Financijska stručnjakinja za Forbes: Zašto su zanimljivi novi EU krediti za turizam
Hrvojka Skoković Harašić, stručnjakinja za fondove EU-a i projektno financiranje u tvrtki Andersen Hrvatska, piše za FORBES Hrvatska o novim kreditima za turističke tvrtke koji su sada dostupni preko HBOR-a, a posebno su zanimljivi jer predviđaju mogućnost otpisa dijela glavnice. Naglašava da će se zahtjevi obrađivati po redoslijedu zaprimanja („najbrži prst“), a interes poduzetnika je velik
Od 14. studenoga poduzetnici u sektoru turizma mogu podnositi zahtjeve za kredite putem novog financijskog instrumenta EU-a koji provodi Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), kroz program „Krediti za održivi turizam“. Taj program, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Program konkurentnost i kohezija, osmišljen je kako bi podržao financijski održiva ulaganja i pridonio razvoju hrvatskog turizma.
Kreditna linija nudi iznose od 250 tisuća eura do 7 milijuna eura, uz mogućnost otpisa dijela glavnice kredita i to do 50 posto, što predstavlja značajnu potporu u obliku bespovratnih sredstava ako se ispune unaprijed definirani kriteriji koji u maksimalnom postotku ovise o tome je li ulaganje u nadstandard energetske učinkovitosti, je li u turistički nerazvijenom području te ide li se na 4 ili 5 zvjezdica kategorizacije za hotele, ili se radi o ulaganju u nove/dodatne sadržaje u, na primjer, kampovima.
Od gradnje i obnove do opremanja
To je izvanredna priliku za poduzeća koja žele unaprijediti svoje poslovanje i doprinijeti zelenoj tranziciji, budući da prihvatljiva ulaganja obuhvaćaju gradnju, rekonstrukciju i opremanje ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupne hoteli i kampovi, s ciljem povećanja broja i/ili kvalitete smještajnih kapaciteta ili uvođenja dodatnih sadržaja.
Krediti se odobravaju u omjeru 50:50 iz EFRR-a i HBOR-a, pri čemu fiksna kamatna stopa iznosi nula posto na dio kredita iz EU fonda, dok se na dio glavnice kredita iz sredstava HBOR-a kamatna stopa utvrđuje zasebno za svaki pojedini kredit na temelju procjene rizičnosti. U usporedbi s klasičnim kreditnim linijama, čija trenutna kamatna stopa može varirati od 2 posto do 4 posto, za kredit s otpisom glavnice se očekuje minimalna kamatna stopa od oko 4 posto na dio koji se ne otpisuje.
Benefit ovog financijskog instrumenta za poduzetnike je što korisnik osigurava minimalno 25 posto vlastitog učešća u obliku oslobođenom od bilo kakve državne potpore, dok se kod klasičnih kreditnih linija vlastito učešće kreće obično od 30 posto na više. Vlastito učešće se pritom može osigurati iz vlastitih sredstava ili drugih izvora financiranja, dok kod klasičnih linija „equity“ od oko 30 posto i više najčešće nije dozvoljeno zatvarati drugim izvorima financiranja jer se to smatra kreditiranjem.
Važan elaborat procjene tržišne vrijednosti nekretnine
Dodatni benefiti EU financijskog instrumenta su mogućnost kombiniranja financijskog instrumenta s poreznom olakšicom temeljem Zakona o turizmu, kao i, primjerice, olakšica u obliku EU jamstva HAMAG-BICRO-a kao instrumentom osiguranja. Tu je također i mogućnost namjene kredita za obrtna sredstva do najviše 30 posto ugovorenog iznosa kredita.
U konačnici, krediti s otpisom glavnice i klasične linije kreditiranja mogu rezultirati istim ili sličnim novčanim odljevom ili troškom kamata, dok će poduzetnici također morati uzeti u obzir dodatne troškove, poput naknada za izradu zahtjeva, obrade zahtjeva, pripremu obvezne dokumentacije itd. Ono što je važno naglasiti je da će se kreditni zahtjevi obrađivati po redoslijedu zaprimanja („najbrži prst“) te da je interes poduzetnika za ovaj Program značajan, s obzirom na mogućnost otpisa dijela glavnice.
U tom smislu važno je obaviti pravovremenu pripremu dokumentacije, pri čemu se izdvaja dokument mandatoran kod podnošenja zahtjeva za kredit, a to je “Elaborat procjene tržišne vrijednosti nekretnine izrađen od strane ovlaštenog sudskog vještaka/procjenitelja ili ovlaštenog društva ne stariji od 1 godine od dana podnošenja zahtjeva za kredit, gdje u elaboratu treba biti sadržana i buduća vrijednost nekretnine ako je potrebno za predmetno ulaganje“.
Za darovnice 90 milijuna eura
Dakle, oni poduzetnici koji su već od ranije imali spreman takav dokument, moguće je da će ostvariti pravo prvenstva prilikom predaje zahtjeva za kredit dok se za druge preporuča čim ranija predaja kompletirane dokumentacije, s obzirom na to da je za dio darovnice (u sklopu otpisa dijela glavnice) trenutno osigurano oko 90 milijuna eura.
Iako kredit s otpisom glavnice nudi značajne prednosti, važno je napomenuti da konačni učinak ovisi o specifičnom statusu poduzetnika i njegovim troškovima financiranja. Stoga je nužno da poduzetnici pažljivo procijene svoje opcije i odaberu model financiranja koji najbolje odgovara njihovim potrebama i mogućnostima.
Zaključno se može reći da ovaj novi program predstavlja korak prema održivijem i konkurentnijem turizmu u Hrvatskoj. S pravim pristupom i strateškim razmišljanjem, poduzetnici mogu iskoristiti ove pogodnosti kako bi unaprijedili svoje poslovanje, pridonijeli razvoju turističkog sektora i osigurali održivu budućnost. U vremenu kada je zelena tranzicija važnija nego ikad, prilike koje ovaj program nudi mogu biti ključne za transformaciju hrvatskog turizma u sljedećim godinama.
Hrvojka Skoković Harašić članica je Uprave u Andersen poslovno savjetovanje i ključna stručnjakinja za pitanja fondova EU-a te projektnog financiranja u Andersen Hrvatska, koji kao član Andersen Globala okuplja preko 16.000 profesionalaca iz domene poreznog, financijskog i pravnog savjetovanja u više od 170 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku te sve zemlje u regiji. Radno iskustvo u financiranju projekata stekla je u proteklih 20 godina u USAID-u, Svjetskoj banci, EBRD-u i Raiffeisen Internationalu u Beču, a specifično i bogato radno iskustvo s fondovima EU-a te poreznim olakšicama stječe od 2011. godine u vlastitom poduzeću Prvi korak poduzetnički centar d.o.o., kao i od 2017. do sredine 2024. godine na poziciji direktorice u Deloitteovoj servisnoj liniji za Globalne porezne, inovacijske i investicijske olakšice u Hrvatskoj te regiji. Suosnivačica je prve udruge profesionalaca za EU fondove HUP EUPRO, čija je i članica Izvršnog odbora.
