Analiza stručnjaka: Može li Trumpova vladavina utjecati na pad cijena energije u Europi?
Balazs Kotynek, energetski stručnjak iz Boston Consulting Groupe, analizira dosege već najavljenih poteza Donalda Trumpa i što bi oni značili za europsku energetsku tranziciju i cijene energije. Forbes Hrvatska prenosi njegov tekst u cijelosti.
Posljednjih dana teško je proći bez vijesti o tome zašto bi drugi mandat predsjednika Donalda Trumpa mogao biti loš za svijet – posebno za nas u Europi. U tim tvrdnjama možda ima istine, ali pokušajmo predstaviti optimističniju viziju u vezi s energetskom tranzicijom. U ovom scenariju, intenzitet globalne zaštite klime ne bi se značajno smanjio, a Europa bi čak mogla profitirati od promjena. Nije sigurno da će se to dogoditi, ali ne odustajmo od nade.
Trump je tijekom kampanje iznio četiri glavne izjave o politici klime i energije:
- SAD će uvesti visoke zaštitne carine, prvenstveno na kineski uvoz, uključujući solarne panele, baterije i slične tehnologije obnovljivih izvora energije.
- Nova američka vlada smanjit će financijsku podršku za zelenu energiju.
- Bit će uvedena regulatorna ograničenja za nove projekte vjetroelektrana na moru.
- Proizvodnja i izvoz prirodnog plina u SAD-u će se ubrzati.
Ostavimo po strani opravdani skepticizam prema Trumpovim obećanjima i pretpostavimo da će se ovi koraci manje-više ostvariti. Razmotrimo kakav bi učinak mogli imati na Europu.
Američke carine mogle bi učiniti europske obnovljive investicije konkurentnijima
Trenutno se solarni paneli i baterije uglavnom proizvode u kineskim tvornicama. Tijekom posljednjih godina izgrađeni su golemi proizvodni kapaciteti, koji svoje visoke fiksne troškove mogu pokriti samo kontinuiranom proizvodnjom velikih količina. Povećani obujmi proizvodnje snižavaju jedinične cijene, što instalaciju solarnih elektrana ili spremnika energije čini jeftinijom.
Ako kineski proizvodi postanu manje traženi na američkom tržištu, tj. ako potražnja ondje opadne, to bi moglo pokrenuti lančanu reakciju:
- Kineske tvornice pokušat će svoje slobodne kapacitete plasirati na druga tržišta.
- Europski kupci mogli bi steći bolju pregovaračku poziciju i kupovati po nižim cijenama.
- Njihove investicije mogle bi donijeti bolje povrate.
- Investitori bi stoga mogli preferirati Europu kao lokaciju za projekte obnovljivih izvora energije.
- Širenje obnovljivih izvora energije u Europi moglo bi se dodatno ubrzati.
Naravno, sve ovo vrijedi samo ako EU ne uvede visoke carine na kinesku tehnologiju. Ako slijedimo SAD u tome, prednost neće biti iskorištena ovdje, već u Aziji, na Bliskom istoku ili u Africi, gdje će se jeftini kineski solarni paneli i dalje rado kupovati.
Smanjenje američkih subvencija čini EU zeleni plan privlačnijim
Jedno od glavnih postignuća predsjedništva Joea Bidena bilo je usvajanje Zakona o smanjenju inflacije (IRA), koji je, unatoč svom nazivu, prvenstveno osiguravao ciljne porezne olakšice za zelene investicije. Gotovo 400 milijardi dolara subvencija tijekom nekoliko godina bilo je predviđeno, što bi, prema analizama, moglo potaknuti investicije u vrijednosti do jednog bilijuna dolara u obnovljive i niskougljične tehnologije.
Nova američka vlada vjerojatno će smanjiti porezne olakšice dostupne kroz IRA-u kako bi ušteđena sredstva preusmjerila na održavanje Trumpovih ranije uvedenih općih poreznih olakšica. No, malo je vjerojatno da će IRA biti potpuno ukinuta, jer je većina dosadašnjih subvencija dodijeljena republikanskim izbornim okruzima, a energetske tvrtke koje podržavaju Trumpa također su aktivne u projektima poput nuklearne energije, bioplina, geotermalne energije i hvatanja i skladištenja ugljika (CCS).
Europska energija vjetra mogla bi procvjetati
Trump je više puta glasno kritizirao offshore vjetroelektrane i obećao da neće odobravati nove projekte nakon izbora. Ovo povećava vrijednost europskih projektnih prilika. Sjeverno more izvanredno je mjesto za proizvodnju energije iz vjetra na globalnoj razini: vjetrovi su jaki i stabilni, morsko dno je plitko, a potražnja za zelenom energijom velika.
Ako SAD poveća izvoz plina, cijene energije u EU bi mogle pasti
Trenutno u SAD-u postoji moratorij na izdavanje dozvola za nove izvozne terminale ukapljenog prirodnog plina (LNG). Trump je obećao brzo uklanjanje tih ograničenja, što bi moglo povećati ponudu u Europi. Viša ponuda – uz pretpostavku nepromijenjenih ostalih uvjeta – dovodi do nižih cijena.
Ako Amerikanci uspore, mi bismo trebali ubrzati…
Nije nemoguće da bi tijekom Trumpove administracije energetska tranzicija u Europi mogla ubrzati, s više izgrađenih solarnih i vjetroelektrana te nižim cijenama energije nego što bi bile pod nastavljenom vladavinom demokrata. No, to zahtijeva da europske zemlje ne nameću trgovinske ili birokratske prepreke industriji i, idealno, uklone postojeće. Poželjno bi bilo da ne penaliziraju kinesku tehnologiju obnovljivih izvora energije ili američki LNG carinama, da pojednostave provedbu zasluženih projekata te da učine sustave podrške učinkovitijima. Ako Amerikanci uspore, mi bismo trebali ubrzati – ne samo zato što nam to omogućuje da budemo ispred, već i zato što to koristi klimi.
O autoru: Balazs Kotynek je partner i direktor ureda u budimpeštanskom uredu Boston Consulting Groupa, gdje pruža podršku klijentima iz energetskog sektora na globalnoj razini. Ima više od 15 godina projektnog iskustva u energetskom sektoru, s posebnim fokusom na elektroenergetske i plinske usluge. Tijekom godina stekao je i iskustvo u području telekomunikacija i industrijske robe. Prije dolaska u BCG, radio je kao istraživač u Ericssonu Mađarska i Inriji u Francuskoj. Također je bio asistent na London School of Economics. Balazs je stekao doktorat iz operacijskih istraživanja na London School of Economics te magisterij iz matematike na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti.
