Curenje podataka o vlasnicima vozila podsjetilo nas je na monopol Centra za vozila Hrvatske
CVH je u suradnji s Hrvatskim autoklubom i autor Pravilnika o stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled. Znači, firma koja ima stanice za tehnički pregled, sudjeluje u pisanju pravilnika o nadzoru nad istima.
Javnost je nedavno doznala za curenje 2,4 milijuna zapisa o vozilima i oko 1,2 milijuna podataka fizičkih osoba – njihova imena, adrese, datume rođenja, registarske brojeve vozila i ostale podatke. Aferu je otkrio Večernji list, odnosno njihova novinarka Valentina Wiesner, koja je u posjedu prijave ovog incidenta Sigurnosno obavještajnoj agenciji.
Iako se još uvijek ne zna tko je točno odgovoran za curenje podataka, uski je krug subjekata koji uopće njima raspolažu, te je incident podsjetio na neke “specifičnosti” sustava koji skrbi o vozilima na hrvatskim cestama.
Osim osiguravajućih društava koja imaju dio podataka i Ministarstva unutrašnjih poslova, posebno mjesto u sustavu ima Centar za vozila Hrvatske (CVH), privatna tvrtka, dioničko društvo, kojem je država povjerila poslove vezane za tehničku ispravnost vozila.
CVH donosi pravilnik u nadzoru nad stanicama za tehnički pregled
MUP je tako ovlastio CVH da obavlja poslove tehničkih pregleda, registracije vozila i izdavanja probnih pločica, homologacije itd. Osim toga, CVH u suradnji s Hrvatskim autoklubom i autor Pravilnika o stručnom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled. Znači, firma koja ima stanice za tehnički pregled, sudjeluje u pisanju pravilnika o nadzoru nad istima.
Da CVH uz MUP ima veliku količinu podataka o vozilima i vozačima vidi se upravo iz spomenutog pravilnika, u kojem se u članku 6. navodi da se “Pod pojmom ‘informatička baza podataka tehničkih pregleda, registracije vozila i produženja važenja prometnih dozvola’ iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se informatička baza podataka koju izgrađuje i strukturira Hrvatski autoklub, na temelju podataka o tehničkim pregledima, registraciji vozila i produženju važenja prometnih dozvola, koje u sklopu jedinstvenog informatičkog sustava i programa za obradu podataka objedinjuje Centar za vozila Hrvatske, te dnevno dostavlja ažurirano stanje Hrvatskom autoklubu”.
Do 1993. bili pod MUP-om, pa privatizirani i postali dioničko društvo
Današnji CVH nastao je iz nekadašnje Zajednice stanica za tehnički pregled i Centra za tehnička ispitivanja vozila – Zagreb, koji su osnovani početkom 90-ih. Do 1993. bili su pod Ministarstvom unutarnjih poslova, kada je tadašnji ministar Ivan Jarnjak, u jeku rata, potpisao rješenje o privatizaciji. Izgovor za privatizaciju bilo je to što je MUP, kao, bio u sukobu interesa jer je istovremeno nadzirao i kontrolirao ispravnost vozila.
Nakon privatizacije, najveći pojedinačni dioničar postaje, danas pokojni Stipo Lozić Baškarad, koji je inače bio dugogodišnji šef tehničkih pregleda u Sekretarijatu unutrašnjih poslova za vrijeme Jugoslavije. Ujedno je do 2004. bio i direktor CVH.
Oko 95 milijuna eura prihoda
Kroz sve ove godine položajem CVH bavila se i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je još prije više do 20 godina upozoravala na njihovu monopolsku poziciju. Pokušao se baviti i nekadašnji ministar Vlaho Orepić, koji je 2016. najavljivao “kvalitetnu analizu” pozicije CVH, no nakon svih najava i analiza nije se dogodilo ništa.
CVH je prošlu godinu završio s oko 1130 zaposlenih. Ukupni prihodi iznosili su im oko 95 milijuna eura, te su ostvarili dobit od oko 7 milijuna eura. Poslovanje im je u konstantnom usponu i kada su u pitanju prihodi i dobit i broj zaposlenih.
CVH je vlasnik i tvrtke Flammifer iz Ozlja, koja se bavi proizvodnjom vatrogasnih vozila i opreme. Imaju 68 zaposlenih, prihode od oko 5 milijuna eura i dobit od oko 200 tisuća eura.
