Barbarićeva ostavka u rukama predsjednika NO HEP-a: Može je i ne prihvatiti i aktivirati – opoziv
Anton Kovačev, predsjednik NO HEP-a, primio je pisanu ostavku Frane Barbarića ali s obzirom na njegovu najavu pravne borbe do Europskog suda i dalje traju intenzivne konzultacije kako riješiti taj slučaj i koji su sve mehanizmi mogući
A sada je na potezu Anton Kovačev, predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, tako bi se mogao sumirati trenutno stanje u procesu smjene Frane Barbarića, predsjednika Uprave HEP-a. Nakon što je premijer, dva dana poslije dizanja optužnice protiv Barbarića zbog bespravne gradnje najavio njegov „odlazak“, jučer je ( ponedjeljak, 4.prosinca) , upravo on objavio i vijesti da je Barbarić „u međuvremenu podnio ostavku“. Forbes Hrvatska je odmah zatražio iz tvrtke, HEP-a, detaljnije obrazloženje o ostavci, što je točno navedeno kao razlog, i kakva će sada biti procedura, no do zaključenja teksta nismo primili odgovor.
Konkretno, još uvijek javnosti nije poznato što je točno napisao Frane Barbarić u tekstu ostavke. Neslužbeno saznajemo da je njegova osobna odvjetnica, Višnja Drenški Lasan, preko koje komunicira s javnošću nakon što je podignuta optužnica, uputila pismeni tekst ostavke članovima Nadzornog odbora, pa i predsjedniku NO, Antonu Kovačevu – ali nije poznato što je navedeno kao razlog. A taj podatak nije beznačajan. Posebno zbog toga jer Barbarić preko Drenški Lasan najavljuje pravosudnu bitku za dokazivanje da je nevin i da je žrtva „medijske hajke“.
O Barbarićevoj smjeni se razgovaralo i na telefonskoj sjednici Vlade koja je održana u ponedjeljak, 4. prosinca, ali, s obzirom da je Barbarić u međuvremenu poslao ostavku Nadzornom odboru – ostavljena je mogućnost da se proces okonča na razini Nadzornog odbora. Dakle, Anton Kovačev i Nadzorni odbor u sastavu Lukša Lulić, Mladen Zeljko, Jelena Zrinski Berger te Meri Uvodić, kao predstavnica radnika, bi mogli prihvatiti ostavku – ali i ne moraju. Ovisno o analizi posljedica koje bi uslijedile za sve, i za kompaniju, ali i za Vladu, ako se prihvati ostavka koja bi ostavila mogućnost interpretacije da je Barbarić svojevrsna žrtva. A kroz objave i najave sudskih procesa, pa i do razine Europskog suda za ljudska prava, Barbarić je jasno naglasio da se smatra žrtvom.
NO može sam odlučivati, bez “naredbe” Vlade
Stoga se i na razini Vlade i na razini Nadzornog odbora i dalje analizira sve moguće scenarije prije zakazivanja sjednice Nadzornog odbora HEP-a. Naime, unatoč tome što je Barbarić podnio ostavku, Nadzorni odbor može ne prihvatiti tu ostavku, te Barbarića opozvati uz obrazloženje da je nanesena šteta poslovanju ili reputaciji tvrtke. U tom slučaju Frane Barbarić ostaje i bez mogućnosti korištenja modela 6+6, odnosno, svojevrsnog otkaznog roka u kojem bi dobivao punu plaću prvih šest mjeseci, a potom narednih 6 mjeseci pola plaće ( koja iznosi 3747,96 eura neto).
Podsjetimo, Nadzorni odbor HEP-a ima sve moguće ovlasti da „sreže“ predsjednika Uprave HEP-a, ili bilo kojeg drugog člana Uprave HEP-a, jer upravo to tijelo imenuje ili razrješuje članove Uprave. Vlada RH, kao vlasnik HEP-a, može sugerirati da se nekog smijeni ili dati prijedloge, ali i ne mora.
Već se uoči sjednice NO krajem rujna spekulirao hoće li predsjednik NO pokrenuti ikakvo propitivanje odgovornosti predsjednika Uprave nakon afere Plin za cent, ali i nakon svih objavljenih informacija o nelegalnoj gradnji, posebno nakon što je DORH potvrdio da se provode izvidi u nekoliko smjerova koji se nesumnjivo tiču poslovanja tvrtke, no tada je izostao ikakav potez. Iz tvrtke se naglašavalo da se na sjednici NO prije svega rješavalo pitanje izbora revizora, a iako je bilo najavljeno da će biti prezentirano Izvješća o radu Uprave, a na pozivu za sjednicu je bilo i napisano konkretnije što će biti obuhvaćeno tim Izvješćem ( „dokapitalizacija od strane Vlade RH, Uredba Vlade RH i nove mjere, naknada gubitka i povrat sredstava, plin, te „osvrt na medijske objave o HEP-u…“) neslužbeno saznajemo da na sjednici to Izvješće uopće nije bilo prezentirano.
Hoće li Kovačev aktivirati opoziv?
No, Anton Kovačev se nije odlučio ni za kakav potez, a nema sumnje da se o svojim postupcima i konzultirao s premijerom Plenkovićem. Kovačev, iako je izgradio respektabilnu karijeru na bankarskoj sceni, bivši je dugogodišnji predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj, potom voditelj ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj (danas u mirovini), ipak je i dalje duboko vezan u stranku – on je jedan od prvoboraca HDZ-a iz ranih devedesetih prošlog stoljeća.
Odlučivanje o sudbini Barbarića ipak ga je dočekalo na ovoj sjednici NO koja još nije zakazana. Ne samo da odlučuje o sudbini Frane Barbarića i o tome hoće li ostati na nekom drugom radnom mjestu unutar strukture tvrtke, ili konzumirati model 6 plus 6, nego će trasirati i odnos i stranke i Vlade prema Frani Barbariću koji je dugo bio u vrhu HEP-a, ali i aktivno sudjelovao u mnogim delikatnih operacijama važnima za funkcioniranje stranke. HEP, naime, nije samo jedna od najmoćnijih tvrtki s enormnom zaradom, to je tvrtka koja nosi značajan „teret“ zbrinjavanja stranačkih kadrova, ali i financiranja „dobrih odnosa“ s brojnim medijima u kojima se izdašno plaćaju oglasi ili sudjelovanje u konferencijama. S druge strane, izvidi DORH-a u HEP-u traju i biti će zanimljivo hoće li se otvoriti neki od slučajeva koji su mnogo opasniji od nelegalne gradnje – u kojoj stradava samo Barbarić. U slučajevima avansnog plaćanja za nabavu plina, ili Plin za cent, mogao bi stradati mnogo širi krug aktera, a Barbarić bi mogao biti „svjedok pokajnik“.
Nakon zaključenja teksta stigao je odgovor HEP-a koji prenosimo u cijelosti:
“Možemo potvrditi da je g. Frane Barbarić podnio ostavku na dužnost predsjednika Uprave. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Statutu HEP-a d.d. i drugim internim aktima HEP grupe, predsjednik Uprave obavlja svoju dužnost do trenutka formalnog razrješenja od strane Nadzornog odbora. Odluke o imenovanjima i razrješenjima u Upravi Hrvatske elektroprivrede donosi Nadzorni odbor HEP-a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Sjednice Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora. Sukladno Ugovoru o radnom mjestu s posebnim ovlastima, po odlasku s dužnosti predsjednika Uprave, Hrvatska elektroprivreda je dužna u roku od 15 dana ponuditi radno mjesto unutar HEP grupe. Kako je predviđeno Ugovorom, odluku o prihvaćanju ponuđenog radnog mjesta potrebno je dostaviti u roku 30 dana. U slučaju prihvaćanja ponuđenog radnog mjesta, nema otpremnine dok se u slučaju neprihvaćanja ponude o radnom mjestu aktivira opcija „6 plus 6 mjeseci“.
