Dobrovoljna mirovinska štednja: Tvrtke bi trebale više uplaćivati za svoje zaposlenike
Završena je tradicionalna regionalna financijska konferencija u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, koja je okupila više od 570 sudionika
U petak 18. listopada završila je dvodnevna tradicionalna regionalna financijska konferencija Izazov promjene, u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, koja je okupila rekordnih više od 570 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice.
Prvi dan konferencije izlaganje je imao Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, koji je upozorio da unatoč oporavku Europa još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama u segmentu tržišta kapitala.
“Dok američko tržište dominira globalnom tržišnom kapitalizacijom, europska tržišta i dalje se previše oslanjaju na bankovno kreditiranje”, rekao je Žigman.
Vlaić: Treba poticati uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
Okupljenima se prvi dan konferencije obratio i Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava koji se posebno osvrnuo na dobrovoljnu mirovinsku štednju rekavši kako ona nema alternative.
Rekao je da je treba poticati i da se tu očekuje angažman i države, ali i poslodavaca koji bi trebali značajnija sredstva uplaćivati za svoje zaposlenike. “U nadolazećem periodu fondovi će nastaviti raditi na podizanju financijske pismenosti kako bi građani mogli donijeti informirane odluke važne za njihov život u mirovini”, poručio je Vlaić.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, rekla je da je iznimno važno poticati regionalnu suradnju financijskih tržišta kao načina razvoja i unaprjeđenja financijskog sektora. Spomenula je i niz pozitivnih faktora kao što je ulazak u Schengenski prostor i euro područje te podizanje investicijskog rejtinga hrvatskog gospodarstva kao prilike za hrvatske građane da se odluče za investiranje u financijske instrumente koje nudi tržište kapitala.
Zanimljivo predavanje imao je i Pelle Guldborg Hansen, glavni znanstvenik i osnivač danskog instituta iNudgeyou, okupljenima je približio kako primijeniti bihevioralne uvide za poboljšanje donošenja odluka u financijama, odnosno kako financijske institucije i pojedinci mogu donositi bolje odluke u vezi s ulaganjima, štednjom, potrošnjom i upravljanjem rizicima.
“Hrvatsko tržište je mlado, ali ima primjera uspješnih izlazaka na burzu”
Drugi dan konferencije ispunile su stručne o tome jesu li kompanije spremne za tržišta kapitala, značaju i ulozi regionalnih burzi kao financijskih središta i kako oblikovati budućnost hrvatskog tržišta kapitala.
Na panelu pod nazivom “Jesu li tvrtke spremne za tržište kapitala?” sudjelovali su Blaž Brodnjak iz NLB banke, Mario Klarić iz kompanije Professio Energia i Luka Orešković, partner u tvrtki Prosperus Invest i Bosqar Invest. Raspravljali su o potencijalu hrvatskih tvrtki da putem tržišta kapitala prikupljaju daljnja sredstva za svoj rast i razvoj, kao i preprekama i izazovima na tom putu.
Zaključak panelista je da, iako je hrvatsko financijsko tržište mlado, postoje brojni uspješni primjeri tvrtki koje su se odlučile za prikupljanje kapitala putem kanala i alata Zagrebačke burze, no svakako je potrebna daljnja edukacija, kao i dorada zakonodavnog okvira.
Stručna rasprava pod nazivom Regija kao financijsko središte: uloga regionalnih burzi po prvi puta je na jednom mjestu okupila predsjednike uprava čak šest regionalnih burzi – Zagrebačke, Ljubljanske, Varšavske, Bugarske, Makedonske i Bukureštanske.
Panelisti su zaključili kako svaka burza, ovisno o svojoj veličini, ima svoje izazove, no međusobna suradnja i integracija nemaju alternativu. Naglašeno je kako kapital ne poznaje granice, naročito kada su u pitanju manja tržišta te je nužno ujediniti resurse i ujednačiti pravila, kao i institucionalni okvir, kako bi sve članice regije mogle iskoristiti svoj potencijal.
Kako povećati atraktivnost hrvatskog tržišta?
Završetak konferencije obilježio je okrugli stol pod nazivom “Oblikovanje sutrašnjice: Strateški uvidi za budućnost hrvatskog tržišta kapitala” na kojemu su sudjelovali Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija, Anamarija Staničić, članica Uprave Hanfe, Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK i Stjepko Čičak, član Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD).
Zaključak je bio da sada kao zemlja imamo priliku biti ambiciozni i povećati atraktivnost hrvatskog tržišta kapitala, a preduvjet je regulatornim okvirom adekvatno odgovoriti na izazove i postići konsenzus oko zajedničkog smjera razvoja.
