Domac: Zagreb ubrzava ugradnju solara, a državna mjera spuštanja PDV-a na opremu je promašaj

Aktualno Gordana Grgas 28. svi 2024. 06:56
featured image

28. svi 2024. 06:56

Ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac komentira što aplikacija Sunčani potencijal konkretno znači za građane Zagreba te kako bi Hrvatska mogla pokrenuti masovnu solarizaciju krovova. Navodi i da je mjera spuštanja PDV-a na solarnu opremu potpuno promašila jer na tržištu nije ni najmanje zabilježeno smanjenja cijene opreme

Nakon što je u Zagrebu predstavljena nadogradnja digitalnog alata za građane koji žele postaviti sunčanu elektranu na krov svoje kuće, pitali smo ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julija Domca koliko se mogu osloniti na taj alat, trebaju li im i dalje usluge projektanta te, također, što smatra da bi na razini države trebalo poduzeti za bržu solarizaciju krovova.

Domac kaže da aplikacija Sunčani potencijal koju je Grad Zagreb stavio na raspolaganje ubrzava i pojeftinjuje postupak izgradnje sunčane elektrane u dijelu prve procjene, izrade idejnog rješenja i dobivanja suglasnosti HEP-a, a što se tiče države vrlo je kritičan. Primjerice, konstatira da je mjera spuštanja PDV-a na solarnu opremu “potpuno promašila jer na tržištu nije ni najmanje zabilježeno smanjenja cijene opreme“.

Smanjenje rizika i ušteda

Vezano pak za nadogradnju zagrebačke internetske aplikacije, napominje da ona rješava i rizik da se građanin upušta u trošak pripreme, a da na njegovoj lokaciji ne postoje tehnički uvjeti za priključenje zbog stanja mreže. “Po dobivanju suglasnosti HEP-a, stvarne, a ne informativne, na red dolaze projektanti i izrada glavnog projekta što je uvjet za postavljanje i puštanje elektrane u pogon. Projektanti i dalje imaju važnu ulogu u cijelom procesu, a sve se provodi po pravilima struke i sukladno zakonskoj proceduri. Zagrebačka aplikacija sigurno je značajna i konkretna pomoć građanima koji njezinim korištenjem štede i do nekoliko stotina eura u pripremi projekta“, odgovara Domac na naš upit.  

Na stranici Energetski info centar Grada Zagreba dosad se moglo doći do preliminarnog izračuna osnovnih parametara sunčane elektrane na krovu kuće ili zgrade (snaga, potrebna površina krova, investicija, proizvodnost i isplativost), a sada je dostupna  i usluga pripreme potrebne dokumentacije za provjeru mogućnosti priključenja sunčane elektrane na elektroenergetsku mrežu preko sustava e-Građani. To uključuje i detaljnu analizu tehničkih i financijskih mogućnosti izgradnje sunčane elektrane te izradu idejnog rješenja. Inače, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je na prezentaciji nove usluge naveo podatak da je  povrat investicije u Zagrebu s današnjim cijenama električne energije 10 godina, uz prosječni životni vijek sunčane elektrane od 25 godina.

Kako je najavljeno, planira se i razvoj dodatnih funkcionalnosti za energetske zajednice, što je, među ostalim, bitno za one koji stanuju u zgradama i žele na krovu zgrade podići sunčanu elektranu.

Kako će to s energetskim zajednicama ubuduće ići, upitno je. Domac u odgovoru za FORBES Hrvatska kaže da je hrvatska legislativa o energetskim zajednicama neprovediva, a koncepti koji se građanima nude su komplicirani i nepoticajni. S druge strane, naglašava da europska legislativa jasno nalaže da svaki hrvatski građanin ima pravo sudjelovati na energetskom tržištu.

HEP bi trebao besplatno postavljati solare

„Treba pokrenuti masovnu solarizaciju krovova – trebalo bi propisati obvezno postavljanje sunčane elektrane na krovove zgrada bez obzira radi li se o privatnoj ili javnoj investiciji. Naš HEP bi trebao nuditi građanima besplatno postavljanje sunčanih elektrana i to onda financirati kroz preuzetu energiju. To je, osim što je izravna pomoć građanima, i iznimno povoljna električna energija za HEP koja eliminira rizike nabave struje na burzama u trenucima kada je u sustavu nedostaje. Nažalost, po EU statistici Hrvatska je po stanovniku redovito druga ili treća najgora u EU po instaliranoj snazi sunčanih elektrana“, kaže Domac.

Smatra i da  je „helikopterska mjera“  – svima jednaka povlaštena cijena električne energije –  dodatno zakočila investicije kod građana i poduzetnika. „U državi od 3,8 milijuna stanovnika subvencionira se potrošnja na 2,2 milijuna mjernih mjesta što je praktički cijela populacija i na taj način se potpuno blokira prilagodba na neke buduće visoke cijene energije.

Splitski solarni krovovi

Inače, početkom prošle godine je i Split predstavio internetsku aplikaciju sustava solarnih potencijala splitskih krovova, što je nazvao „Solarna mapa Grada Splita“ za informativni izračun osnovnih parametara sunčane elektrane. Najavljeno je također  da će ta platforma dobiti nadogradnju te će preko sustava e-Građani biti omogućeno povezivanje sa HEP-om. Kao i u Zagrebu, taj internetski servis za građane je izrađene u suradnji grada, tvrtke GDi i REGEA-e.

Sufinanciranje 50 posto

Skoro 12 tisuća vlasnika kuća se u ožujku javilo na natječaj Fonda za zaštitu okoliša za energetsku obnovu kuća, a u sklopu toga je bilo moguće i postavljanje solara na krovove. Ukupni iznos koji se dodjeljuje na tom natječaju je 120 milijuna eura, pri čemu su iz Fonda objavili da je „za očekivati da će sredstva biti dovoljna za sve vlasnike kuća koji imaju svu potrebnu i prihvatljivu dokumentaciju“. Također, moguće je da će nakon obrade svih primljenih prijava, što još nije završeno, preostati novca za ponovno otvaranja tog javnog poziva i dodatne prijave. Za ugradnju solara na obiteljske kuće najviši iznos opravdanog troška je 12 tisuća eura, a iznos sufinanciranja je 50 posto.