Zabok dobiva golemi stambeni blok s neboderom: Kao da je među zagorske brege uplovio kruzer
Tvrtka Kamgrad, jedna od najjačih građevinskih tvrtki, gradi u Zaboku golemi stambeno-poslovni kompleks koji će značajno promijeniti vizuru zagorskog grada, ali i otvara pitanje kako je moguće da Grad Zabok ima urbanistički plan koji omogućuje takve zahvate. Za Forbes Hrvatska graditeljski projekt je prokomentirao arhitekt i urbanist Ardijan Karlo Gashi, a vizualno rješenje ga je podsjetilo na „hruščovke“, zgrade koje su se masovno gradile u Sovjetskom savezu u vrijeme Nikite Hruščova
Na prilazu jednom od najperspektivnijih zagorskih gradova, Zaboka, u tzv. industrijskoj zoni, u kojoj se doista u posljednjem desetljeću otvorilo nekoliko novih tvrtki, ali i mnogo velikih trgovačkih centara, s tipičnim prodajnim halama u obliku kvadra koje ne zaklanjaju ono što se – gledano s autoputa ili magistrale – vidi u drugom planu, mekani zeleni brežuljci prekriveni ne previše zgusnutim obiteljskim kućama i zgradama uz glavnu gradsku cestu, nedavno je niknulo novo veliko gradilište. Za sada se kopa u dubinu, sve vrvi od mehanizacije, a na tabli je predstavljeno da tvrtka Kamgrad, jedna od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj koja dominira i na brojnim gradilištima u Zagrebu, od 16. travnja ove godine gradi dvije zgrade, jedna mješovite namjene (stambeno-poslovne), a druga samo „stambene namjene“. Na tabli je i fotoilustracija, kompjuterski izrađena slika budućih zgrada – i već tu je na prvi pogled jasno da zdanje izgleda golemo. Kao projektant je istaknuta tvrtka AMG studio iz Svetog Križa Začretje.
Prodaje se 99 stanova
Kamgrad je za ovaj projekt dao već izraditi i posebnu web stranicu, zove se Projekt Zabok, i tu se može prolistati mnoštvo ilustracija kako će dvije zgrade izgledati sa svih strana, a poziva se i kupce da se odluče za kupnju: U ponudi je 99 stanova, 99 spremišta, 87 garažnih mjesta i 92 mjesta na vanjskom parkingu. Kamgrad predstavlja najnoviji projekt i kaže da će on svojom kvalitetom zasigurno opravdati očekivanja kupaca i „pridonijeti ugodi stanovanja“. „Ove zgrade, ne samo da će pružiti prekrasan pogled na okolinu, već će i stvoriti zajednicu koja će obogatiti vaš životni stil.“ Naglašava se „prekrasan pogled“ jer će jedna od zgrada biti – neboder od deset katova.
Sudeći prema fotoilustracijama, evidentno je da će se pogled na Zabok s te strane dramatično promijeniti, da će se usred ravnice pod okruglastim brežuljcima u kojoj nema tako visokih zgrada usaditi golemi kompleks. Da će Zabok s te strane dobiti vizualno – gromadu. No, što golemu građevinu okružuje? Trgovački centri koji izgledaju kao “kutije” većih dimenzija, a s jedne strane su i spremnici jedne naftne kompanije. Preko pruge i ceste dio stanova će sigurno imati i pogled na tipične zagorske brege, ali do njih im je poprilično dalek put.
Grad Zabok: Sve je u skladu s prostornim planom
Zanimalo nas je stoga jesu li se zbog ove izgradnje provele kakve promjene u urbanističkom planu grada Zaboka, odnosno, je li doista bila moguća tako velika građevina na toj parceli – gdje je godinama bila livada, odnosno, ima li Grad Zabok, ikakav stav o novogradnji koja nastaje. Je li ona uklopljena u neku urbanističku viziju koja se još ne da nazrijeti. Saznali smo da se gradi na temelju Urbanističkog plana uređenja (UPU) Centar 3 – Zabok koji je donesen 2009. godine, a izgradio ga je Urbanistički institut Grada Zagreba. „Predmetna parcela tim planom je predviđena kao zona mještovite namjene – pretežito stambena M1. Budući da u centru grada nema mogućnosti gradnje većih zgrada, odlučeno je da se u tom dijelu grada planira gradnja viših zgrada (maksimalno P+12, većeg koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti), a što je omogućeno I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Zaboka 2011. godine“, odgovoreno nam je iz Grada Zaboka.
Zanimao nas je stav gradske uprave o izgradnji objekta koji će zauvijek promijeniti vizuru grada, a pitali smo je li bilo i kakve javne diskusije u smjeru – kako bi Zabočani htjeli da im izgleda urbanistički razvoj grada, ali odgovoreno je sasvim „suho“, bez razmatranja stavova o promjeni vizure grada. „U međuvremenu su donijete III. i IV izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja (UPU) Centar 3-Zabok kojima se nisu mijenjale navedene odredbe, a sve vezano uz donošenje Urbanističkog plan uređenja (UPU) Centar 3- Zabok i njegovih izmjena i dopuna, provedeno je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju.”, napisano je u odgovoru iz Grada Zaboka, kojeg već u nekoliko mandata predvodi gradonačelnik iz redova SDP-a, Ivan Hanžek.
Kamgrad: Iskoristili smo manje od maksimuma
Parcela na kojoj gradi Kamgrad nije bila gradska, no, Tomislav Kamenski, direktor investicija u Kamgradu koji nam se javio nakon pisanog upita, odgovorio je da se ne sjeća od koga je tvrtka kupila parcelu, jer je kupljena prije dvadeset godina. Nije, međutim, bio raspoložen za detaljniji razgovor o estetici projekta, ali je rezolutno naglasio da se nikakvi urbanistički planovi nisu morali mijenjati radi njihovog građevinskog zahvata, da on ne smatra da je išta „pregolemo“ ili neprimjereno prostoru u kojem se gradi, te da su oni kao investitori „iskoristili manje od maksimalnog potencijala“.
Drugim riječima, prostorni plan bi omogućio još veću i još monumentalniju izgradnju, ali Kamgrad se odlučio za ovu verziju, koja se ipak dijelu građana koji su zapazili slikovnu prezentaciju učinila pregolemom i neprimjerenom za zagorski kraj.
A što kaže struka? Ardijan Karlo Gashi, arhitekt i urbanist koji je poznati i po podcastu na portalu Baustela u kojem otvara aktualna pitanja urbanizma i arhitekture, ali i „spaja“ znanje i iskustvo nekih od najvećih hrvatskih arhitekata sa širom javnošću, prvo je naglasio da mu je žao što se u ovom slučaju zaobišlo „graditeljske prakse koje su se, kako na razvijenom i samosvijesnom Zapadu, tako i Hrvatskoj, pokazale uspješnima.“ Naime, neshvatljivo mu je da se u ovom slučaju nije poštivala stoljetna tradicija arhitektonskog natječaja kod objekta „koji svojom veličinom ili značenjem značajno utječe na sliku grada“.
Oblikovni sljednik – hruščovki
Za Gashija je nedopustivo, da projektu „koji će, ukoliko ne dođe do tektonskih promjena u demografiji Hrvatskog zagorja, vjerojatno ostati najveća stambena zgrada u 21 stoljeću u Zaboku, nije dana prilika da arhitektonski progovori o potencijalima ovog kraja i podigne Zabok kao grad na jednu višu razinu“.
„Smatram da katnost same građevine, koja je u skladu s postojećim planovima, nije sama po sebi problematična. Naime, pozicija Zaboka uz željezničku prugu i autocestu, vapi za znakom u prostoru. Vertikalom koja bi izdaleka naznačila grad, a kvalitetnom arhitekturom privukla nekog putnika, možda i potencijalnog investitora, da siđe s autoceste i otkrije ovaj pitoreskni gradić. Ta bi vertikala trebala biti vitka i oblikovno atraktivna suvremena građevina, a ne oblikovni sljednik sovjetskih “hruščovki”, kaže Gashi za Forbes Hrvatska.
Zabok je specifičan primjer izduženog grada čije je širenje u smjeru sjeveroistok – jugozapad uvjetovano južnom padinom brda i cestom koja povezuje Krapinu i Zagreb, a duž koje se širi naselje. Manjak senzibiliteta za razvoj grada pokazan je pri projektiranju željezničke pruge uz samo naselje, čime se otežava njegov prirodni razvoj prema jugu, slično kao i Zagrebu, kaže Gashi. Kako je željeznica s juga omeđila stambeni dio naselja, stvorena je osnova za razvoj industrijske zone s južne strane pruge. Industrijsku zonu kasnije s njene južne strane omeđuje autocesta te stvara prostorni “otok” industrije na prostoru između dviju barijera. Tako omeđeni pojas širine tristotinjak metara, danas uglavnom izgrađen trgovačkim objektima, već zbog same prometne slike predstavlja prostor koji nije idealan za stambeni kompleks. Buka, zagađenje te nemogućnost kvalitetnog povezivanja s ostatkom stambenog naselja na sjeveru, kao i veliki trgovački objekti kojima je planirani kompleks okružen, postavljaju pitanje je li postavljanje “mješovite – pretežito stambene namjene” na predmetnu česticu stručno opravdano ili vodi getoizaciji, upozorava Ardijan Karlo Gashi.
Arhitektonski kriteriji su se srozali u Hrvatskoj
„Nažalost, smještaj u prostoru i oblikovanje cijelog kompleksa ne pokazuju visok stupanj urbanističke i arhitektonske svijesti. Ideja o smještaju 99 stanova u dva volumena, od kojih je jedan tipološki soliter, drugi terasasta građevina, postavljena na svega, približno, prema procjeni na temelju fotilustracije, 6 metara od solitera, stvara zastrašujuće nekvalitetnu kompoziciju. Tome je dodan i treći, niži kutijasti volumen trgovine, koji stanovnicima budućeg sklopa donosi pogled na površinu krova i glasne klimatizacijske uređaje kakve krov jednog takvog objekta zahtijeva. Cijeli je sklop okružen parkiralištem, bez javnog prostora, bez dječjeg igrališta ili zelenog perivoja, o školi ili vrtiću da ne govorimo.“, analizirao je slike Projekta Zabok Ardijan Karlo Gashi.
Kaže da nerado kritizira arhitektonsko oblikovanje jer su kriteriji u Hrvatskoj postavljeni toliko nisko da kompleks u Zaboku čak i ne strši toliko. No, ipak mu je žao da investitor nije učinio ozbiljniji napor da Zaboku ponudi i omogući kreaciju stambene arhitekture 21. stoljeća, jer mogli smo „razgovarati o vrhunskom rješenju u zahtjevnim urbanističkim uvjetima“.
S druge pak strane otvara se pitanje i očigledne neosviještenosti jedinice lokalne uprave da bi mogla i morala kvalitetnije i odgovornije upravljati prostorom svog grada. Grad Zabok je svojom regulativom jednostavno dopustio da izrastaju ovakve građevine. A kad ovaj kompleks izraste poput kruzera nasukanog usred Zagorja, možda će upozoriti druge gospodare „prostora“ da moraju mudrije promisliti o prostornom planiraju kraja u kojem žive.