Ekonomist iz BiH o poplavi: Izostala je prevencija, a jedna točka je prava metafora neodgovornosti
O razmjerima poplave u BiH, dugoročnoj šteti i je li se država mogla pripremiti bolje, s Azizom Šunje, profesorom s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu razgovarala je novinarka Forbesa BiH. On je upozorio i na danak koji se ubire zbog projekata kojima su lokalne vlasti dopuštale graditeljske pothvate koji su narušili kvalitetu infrastrukture. Izdvojio je poznati restoran Komadinovo Vrelo, kojeg je odnijela vodena bujica, zajedno s – cestom
Ljudske i materijalne štete zbog poplava u BiH već su enormne, a još nisu niti utvrđeni potpuni razmjeri. Bosna i Hercegovina se još nije oporavila ni od katastrofalnih poplava iz 2014. godine koje su zajedno sa klizištima raselile oko 90 tisuća osoba, srušile blizu 2 tisuće kuća, a oštetile više od 41 tisuću domova. Šteta se tada procjenjivala na dvije milijarde eura, što je bilo oko 15 posto BDP-a zemlje, piše Forbes BiH.
Aziz Šunje, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za Forbes BiH naglasio je da je u ovom trenutku teško precizno procijeniti razmjere štete uzrokovane poplavama, no jasno je da su one goleme. „Najveći gubitak su, naravno, ljudski životi, ali detaljna analiza će pokazati stvarni opseg štete”, kaže Šunje.
Od države do lokalne zajednice – nije se činilo dovoljno
“Moj dojam je da se nije učinilo dovoljno u dijelu koji se tiče ljudskog faktora, od lokale zajednice pa sve do državnih struktura koje su nadležne za ova pitanja. Agencija za vodno područje je upozoravala da se nešto ovako može dogoditi. Očigledno je da nije bilo dovoljno brige, niti smo naučili lekciju iz 2014. godine, kada su također zabilježene velike poplave. Nema fokusa, ne vodi se računa o dugoročnim strategijama poput zaštite od poplava i drugih prirodnim nepogoda”, naglašava Šunje.
Na pitanje o potencijalnoj visini šteta, ekonomist Šunje kaže da su posljedice ogromne. „Dijelovi gradova poput Kiseljaka, Fojnice i Jablanice su pod vodom, što će zahtijevati dugotrajnu sanaciju. Posebno zabrinjava oštećenje magistralnog puta Sarajevo-Mostar, koji neće biti u funkciji neko dogledno vrijeme i čija obnova će potrajati. Za to vrijeme cestovni promet će se preusmjeravati, što će prouzročiti dodatne gubitke.”, kaže Šunje.
Također naglašava da uskoro počinje zima, što će svakako značajno otežati obnovu kuća, te zaključuje da se moglo i moralo mnogo više učiniti na prevenciji.
Metafora neodgovornosti prema infrastrukturi
Poplava i katastrofalne posljedice su svrnule pozornost u BiH i na neke sumnjive građevinske poteze za koje se sumnja da su doprinijeli većim razmjerima katastrofe.
Posebno se izdvaja slučaj kamenoloma koji je izgrađen iznad Donje Jablanice pod sumnjivim okolnostima i nakon velikih padalina se odronio i prema mišljenju mještana i udruga za zaštitu prirode, prouzročio katastrofalne razmjere štete u Jablanici, a prema posljednjim vijestima – započela je i istraga povezanosti kamenloma i tragičnog razaranja Jablanice. A profesor Šunje je izdvojio i primjer Kamadinova Vrela, poznatog restorana na magistralnom putu između Jablanice i Mostara, gdje je pod vodom nestao i restoran ali se urušila i cesta.
“Pogledajte primjer Komadinovog Vrela, vjerovatno kada se širilo, a znamo kako se širilo, da se vjerovatno taj put potkopao. Komadinovo Vrelo je postalo metafora neodgovornog odnosa prema infrastrukturi, jer, neko mu je dao koncesiju za te aktivnosti”, kaže Šunje.
