IZ REGIJE:Najmanje tri srpske banke i dalje održavaju platni promet s Rusijom, uočen i nagli skok reeksporta mobilnih telefona
Nakon svibanjskog posjeta međunarodnog specijalnog izaslanika za nadzor nad provođenjem sankcija Rusiji, Srbija je poduzela konkretne korake i zaustavila reeksport proizvoda pod sankcijama
Na ovogodišnjoj listi najvažnijih posjeta Srbiji, najviši državni vrh sigurno bi trebao izdvojiti svibanjski dolazak Davida O‘Sullivana, međunarodnog specijalnog izaslanika za nadzor nad provođenjem sankcija Rusiji.
Europska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da smo jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji i tamo dopremiti proizvode ili dijelove koji su na listi sankcija, jer bi mogli biti upotrijebljeni za izradu naoružanja i korišteni na ukrajinskom frontu.
Sa sastanaka s Aleksandrom Vučićem i Anom Brnabić do javnosti su stigli samo snimci i slike novinske agencije, kao i priopćenja naše strane, ali ono što je bilo posebno upečatljivo je ozbiljnost, pokeraški pogled i sjevernoatlantska hladnoća ovog Irca, višedesetljetnog karijernog diplomata, koju nije nimalo otopio prepoznatljivi šeretski osmijeh predsjednika.
Na već više puta viđen način, i predsjednik i premijerka priopćili su da se preko Srbije ne radi baš ono zbog čega je gost došao i istaknuli da smo „kredibilan (kod Brnabić i „pouzdan“) partner“ Europskoj uniji.
O‘Sullivan ništa nije priopćio, samo je produžio prema drugim destinacijama.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što ju je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Netko je imao loše namjere, a nekome nije stalo do toga da krši sankcije već da spasi svoj biznis. U Srbiji se tako našao poljski biznismen koji je prije rata 100% proizvodnje izvozio u Rusiju. Situacija s napadom na Ukrajinu ga je zatekla i tako je u našoj zemlji pokušao naći način da što brže otpremi svoje proizvode.
Jedan od razloga bilo je i otežano plaćanje jer je oko 70% bankarskog sektora Rusije (čitaj najveće banke) isključeno iz SWIFT sistema i gotovo odsječeno od svijeta onih koji su uveli sankcije. Prednost Srbije bila je ta što naše banke mogu nesmetano obavljati platni promet s Rusijom.
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet, potvrdili su za FORBES Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osjetljivosti teme tražili da ostanu anonimni. Slažu se i u nabrajanju istih.
Misterij platnog prometa
Osjetljivost (ili bolje reći tajnovitost) je ključna riječ koja opisuje ovu temu. Ako Srbija nije uvela sankcije i može slobodno trgovati s Ruskom Federacijom (ako nije riječ o proizvodima pod sankcijama), nejasno je zašto institucije ne žele o tome govoriti.
Iako uvijek spremna pokazati otvorenost za medije (toliko da i odgovore na upite medija redovno objavljuje na svojoj internetskoj stranici), Narodna banka Srbije nije htjela odgovoriti na pitanje FORBES Srbija koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
„Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprječavanje pranja novca, ni bilo tko“, siguran je jedan od naših izvora. Ono što dodatno podgrijava mističnost teme je i njegova procjena da svaka trgovina s Rusijom mora dobiti „odobrenje s vrha“.
Srbija je, ipak, mala…
Ono što, po njegovom mišljenju, spašava Srbiju je to što su potrebe Rusije velike, a mogućnosti Srbije male te ne možemo biti poligon za velike transakcije. Kako navodi, sve i da netko hoće preko nas transportirati velike količine neke robe, ne bi imao logističkih uvjeta, odnosno ne bi mogao naći dovoljno vagona ili kamiona. Ali, reeksport sitnih komponenti može naći svoj put preko naše zemlje.
Dodaje i da reeksport preko Srbije ne pokušavaju velike kompanije već sitni mešetari. I baš zbog toga banke se mogu naći u problemu. Kako objašnjava, jedan od modela kako se zaobilaze sankcije je da roba nikada i ne uđe u Srbiju. Ona odlazi na istok, a banka iz Srbije obavlja plaćanje tako što novac prenosi korespondentskoj banci jer nema vlastito poslovanje u tom dijelu sveta. Nakon toga i roba i novac mogu promijeniti još nekoliko destinacija prije nego što završe u Rusiji kako bi se otežalo praćenje tijekova. Svjesni toga ili ne, uvučeni su u nešto što može biti nedozvoljeno i pod nadzorom EU-a i SAD-a.
Drugi način, ili samo varijacija prvog modela, je da ruski državljani „izlaze“ u zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji i tamo osnivaju tvrtke preko kojih nabavljaju potrebnu robu i poslije je izvoze u maticu.
I to je trenutak kada banke u Srbiji moraju biti oprezne. Na pitanja FORBES Srbija upućena bankama – obavljaju li platni promet s Rusijom i kako se štite od mogućnosti da ih netko uvuče u transakciju koja služi za zaobilaženje sankcija – odgovorila je samo API banka, koja to ime nosi nakon što je Moskovska banka promijenila ime u VTB, a potom u aktualni naziv. U vlasništvu je firme AZRS invest doo, koji je u stopostotnom vlasništvu ruskog biznismena Andreja Šljakovoja s putovnicom Grenade.
Kad je kupio poslovanje VTB banke u Srbiji, Reuters je u tekstu o toj transakciji podsjetio da je SAD njegovoj drugoj banci Agrosojuz blokirao pristup američkom financijskom sistemu zbog tvrdnji da je ta banka upravljala „značajnim transakcijama u ime osobe koja je bila na listi sankcija zbog aktivnosti oko oružja za masovno uništenje u vezi sa Sjevernom Korejom“.
U bankama potvrđuju
U API banci kažu da su oni srpska banka koja posluje u skladu s domaćom regulativom i da budući da
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, platni promet preko njih funkcionira.
„Banka nije dio nijedne međunarodne grupacije i nije prisutna u inozemstvu iako je kapital stranog porijekla. API banka posluje poštujući zakone i druge akte Srbije i ne otvara platne račune klijentima s liste sankcioniranih od strane EU-a i SAD-a. Poslujemo u skladu s redovno usvojenim poslovnim planovima odgovarajući zahtjevima klijenata, kako za depozitne, tako i za kreditne proizvode, dok se plaćanja u međunarodnom platnom prometu odvijaju u standardnom obimu poslovanja, u skladu s trenutnim mogućnostima.
Striktnim provođenjem pravila iz oblasti sprječavanja pranja novca, naša banka prilikom uspostavljanja poslovne suradnje identificira klijente, kako fizičke tako i pravne osobe, rezidente i nerezidente (bez obzira na njihovo državljanstvo), utvrđuje poslovnu aktivnost kao i svrhu i namjenu uspostavljanja poslovne suradnje”, odgovaraju u API banci navodeći da o mehanizmima provjere transakcija ne mogu reći ništa jer su oni implementirani u povjerljive procedure banke i njihovo javno objavljivanje moglo bi biti zloupotrebljeno.
Kako iz drugih banaka nisu htjeli odgovoriti na pitanja, novinari FORBES Srbija primijenili su tehniku „tajnog kupca“ kako bi provjerili da li se može obaviti plaćanje u Rusiju, koje je dozvoljeno.
Službenici u Poštanskoj štedionici i Alta banci potvrdili su nam da kao pravna osoba možemo uvesti robu iz Rusije i preko njih obaviti plaćanje tvrtki u toj zemlji i objasnili nam proceduru.
Zašto to isto nisu htjeli potvrditi iz njihovih centrala putem službenih odgovora na naš upit, iako je riječ o potpuno zakonitoj stvari, ostaje misterij.
A zbog izostanka spremnosti službenog Beograda da uvede sankcije Rusiji, evidentno je da će i Srbija još neko vrijeme ostati pod prismotrom u grupi zemalja kao što su Kina, Turska, UAE, Armenija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan.
„Batina“ koju je O‘Sullivan ponio sa sobom na „turneju“ bila je prijetnja Bruxellesa kaznenim mjerama protiv zemalja preko kojih se odvija nedozvoljena trgovina.
Da je u Srbiji bilo dima pisao je ovog ljeta Radio Slobodna Europa izvještavajući o tvrtki MCI trading i Balkanska bezbednosna mreža koja je iznijela podatke o tvrtki GoodForwarding doo (obje registrirane u Srbiji) zbog navodnog sudjelovanja u plasiranju sankcioniranih proizvoda u Rusiju (tvrtka GoodForwarding u vlasništvu je ruskog državljanina Alekseja Moskovina – ironično ili ne, srpski naziv tvrtke bi glasio Dobro prosleđivanje). Tvrtka GoodForwarding, koja je osnovana prošle godine i registrirana za trgovinu voćem, demantirala je da sudjeluje u nedozvoljenim poslovima.
Da je prijetnja kaznenim mjerama ograničenja izvoza imala blagotvorno djelovanje na aktivnosti vlasti Srbije potvrđuju i briselski dužnosnici.
EU zadovoljna reakcijom Srbije
Obratili smo se direktno specijalnom izaslaniku za nadzor nad provođenjem sankcija Davidu O‘Sullivanu, a u njegovo ime odgovorio je glasnogovornik Europske komisije Daniel Ferrie.
„Zaobilaženje sankcija EU-a je kriminal i borba protiv toga je prioritetna stvar. Zato Komisija snažno radi na tome da se zaustavi ta praksa. EU pomno prati treće zemlje koje se koriste kao platforme za zaobilaženje sankcija, a posebno operatore koji su uključeni u sheme zaobilaženja i reeksport sankcioniranih proizvoda EU-a u Rusiju. Diplomatska aktivnost i stalna suradnja s ovim zemljama kako bi se osiguralo da nema zaobilaženja sankcija je „pod obavezno“. To je u srcu mandata specijalnog izaslanika O‘Sullivana”, navodi Ferrie.
EU, SAD, Velika Britanija i Japan su dogovorili prioritetnu listu sankcioniranih proizvoda namijenjenih ratnim djelovanjima. Ferrie dodaje da su zahtijevali od trećih zemalja da zabrane reeksport tih proizvoda jer će gotovo sigurno biti upotrijebljeni u djelovanjima ruske vojske na borbenim položajima u Ukrajini. Zato je ta lista središnji element u našim diskusijama s trećim zemljama, navodi Ferrie i ukazuje da kompanije moraju provesti posebne provjere kada trguju takvom robom. Uz to, EU je interno identificirala ekonomski kritične proizvode oko kojih bi kompanije trebale biti posebno oprezne.
“U sklopu diplomatskih aktivnosti s trećim zemljama, gospodin O’Sullivan je posjetio Srbiju u svibnju. Kao što znate, od Srbije, kao zemlje kandidata za članstvo, očekuje se da se uskladi s vanjskom politikom EU-a i odlukama, što još nije učinjeno. Međutim, konkretno oko pitanja reeksporta proizvoda namijenjenih vojnom polju, Srbija je bila veoma susretljiva poduzimajući konkretne korake da zaustavi reeksport tih najosetljivijih roba“, napominje Ferrie.
Na pitanje koji je rezultat poduzimanja tih koraka, glasnogovornik EK-a odgovara:
„Vidimo da je direktni izvoz prioritetnih proizvoda iz Srbije u Rusiju oboren na 0. To je dobra vijest“, ističe Ferrie i dodaje da, u isto vrijeme, sigurno imamo druga područja na kojima bi trebalo surađivati.
S druge strane, Ferrie nije imao komentar na pitanje jesu li pratili rad banaka u Srbiji i jesu li primijetili aktivnosti koje krše sankcije EU-a.
EU i partnerske zemlje sastavile su listu od 45 stavki u kojima su nabrojeni predmeti koji mogu imati dvostruku namjenu i biti upotrebljeni u vojne svrhe. U četiri grupe proizvoda našle su se različite vrste elektroničkih integriranih sklopova (procesori i kontroleri, pojačivači, memorije…), oprema koja može prenositi glas i sliku, kondenzatori, diode, tranzistori, video kamere, reflektori, teleskopi i periskopi koji se mogu dodati na oružje, navigacijski instrumenti, štampane ploče, osciloskopi i dr. Cilj svega je da se umanji sposobnost Rusije da ratuje time što će ostati bez ključnih tehnologija.
EU je povrh toga samostalno dodala na listu sankcija više od 70 grupa proizvoda među kojima su pumpe za različite vrste tekućina, strojna, tvornička ili laboratorijska oprema, različite vrste filtera, različite vrste dizalica, liftova, utovarivača i kopača, oprema za obradu podataka, strojevi za građevinske radove, generatori i akumulatori, različite vrste motornih vozila i mnogi drugi.
Što kažu brojke
Analiza Centra za istraživanje ekonomskih politika iz Bruxellesa (s uredima u Parizu i Londonu), nezavisne i neprofitne organizacije čiji je cilj, prema opisu s njihove strranice, doprinijeti unapređenju kvalitete odluka koje se donose, izračunala je krajem svibnja ove godine da lista sankcioniranih proizvoda pogađa trećinu izvoza EU-a u Rusiju (po vrijednosti).
Tim od osam istraživača ove organizacije utvrdio je, uspoređujući podatke o trgovini iz različitih izvora (podaci EU-a, podaci carina pojedinačnih zemalja i Rusije), da je izvoz i sankcioniranih i nesankcioniranih proizvoda iz EU-a u Rusiju počeo padati od početka rata i da je plasman proizvoda pod sankcijama gotovo na nuli. S druge strane, izvoz iz zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji se nakon naglog pada na početku rata ipak počeo oporavljati u drugoj polovini prošle godine, čak i u dijelu sankcioniranih proizvoda.
U analizi koja je obuhvatila razdoblje od zadnjeg kvartala 2021. do zadnjeg kvartala 2022. godine vidi se značajan pad izvoza sankcioniranih proizvoda iz EU-a i drugih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji. S druge strane, došlo je do rasta izvoza iz država koje sankcije nisu uvele i ruska administracija je na taj način djelomično uspjela supstituirati dio proizvoda (procjena Centra je od 10 do najviše 25%). Najteže je bilo naći zamjenu za srednje i high-tech proizvode.
Turska i Kazahstan na čelu kolone
„Čak iako je ukupna razina supstitucije uvoza bila ograničena, između 10 i 25%, neki EU proizvodi pogođeni izvoznim ograničenjima možda su bili preusmjereni u Rusiju. Moguća ruta ovakvog izvoza može se pratiti jer je primjetan rast uvoza određenih zemalja iz EU-a i izvoza u Rusiju (na primjer, Turske, Kazahstana i Armenije). Također, druge susjedne zemlje i Srbija pojavljuju se kao moguće rute“, stoji u analizi.
Uzimajući najnižu procjenu vrijednosti robe koja je preko trećih zemalja stigla do Rusije, Centar procenjuje da je njena vrijednost i do 760 milijuna dolara, od čega 75% ide preko Turske i Kazahstana. Na osnovu podataka o padu uvoza Rusije kada je riječ o proizvodima pod sankcijama (za oko 7,5 milijardi dolara), Centar procjenjuje da bi 10% tog nedostajućeg uvoza moglo biti reeksportirano preko trećih zemalja u Rusiju.
Iako nisu analizirali podatke za Kinu, ističu da je praćenje prometa robe preko velikih tržišta otežano zbog velike domaće potražnje i proizvodnje u tim zemljama, što može zavarati procjenu obima reeksporta. Oni dodaju da zabranjena roba može završiti u Rusiji, a da je treće zemlje ne registriraju kao svoj uvoz.
Rast trgovine Rusije i Kine
Podaci o trgovini Kine i Rusije pokazuju značajne promjene. Trgovinska razmjena dvije zemlje u 2022. godini skočila je čak 30% u odnosu na godinu prije. Podaci ruske carine pokazuju da je Kina najveći opskrbljivač Rusije poluvodičima i integriranim sklopovima (više od 500 milijuna dolara), zajedno s Hong Kongom (više od 400 milijuna dolara) i da je i u tom segmentu došlo do značajnog rasta uvoza Rusije iz Kine. Prema procjeni CNBC-a, Kina sada sudjeluje sa 45 do 50% u uvozu Rusije dok je prije rata njen udio bio oko četvrtine, a to uključuje i trgovinu proizvodima dvostruke namjene.
Bum izvoza mobilnih telefona iz Srbije u Rusiju
„Dokazi o preusmjeravanju ograničeni su na dio sankcioniranih proizvoda. Ruski uvoz mobilnih telefona iz Armenije, Kazahstana, Srbije i Turske je naglo porastao, a u isto vrijeme je izvoz iz EU-a u te zemlje značajno povećan. Sličan obrazac pojavljuje se kod ruskog uvoza računala iz Kazahstana i Turske, kao i automobila iz Armenije i Turske“, navodi se u analizi Centra za istraživanje ekonomskih politika.
Podatke smo provjerili i u bazama našeg Republičkog zavoda za statistiku, za isto razdoblje. Rast izvoza Srbije u Rusiju u promatranom razdoblju skočio je 63%, sa 230,9 milijuna dolara na 376,4 milijuna. Podaci za grupu elektronskih proizvoda (računala, elektronski i optički proizvodi) pokazuju rast izvoza u istom razdoblju za 44,7%, ali je riječ o brojkama za cijeli svet jer državna statistika ne objavljuje podatke za svaku zemlju pojedinačno.
Iako su podaci analize dati samo u grafikonima, vidljivo je da je za promatranih godinu dana, uvoz Srbije iz EU-a kada je riječ o sankcioniranim proizvodima iznosio oko 60 do 70 milijuna dolara, a da je oko osam milijuna veće otpremanje takvih proizvoda za Rusiju.
Procjena Centra je da je potencijalni reeksport proizvoda pod sankcijama iz Srbije u Rusiju u prošloj godini iznosio između 40 i 50 milijuna dolara. Iz podataka je jasno da Turska i Kazahstan prednjače dok je Srbija četvrta.
U zaključku analize, Centar ističe da Rusija nije uspjela naći zamjenu za sve proizvode pod sankcijama i da su efekti sankcija značajni. „Neke države, posebno one koje tradicionalno imaju snažne ekonomske veze s Rusijom, možda su postale hub preko kojeg neke privatne kompanije preusmjeravaju proizvode, koje su uvezli iz EU-a u Rusiju.
Kako se štite banke
Obilazeći filijale banaka i predstavljajući se kao potencijalni uvoznici male količine prehrambene robe koja nije na listi sankcija, novinari FORBES Srbija dobijali su oprečne odgovore. U jednoj filijali rečeno nam je da je nemoguće izvršiti plaćanja preko Poštanske štedionice prema Ruskoj Federaciji, dok nas je šef druge poslovnice primio i rekao da je to moguće, ali da platni promet funkcionira otežano.
Objasnio je da se plaćanje obavlja preko korespondentske banke, koja je u ovom slučaju njemačka Deutsche Bank. Njegova su iskustva da često Deutsche Bank uplaćeni novac zna zadržati po nekoliko mjeseci na svom računu, pa uvoznik robe niti može platiti izvoznika, niti pak može lako i brzo vratiti uplaćeni novac.
Ono što je primjetno je da su naše banke više fokusirane na poslove otvaranja računa za ruske državljane u Srbiji. Iako smo jasno precizirali da bismo otvorili račun radi plaćanja robe koju
planiramo uvesti iz Rusije, bankarski službenici najprije su počeli objašnjavati kako je moguće da ruski državljanin otvori račun u Poštanskoj Štedionici, ali oni prethodno obavljaju strogu provjeru o kome se točno radi.
Ekspozitura Alta banke na Novom Beogradu ima čak i, reklo bi se, improvizirani odjel za pravne osobe, preciznije za goste iz Rusije. U uskom hodniku u redu čeka barem 20-ak ljudi, u namjeri da otvore račun za tvrtku koju su prethodno ovdje registrirali.
Novinara FORBES Srbija su, kao rezidenta, uputili u susjednu kancelariju jer tamo rade kolege s domaćim pravnim osobama. Na pitanje da li je preko njih moguće obaviti platni promet s Ruskom Federacijom, točnije platiti uvoz male količine hrane, ljubazni službenik odgovara:
“Prvi korak je svakako otvaranje računa tvrtke u našoj banci, a isplata je obavezno u rubljama. Ali, svakako bismo prije plaćanja morali znati tko su vaši poslovni partneri iz Rusije, kako se zove tvrtka od koje kupujete tu robu, da se obavi provjera. Također, moramo imati uvid u to koja roba je u pitanju. Bez svih tih podataka nije moguće plaćanje preko naše banke”, odgovara službenik uz napomenu da reeksport nije moguć.
(Tekst je preuzet s portala Forbes Srbija. Autori su: Perica Đaković i Ivan Radak)