HUP proziva Vladu zbog projekata iz EU fondova: Rokovi istječu sredinom 2026. godine
U posljednjem izdanju redovnih tjednih analiza pod naslovom “Fokus tjedna” glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić , naglašava potrebu za povećanjem transparentnosti i informiranosti oko projekata financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Hrvatska je iz EU fondova nove generacije povukla 3,6 milijardi eura, čime prednjači u isplatama tranši. Međutim, kako primjećuje Hrvoje Stojić, većina ispunjenih ciljeva iz NPOO-a odnosi se na provedbu reformi i regulatornih aktivnosti, dok je manji dio vezan uz kompleksna infrastrukturna ulaganja, za koje su rokovi u lipnju 2026. godine.
HUP naglašava potrebu za redovitim objavljivanjem točnih informacija o statusu svake investicije financirane iz NPOO-a. Posebno se ističe da bi statusi izvršenja projekata trebali biti redovito objavljivani na službenim stranicama Ministarstva financija, koje su zadnji put ažurirane 2022. godine.
U kojoj fazi su investicije? Veliki broj projekata mora biti gotov do sredine 2026.
“Bilo bi izuzetno korisno imati precizne informacije o tome u kojoj je fazi svaka od investicija financirana iz NPOO-a, s obzirom na to da se veliki broj projekata mora realizirati do 30. lipnja 2026.”, navodi se u analizi.
S obzirom na to da su alokacije iz EU fondova u posljednje dvije godine generirale gotovo dva postotna boda realnog rasta BDP-a, a ove bi godine potencijalno mogle donijeti i veći utjecaj kratkoročnoj potencijalnoj stopi rasta od 3-3,5 posto, interes poslovne javnosti o realizaciji investicija financiranih kroz ovaj instrument očekivano je velik. Upozoravaju i da smo već na sredini novog financijskog razdoblja (VFO 2021.- 2027.), a jako je malo objavljenih natječaja, što bi moglo ugroziti konačni rezultat povlačenja raspoloživih sredstava.
U HUP-u se slažu s preporukama Europske komisije po kojima je nužno jačati kapacitet stručnih službi za EU fondove, osobito za pripremu natječaja kao i evaluaciju projekata.
“U razdoblju pred nama, kada su potpore uglavnom namijenjene inovativnim proizvodima i procesima, čekanje od 18 mjeseci od objave natječaja do ugovaranja projekta umanjuje upravo faktor inovativnosti koju želimo poticati. Naime, ubrzane tehnološke promjene tijekom 18 mjeseci lako će u tom periodu inicijalnu ideju patentiranja inovacije učiniti zastarjelom. Zbog kašnjenja u provedbi višegodišnjeg financijskog okvira, administracija koja vodi EU fondove treba aktivnije surađivati s prijašnjim i potencijalnim korisnicima u pripremi natječaja”, navodi Stojić.
Projekti se ne smiju “rušiti” jer nedostaje jedan papir
Dodaje i da u fokusu treba biti želja za realizacijom investicije i utjecaj kojeg projekt ima na razvoj društva i ekonomije stoga se ne smije događati “rušenje” projekta zbog nenamjerno izostavljenog papira, već omogućiti dopunu natječajne dokumentacije. Poduzetnicima (ali i svim drugim korisnicima EU sredstava) trebaju pravovremene i precizne informacije o tome koji natječaji će se objavljivati u idućih 12 mjeseci te za koje vrste ulaganja.
Poslovni sektor zainteresiran je i kao investitor ali i isporučitelj robe, radova i usluga na projektima iz EU fondova i NPOO programa, ali je za njegovo aktivnije sudjelovanje nužno osigurati pravovremenu informaciju. Primjerice, ako na vrijeme ne znaju što će se financirati u pojedinom kvartalu tekuće godine, poduzetnici ne mogu spremno dočekati priliku za investicije, upozorava Stojić.
S obzirom na to da se velik dio javnih investicija provodi kroz NPOO te opravdan interes poslodavaca za uvid u napredak provedbe reformi, HUP se zalaže za objavu analize statusa realizacije svih planiranih investicija s provedbenim rokovima u kolovozu 2026. godine.
Ispunjeno je tek 25 posto ciljeva NPOO-a
“Riječ je o strateškim javnim investicijama, koje se u manje od dvije godine neće moći izvršiti, ako proces javne nabave već nije završen. Sve zemlje članice EU obavezne su kontinuirano informirati javnost o napretku provedbe reformi i javnih ulaganja te na godišnjoj razini na tu temu organizirati i događanje”, upozorava.
Osim toga, kaže i da bi potencijalni dobavljači trebali imati jedinstvenu točku informiranja o budućim infrastrukturnim ulaganjima javnih institucija i ustanova kako bi mogli predvidjeti vezane javne nabave.
“Mrežne stranice (fondova) daju uvid u već objavljene natječaje i nabave no nedostaje najava planiranih aktivnosti. Samo uz pravovremenu informaciju o poslovnim prilikama, postići ćemo željeni dodatni poticaj rastu gospodarstva. Informacije internetske stranice RRF Croatia pokazuju da je tek 25 posto ciljeva NPOO-a ispunjeno, a na popisu ciljeva izostaje lista onih koji su planirani – a kasne”, zaključuje Stojić.