Borba oko zabrane TikToka mogla bi testirati granice Trumpove moći

TikTok je u ponedjeljak ujutro od moćnog žalbenog suda zatražio da privremeno stopira zakon koji bi platformu već 19. siječnja mogao zabraniti u SAD-u. Jedan od argumenata platforme bio je taj da bi sud trebao Trumpovoj novoj administraciji dati vremena da sama odluči što misli o zakonu prije nego on stupi na snagu.

Taj argument je loš. Sudovi ne zaustavljaju stupanje zakona na snagu samo zato jer se oni možda neće svidjeti novom predsjedniku. Ni predsjednici nemaju moć rušenja zakona – ta ovlast pripada Kongresu.

Već sada su odvjetnici za nacionalnu sigurnost počeli privatno razgovarati o Trumpovoj ustavnoj obvezi da provede zakon. Ustav nalaže da predsjednici “paze da se zakoni provode.” Interpretacije te stavke Ustava vrlo su različite, ali većina stručnjaka slaže se da predsjednici imaju određenu dužnost provoditi volju Kongresa, koji je prošlog travnja velikom većinom izglasao zakon o zabrani TikToka. Godine 2020., konzervativni pravni stručnjak John Yoo tu stavku je opisao kao “zapovijed predsjedniku da implementira zakone.”

To znači da bi borba oko prijedloga zabrane TikToka i način na koji će Trump pristupiti problemu mogla stvoriti presedan koji seže mnogo dalje od pitanja društvenih mreža. Taj presedan mogao bi preoblikovati moć predsjednika da provodi – ili ne provodi – i druge zakone.

Neki predsjednici ni ranije nisu provodili zakone koji im se nisu sviđali

Što se TikToka tiče, Trumpova administracija sigurno bi mogla odlučiti da ne želi provesti ovaj zakon. On bi ostao na snazi, ali administracija bi mogla odlučiti da neće kazneno goniti kompanije koje ga ne poštuju. Trump je tijekom predizborne kampanje tvrdio kako će “spasiti TikTok”, a jedan od načina na koji to može postići jest ako jednostavno odbije provoditi zakon.

Postoji duga povijest predsjednika koji nisu željeli provoditi zakone kojima su se protivili. Tako je Ronald Reagan odlučio da neće provoditi određene antimonopolske zakone, Bill Clinton nije aktivno provodio zakone za kontrolu oružja, a i George W. Bush i sam Trump nisu kažnjavali tvrtke za kršenje propisa za zaštitu okoliša. Sudovi najčešće nisu propitkivali te odluke.

Ipak, nije jasno kako bi odbijanje provođenja zakona funkcioniralo u ovoj situaciji. Ako sud ne pauzira ili odgodi stupanje zakona na snagu, on predviđa multimilijunske kazne za Apple i Google (u čijem su vlasništvu trgovine aplikacija), kao i za pružatelje usluga clouda Oracle i Amazon, u slučaju da i nakon 19. siječnja ostave TikTok dostupnim u SAD-u. Čak i ako Trumpova administracija kaže kako neće naplaćivati te kazne, to za američke kompanije vjerojatno neće biti dovoljno. Trump bi se uvijek kasnije mogao predomisliti, a neka buduća administracija mogla bi tužiti tvrtke i retroaktivno naplatiti sve neplaćene kazne. Upravo zato će kompanije vrlo vjerojatno TikTok ostaviti dostupnim samo ako im sud kaže kako je to zakonito.

Slučaj bi svejedno mogao završiti pred Vrhovnim sudom

TikTok tvrdi kako bi “davanje vremena novoj administraciji da odluči o svojoj poziciji… moglo potrebu za analizom Vrhovnog suda učiniti nepotrebnom.” Ipak, čak i pod pretpostavkom da Trumpovo državno odvjetništvo odbije stajati iza tog zakona, analiza slučaja neće nužno postati nepotrebna ni u pravnom ni u praktičnom smislu. Pravno gledano, slučaj postaje bespredmetan samo kada temeljni problem prestane vrijediti, zbog čega presuda suda nema nikakvu težinu. Odbijanje provođenja zakona ne utječe na to kako ga sud vidi. Štoviše, u drugim slučajevima u kojima je vlada odbila stajati iza nekog zakona, Vrhovni sud je ponekad svejedno odlučio saslušati slučaj.

Uzmimo za primjer slučaj smrtne kazne za osuđenika Richarda Glossipa. U tom slučaju, ured državnog tužitelja savezne države Oklahome – koji je tražio (i dobio) smrtnu kaznu za Glossipa – dobio je na ruke detaljne nove dokaze koji su upućivali na to da je osuđenik zapravo nevin. Nakon što su pogledali dokaze, odlučili su da potencijalno nevin čovjek ne bi smio biti smaknut. Ipak, ranije ove godine, Vrhovni sud nije slučaj proglasio bespredmetnim. Umjesto toga, imenovao je drugog odvjetnika da brani presudu o smrtnoj kazni za Glossipa, bez obzira na to što ju državni tužitelj više nije želio braniti.

Takva situacija mogla bi se dogoditi i u slučaju TikToka. Ako Trumpova administracija odluči da neće provoditi zakon o zabrani TikToka, Vrhovni sud mogao bi imenovati drugog odvjetnika koji će zabranu braniti pred sudom.

Priča je puno veća od samog TikToka

Zakon o TikToku ipak daje predsjedniku ograničene ovlasti u slučaju. Predsjednik može izdati 90-dnevno produljenje i spriječiti stupanje zabrane na snagu. To može učiniti ako matična kompanija platforme, ByteDance, poduzme dovoljno važne i iskrene korake ka prodavanju svoje platforme nekoj američkoj kompaniji. Predsjednik također može sam odlučiti (u vrlo ograničenim razmjerima) je li prodaja dovoljna za izbjegavanje zabrane. Ipak, nijedan od tih alata ne odgovara na pitanje koje će se uskoro naći pred sudom: je li ovaj zakon uopće u skladu s Ustavom. Također, nijedan ne omogućava Trumpu da spriječi stupanje zakona na snagu.

Ishod u ovom slučaju mogao bi pružiti uvid u to kako će se Trump odnositi s čitavim nizom aktualnih zakona s kojima se ne slaže. Neprovođenje zakona Trumpu je već donijelo probleme. Godine 2021. savezni sud je presudio kako je prva Trumpova administracija prekršila Ustav jer nije u dovoljnoj mjeri provodila Obamacare. Činjenica da se postavljaju pitanja o tome hoće li Trump odbiti provoditi zakone o, recimo, integritetu izbora, korupciji ili imigraciji, pokazuje da je ova priča mnogo veća od sudbine TikToka u SAD-u.

Autor originalnog članka: Emily Baker-White, Forbes
Link: The TikTok Ban Fight May Test The Limits Of Trump’s Power
(Prevela: Nataša Belančić)