Euronews o kipućem ljetu: Jugoistok Europe zarobila je suptropska zračna masa iz Afrike
Nakon što su pljuskovi, prizori srušenih stabala i poplava prekinuli dugi niz iznadprosječno toplih srpanjskih i kolovoških dana, stižu podaci kako su ovoga ljeta srušeni temperaturni rekordi.
Jugoistočna Europa ovoga je ljeta bila zarobljena suptropskim vrućim zrakom iz Zapadne Afrike i Mediterana. Sušni srpanj i kolovoz i toplinski udari srušili su temperaturne rekorde. Stručnjaci tvrde kako je ljeto 2024. godine bilo najtoplije otkako postoje mjerenja, dakle, u više od 130 godina, piše Euronews.
Duga razdoblja u kojima su temperature sezale iznad 30 Celzijusevih stupnjeva i tijekom noći nisu padale ispod 20 stupnjeva, objašnjavaju meteorolozi, podigla su prosječne temperature na novu razinu.
“Ljeto inače podrazumijeva izmjenu toplih dana s visokim temperaturama i pauze nakon pet do šest dana s kišom i grmljavinom. No tako je bilo samo u lipnju. Praktički cijeli srpanj i kolovoz nije bilo kiše dok su se visoke temperature zadržale”, rekao je srpski meteorolog Nedeljko Todorović.
Stručnjaci za klimu kažu da je globalno zatopljenje uzrokovano uglavnom izgaranjem fosilnih goriva dovelo do viših temperatura, a svijet je nedavno doživio 13 uzastopnih mjesečnih toplinskih rekorda.
Europska klimatska služba Copernicus izvijestila je u petak da je ljeto 2024. bilo najtoplije ikad zabilježeno na Zemlji, što povećava vjerojatnost da će ova godina završiti kao najtoplija u povijesti čovječanstva.
Jugoistočna Europa bila je ovog ljeta “zarobljena” pod suptropskom toplom zračnom masom iz zapadne Afrike i područja Sredozemnog mora, rekao je Goran Pejanović iz Hidrometeorološkog zavoda Srbije.
“Imali smo četiri toplinska vala… najintenzivniji u srpnju trajao je od 5. do 21. srpnja, gotovo tri tjedna bez kapi kiše”, rekao je. Sve u svemu, ovo ljeto u Srbiji bilo je za 3,3 stupnja toplije od prosjeka, dodao je.
Hrvatska je izvijestila je o najvišim ikad zabilježenim temperaturama Jadranskog mora, koje su u nekim područjima također dosegle 30 Celzijusevih stupnjeva.
U Sloveniji, alpskoj državi koja graniči s Austrijom i Italijom, prosječne ljetne temperature porasle su za 2,5 stupnja u usporedbi s razdobljem prije 2020., navode iz slovenske Agencija za okoliš.
Ljeto je u Sloveniji prošlo bez hladnijih razdoblja koja su uobičajena za gorsku zemlju, navodi se u izvješću. Rekordno visoke temperature nisu zabilježene u nizinama, već na višim nadmorskim visinama u Julijskim Alpama, dok su početkom rujna temperature diljem zemlje ostale iznad 30 Celzijusevih stupnjeva.
I u Bosni su “oboreni svi rekordi” kada je u pitanju broj vrlo toplih noći i dana. Oni su se u nekim područjima utrostručile u odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna, rekao je Bakir Krajinović iz Hidrometeorološkog zavoda BiH.
Temperaturni maksimumi
Prošla godina bila je najtoplija i na globalnoj razini. Kombinacijom klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i prirodnog fenomena El Niño koji zagrijava dijelove Pacifika dovele su do temperaturnih maksimuma.
Toplinski valovi su sve topliji, duži i češći, a u nekim dijelovima svijeta su i sve duže i češće suše. Svijet se u prosjeku zagrijao za oko 1,2 stupnja Celzijusa od predindustrijskih vremena.
Vruće vrijeme na Balkanu isušilo je rijeke u Bosni i Srbiji, izazvalo šumske požare u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, spalilo usjeve i poljoprivredna zemljišta u cijeloj regiji.
Vruće noći znače da se ljudska tijela, kao i životinje i biljke, ne mogu rashladiti kako bi podnijela dan. To je još ekstremnije u velikim gradovima gdje betonske zgrade noću zrače toplinom koja se nakupila tijekom dana. Meteorolozi u Crnoj Gori kazali su da su temperature tijekom noći u pojedinim gradovima bile i do 29 stupnjeva.
Problemi s hidroelektranama i razorni šumski požari
Iako je dobro za turizam duž obale, vrlo vruće ljeto bilo je loše za poljoprivredu i proizvodnju električne energije. Gotovo 98 posto energije u Albaniji dolazi iz hidroelektrana čiji je rad bio otežan zbog višemjesečne suše.
Sjeverna Makedonija borila se s oko 2.000 šumskih požara u posljednja tri mjeseca, tri puta više nego 2023. godine. Požari su uništili desetke tisuća hektara šuma.
Deseci sela i gradova u Srbiji suočili su se s restrikcijama pitke vode zbog suše. Vojnici su donijeli spremnike vode u planine na jugozapadu zemlje za žednu stoku i konje.
Na sjeveru, slano jezero Rusanda, čije se blato koristi u liječenju, potpuno je presušilo, pretvorivši se u mjesečevu sivu površinu. Jovica Mudrić, iz tamošnjeg Doma zdravlja, rekao je da su vodu morali točiti iz cisterni kako bi napravili blato za pacijente.
“Nije prvi put da se to dogodilo, ali nikada kao ove godine”, rekao je.
