodaju i veseli nas što nam je tako lijepo krenulo s novim proizvodom”, priča Žulj.
Budući da imaju i ured i u Ujedinjenom Kraljevstvu, pitamo kakvi su im konsolidiranih prihodi, no taj podatak, kao ni njihova konkurencija, ne iznose. Šef Agrivija kaže nam kako su im prihodi lani rasli 25 posto u odnosu na prethodnu godinu, a takav rezultat očekuju i ove godine. U Hrvatskoj ostvaruju manje od deset posto ukupnih prihoda, njihovo je tržište vani.
“Živimo od internacionalnih klijenata, kompanija kao što su uzgajivač bobičastog voća Driscoll’s, proizvođač začina McCormick, Sauza Tequilla te Neumann Kaffee Gruppe. Oni svojim plantažama upravljaju našim softverom, a to su velike proizvodnje. Sauza, primjerice, proizvodi agavu na 20 tisuća hektara”, iznosi Žulj impresivne brojke.
Jedinstven segment
No, igra na globalnom terenu podrazumijeva i globalnu konkurenciju. Ipak, osnivač koji nakon desetljeća pitchanja i prodajnih sastanaka u nogama ne da se zbuniti već kaže kako su njihova rješenja prilično jedinstvena na tržištu, čak i globalnom. Nadovezuje se odmah kako je to prepoznao i Microsoft s kojim s u siječnju u Davosu lansirali svog poljoprivrednog savjetnika, a na zajedničkom su štandu na najvećem agritech sajmu u San Franciscu i promovirali svoj najnoviji proizvod.
“Ima dosta AI savjetnika, ali ih većina radi temeljem podataka prikupljenih u farm management sustavu. To funkcionira kad korisnici koriste sustav. No, kao što smo rekli, manji korisnici ne pokazuju preveliku sklonost tome. A bez podataka, takvi im savjetnici ne mogu pomoći. Mi smo stoga okrenuli pilu, krenuli ih prvo obrazovati, upoznati s tehnologijom i tako ih uvesti u softver upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom. Već i sada sa svojim savjetnikom možemo prikupljati jednostavne podatke kroz WhatsApp dopisivanje i osigurati prehrambenim kompanijama sve što im treba za izvještavanje. Također, one tako dobivaju kanal za educiranje poljoprivrednika o regenerativnim praksama koje će smanjiti ugljični otisak u procesu proizvodnje. Izabrali smo jedinstven segment”, uvjerava nas uspješni mladi poduzetnik.
Ne krije, međutim, kako je transformacija izrazito tradicionalne grane gospodarstva kao što je poljoprivreda izazovna. Promjene se odvijaju sporo, a zakonodavne promjene se poradi zelene tranzicije ubrzavaju. Velik je izazov bio i napraviti AI savjetnika koji je usklađen sa zakonodavstvima zemalja u regiji, ali i koji se ne smije poskliznuti na mušičavost ChatGPT-ja.
“Posvetili smo jako puno vremena tome da usavršimo algoritme da pronađu verificirana znanja, a OpenAI koristimo samo za komunikaciju, odnosno da ih na lijep način prenese. Nikakve zabune ni greške nisu prihvatljive. Kako bi sve bilo točno i bez ‘šumova u prijevodu’, sve baze znanja radimo na lokalnim jezicima”, ispričao je Žulj u našem polusatnom razgovoru.
Zasad će Agrivi ostati fokusiran na poljoprivredu, no postoji mogućnost kako će u neko dogledno vrijeme iskustva i znanja koja je stekao iskoristiti i za neku drugu industriju. Kupci već iskazuju interes za njih. A kad smo kod interesa, bacile su i neki drugi oko na tvrtku, ali još neće biti preuzimanja. Još je toliko posla koji bi željeli napraviti prije no što im dođe taj savršen partner s kojim će poželjeti zajedno u budućnost. “Idealno bi bilo da u takvom scenariju Agrivi postane europski hub nekog velikog igrača”, dijeli s nama svoje nade osnivač te tvrtke.
