Zašto sankcije protiv Rusije ne djeluju? Razlog se možda krije u bumu njemačkog izvoza u – Kirgistan
Dvojbe o učinkovitosti zapadnih sankcija Rusiji prate ih još od prvog paketa koji je Europska unija donijela 23. veljače 2022. godine – dan prije nego je Rusija poslala svoju zastrašujuću vojnu silu na Ukrajinu. U međuvremenu ih je usvojeno još deset, svaki put uz sve teži dogovor 27 članica. No sve je više pokazatelja da Rusija uspješno zaobilazi ove sankcije uvozeći robu preko zemalja poput Kirgistana.
Posljednji, jedanaesti paket sankcija, donesen 23. lipnja ove godine, bio je namijenjen upravo snažnijem suzbijanju izbjegavanja sankcija preko trećih zemalja koje bi robu s dvojnom (civilnom i vojnom) namjenom mogle transferirati dalje u Rusiju.
Na tu su temu objavljene nebrojene analize i komentari s dijametralno suprotnim zaključcima. Ono što je neosporno je da je, barem po službenim podacima, udarac na rusko gospodarstvo nakon početnog šoka mnogo slabiji nego se očekivalo. Jedan od razloga za to se, po svemu sudeći, krije u činjenici da je, paralelno s drastičnim padom uvoza u Rusiju iz Europske unije, uvoz iz susjednih zemalja poput Gruzije, Kazahstana i Kirgistana uzletio.
Najbolja potvrda da ovdje ne može biti riječi o spontanom povećanju robne razmjene je enormni rast izvoza motornih vozila i njihovih dijelova iz Njemačke u Kirgistan.
Naime, prema podacima koje je na X-u (bivši Twitter) ovog tjedna objavio Robin Brooks, glavni ekonomist na Institutu za međunarodne financije, taj je izvoz narastao nadrealnih 5500 posto od početka totalne ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine do rujna ove godine.
Robin Brooks: Ne morate biti raketni znanstvenik da znate da sve ove stvari idu prema Rusiji
“Ne morate biti raketni znanstvenik da znate da sve ove stvari idu prema Rusiji. Nije da je Kirgistan odjednom u velikom (gospodarskom) procvatu. Njemačka to mora zaustaviti”, poentirao je Brooks uz grafikon koji prikazuje mjesečni izvoz dobara u Kirgistan, podijeljen u kategorije strojeva, motornih vozila i dijelova te ostalog.
Zanimljivo, u komentarima mu je odgovorio nitko drugi nego zamjenik predsjednika Vlade Kirgistana, Edil Baisalov, tvrdeći da je nevjerojatni rast naprosto rezultat “gospodarskog procvata” na temelju “značajne administrativne reforme i prakticiranja dobre vladavine (drugim riječima, ne krademo)”.
U ranijoj Brooksovoj objavi na ovu temu od prošlog mjeseca, grafikon pokazuje rast ukupnog izvoza iz Njemačke u Kirgistan od 1400 posto u prvih 8 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 2019.
“Ali puno te robe nikad ne stigne u Kirgistan, što pokazuje daleko manji uvoz iz Njemačke (crno). Ove stvari idu u Rusiju”, zaključio je ovaj ekonomist i bivši glavni strateg za forex tržište Goldman Sachsa.
I zaista, statistika uvoza u Kirgistan iz Njemačke koju je prikazao, a za koju tvrdi da se radi o službenoj nacionalnoj statistici o vanjskotrgovinskoj razmjeni, upadljivo je niža od izvoza iz Njemačke u Kirgistan, što sugerira da onaj dio koji nedostaje zaista završava u nekoj trećoj zemlji. Primjerice u Rusiji, s kojom je bila u zajedničkoj sovjetskoj državi – u kojoj je, naravno, Biškek (glavni grad Kirgistana) bio potpuno potčinjen Moskvi.
Ovaj ekonomski analitičar je u još jednoj objavi grafikonom ilustrirao da nije samo izvoz iz Njemačke za Kirgistan doživio iznenadni uzlet, već i iz Litve i Poljske, a u manjoj mjeri iz Italije, Finske i SAD-a.
“Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, možete vidjeti kako se proširila vijest da je Kirgistan dobar kanal za zapadni izvoz u Rusiju. Litva i Njemačka su to prve shvatile. Zatim Poljska , zatim Italija i Finska. Čak je i SAD uključen u ovo…”, napisao je. Ipak, iz grafikona je razvidno da je izvoz iz Litve pao jednako strelovito kako je i skočio, a izvoz iz Poljske i Njemačke također je u padu u drugoj polovici ove godine.
I zaista, prema podacima Saveznog statističkog ureda Njemačke, u srpnju je došlo do oštrog pada izvoza (54.229.000 EUR) u odnosu na lipanj (72.895.000 EUR), a pad se nakon vrlo blagog porasta u kolovozu nastavio i u rujnu (53.720.000 EUR).
Izvoz iz EU-a skočio s 1,8 na 3,1 milijarde dolara mjesečno
Gledano u nešto duljem vremenskom roku, doduše, jasno je da svjedočimo eksplozivnom i prilično suspektnom rastu koji obuhvaća čitav niz zemalja. Na sljedećem grafikonu koji je Brooks objavio tako se vidi da je izvoz iz Estonije porastao za vrtoglavih 10.000 posto u prvoj polovici 2023. u odnosu na prvu polovicu 2019. godine, iz Finske za 3100 posto, iz Poljske za 2200 posto, a iz Grčke za 2100 posto.
Ako se ovdje ne radi o potajnom izvozu, onda Kirgistan očigledno prolazi kroz nekakav egzorbitantan, nikad viđeni ekonomski boom, o kojem ništa ne znamo
Srećko Matić
“Prije ruske invazije na Ukrajinu, izvoz iz EU-a u središnju Aziju u prosjeku je iznosio 1,8 milijardi dolara mjesečno. Od invazije iznosi 3,1 milijardu dolara mjesečno. Sve te dodatne stvari idu u Rusiju – središnja Azija je samo usputna stanica. EU mora zatvoriti taj stražnji kanal koji pomaže Putinu”, upozorio je u objavi od četvrtka.
Zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza od Armenije do Kazahstana, koje su i dalje u većoj ili manjoj mjeri u sferi utjecaja Rusije, već su dulje vrijeme pod sumnjom da pomažu zemlji agresoru u sustavnom izbjegavanju sankcija. Iz tog razloga je i delegacija Europskog parlamenta u kolovozu posjetila Biškek, gdje se sastala s predsjednikom Sadirom Japarovim.
“Međunarodne sankcije nisu usmjerene na Kirgistan već na agresorske zemlje kao što su Rusija i Bjelorusija. Razumijemo situaciju Kirgistana i njegovu uključenost u organizacije poput Euroazijske ekonomske zajednice (EAEU) i Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO)Međutim, osuđujemo napore bilo koje zemlje da izbjegne te sankcije, uključujući nezakonit izvoz i uvoz robe s popisa sankcija”, poručio je u sklopu tog posjeta David McAllister, šef Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.
Srećko Matić: De facto nema nikakve sumnje da se sankcije ovdje zaobilazi
“Mi ne možemo sa sa 100%-tnom sigurnošću reći da li se ovdje radi o tajnom izvozu u Rusiju preko Kirgistana kao posrednika. To ne možemo zato što nemamo pristup stvarnim podacima o kirgistanskoj vanjskotrgovinskoj bilanci. Ono što znamo je da Kirgistan njeguje vrlo dobre ekonomske odnose s Rusijom, da radi na izgradnji infrastrukture s ciljem povećanja bilateralne robne razmjene, poput novog kompleksa ogromnih skladišta u blizini glavnog grada Biškeka. Ako se ovdje ne radi o potajnom izvozu, onda Kirgistan očigledno prolazi kroz nekakav egzorbitantan, nikad viđeni ekonomski boom, o kojem ništa ne znamo”, komentirao je Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea, za FORBES Hrvatska.
“Zbog tako naglog porasta volumena njemačkog izvoza u tu zemlju, po mišljenju ovdašnjih ekonomskih stručnjaka de facto nema nikakve sumnje da se sankcije ovdje zaobilazi i to na posebno drastičan način. Eksperti zapravo Kirgistan smatraju simptomom geopolitičke slabosti današnje EU, koja ili nema nikakve instrumente da to spriječi, ili to ne želi spriječiti”, ocjenjuje Matić: “Nije porastao samo njemački izvoz u Kirgistan, enormne stope raste bilježe i Poljaci, Mađari ili Česi. Stručnjaci zato kritiziraju da nigdje u svijetu ne postoji tako velik jaz između onoga što se proklamira i onoga što se događa u stvarnosti, kao u današnjoj EU.”
U isto vrijeme, napominje Matić, Rusija je kao izvozno tržište sve manje relevantna za Njemačku: “Vrijednost njemačkog izvoza je u 2022. iznosio samo oko 15 milijardi eura. To je bilo 45 posto manje nego u 2021. Po službenim podacima Rusija na top-listi najvažnijih izvoznih destinacija za njemačke firme u prošloj godini pala s 15. na 23. mjesto. Radi usporedbe: u 2022. njemački izvoz u Poljsku je bio „težak“ 91 milijardi eura.”
Goran Šaravanja: To je pitanje vjerodostojnosti i dojma koji EU ostavlja globalno
“S takvim, uvjetno rečeno, egzotičnim ekonomijama ne bismo očekivali tako značajnu robnu razmjenu. Pitanje je može li EU zapravo na jedan konzistentan način pristupiti tim sankcijama s obzirom da se radi o 27 zemalja članica. Mene osobno ne iznenađuje da neka poduzeća unutar država članica pronalaze načine, ali to je svakako pitanje vjerodostojnosti i dojma koji EU ostavlja globalno, s obzirom da je uvela više paketa sankcija”, komentirao je pak za FORBES Hrvatska Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK).
On naglašava da nije samo Njemačka u pitanju: “Ona nije jedina članica EU iz koje je povećan izvoz. Ni Kirgistan nije jedina zemlja povećanog uvoza, tu su i druge zemlje – Kazahstan, Gruzija, Azerbajdžan, cijela Centralna Azija. Ali, recimo, iz podataka vidimo da iz Nizozemske i Belgije nema porasta, odnosno preusmjeravanja izvoza prema Centralnoj Aziji nakon ruske invazije, dok iz Irske i Grčke definitivno imamo.”
“Jasan je financijski imperativ koji motivira neke tvrtke na probijanje sankcija. Neki ne odole tom iskušenju. Ali više je mogućih motiva, potencijalno političkih”, konstatira Šaravanja.
I zaista, podaci koje je objavio i Brooks pokazuju značajno povećanje izvoza iz Irske i Grčke, ali ne i iz Nizozemske i Belgije, što je po njemu dokaz da “nema jedinstvene primjene” kontrole izvoza na razini EU.
A podatke o porastu izvoza koje je Brooks također objavio – 821 posto u Kirgistan, 98 posto u Kazahstan, 81 posto u Gruziju i 28 posto u Azerbajdžan – komentirao je i Andrew D’Anieri iz Eurazijskog centra Atlantskog vijeća, nazivajući ih “dokazima u prilog sekundarnih sankcija na entitete u Kirgistanu”.
“Mogao bi se usredotočiti isključivo na robu dvostruke namjene i imao bi vrlo mali ekonomski/politički povratni udarac na Zapadu”, dodao je D’Anieri.
A kako je američki Washington Post otkrio u svom istraživanju ovog fenomena, među robom koja se u Rusiju potajno uvozi preko Kirgistana su i kineski dronovi koji se deklariraju kao strojevi za zaprašivanje usjeva. To je, uz osjetljivu elektroniku poput poluovodiča i pretvaračana napona, zorni primjer već spomenute robe dvojne namjene kakva Rusiji itekako može koristiti u njenom brutalnom, sad već gotovo dvogodišnjem, pokušaju pokoravanja Ukrajine.
