HEP će potrošiti 87 milijuna eura za nabavku pametnih brojila. Evo kako obrazlažu pothvat

Aktualno Gordana Grgas 21. kol 2024. 06:58
featured image

21. kol 2024. 06:58

Nova brojila, koja za 87 milijuna eura sada nabavlja Hrvatska elektroprivreda, omogućit će daljinsko očitavanje potrošnje električne energije, a natječaj je dio projekta modernizacije koji se sufinancira europskim novcem kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Iz HEP-a za FORBES Hrvatska kažu da korisnici neće imati troškove vezano za ugradnju i korištenje naprednih brojila, a da će do kraja 2029. godine njima opremiti sva mjerna mjesta u zemlji

Hrvatska elektroprivreda pod vodstvom Vice Oršulića u kolovozu je raspisala veliki natječaj za novu nabavu pametnih brojila, odnosno, kako se to formalno naziva, napredne mjerne infrastrukture, koji je procijenjen na 86,5 milijuna eura, što se sufinancira europskim novcem u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Nova brojila će omogućiti daljinsko očitavanje potrošnje električne energije, a okvirne sporazume s odabranim ponuditeljem u otvorenom postupku nabave tih brojila (ili strujomjera, kako ih nazivaju u natječaju) će na razdoblje od 18 mjeseci potpisati HEP-ODS.

Natječaj se provodi za četiri grupe distribucijskih područja, a jedan gospodarski subjekt može dostaviti ponudu za sve grupe, kako stoji u dokumentaciji o nabavi u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Ukupno HEP-ODS ima 21 distribucijsko područje te u distribucijskoj mreži oko 2,48 milijuna obračunskih mjernih mjesta.

Za korisnike ugradnja novih brojila bez troškova

“Korisnici neće imati nikakvih troškova u vezi s ugradnjom i korištenjem naprednih brojila“, odgovorili su iz HEP-a na pitanje FORBES Hrvatska. Napominju također da je ovaj natječaj nastavak aktivnosti HEP-ODS-a na uvođenju naprednih brojila, a cilj je da njima opreme sva mjerna mjesta u Hrvatskoj do kraja 2029. godine.   

Podsjetimo da je u prethodnoj HEP-ovoj nabavi pametnih brojila, dok je tu državnu kompaniju vodio Frane Barbarić, bilo kontroverzi i žalbi. Mogućim nepravilnostima u natječajnom postupku se bavio i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) koji je, međutim, u travnju ove godine obustavio istragu za nabavu sufinanciranu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kako su objavili mediji.  Još koju godinu ranije je portal bezcenzure.hr pisao, pozivajući se na podatke iz javnih nabava, da je HEP-ODS plaćao brojila izrazito više nego su se ona nabavljala u distribucijskim tvrtkama u ostatku Europe, te da su samo dva proizvođača, Iskraemeco i LandisGyr, uspjeli plasirati svoje proizvode. O tome su pak prošle godine usred “plinske afere” govorili i predstavnici Mosta.

Natječaj za četiri grupe distribucijskih područja

HEP-ov natječaj je podijeljen u četiri grupe distribucijskih područja. Za svaku od njih nabavljaju se jednofazna i trofazna napredna brojila za kućanstva i poduzetništvo, G3-PLC koncentratori podataka za komunikacijsku vezu naprednih brojila i sustava za daljinsko upravljanje (AMM), te multifunkcijska brojila u transformatorskim stanicama. Po grupama i iznosima to izgleda ovako:

1. Zagreb, Zabok, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Križ, Karlovac, Sisak: 40.567.980,80 eura
2. Pula, Rijeka, Gospić: 13.601.697,60 eura
3. Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik: 23.746.526,50 eura
4. Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Virovitica, Požega: 8.610.763,10 eura

Što nam pak o pametnim brojilima kažu u HEP-u? Osim daljinskog očitanja potrošnje, ona  donose i druga poboljšanja korisnicima, a sa stajališta HEP-ODS-a, očekuje se da će modernizacija dovesti do smanjenja operativnih troškova elektroenergetske mreže.

Računi na temelju stvarne potrošnje

„Ovaj sustav omogućit će izdavanje računa na temelju stvarne mjesečne potrošnje, što donosi veću transparentnost i točnost u obračunu potrošnje. Osim toga, građani će imati pristup detaljnijim informacijama o svojoj potrošnji, što im može pomoći u boljem upravljanju energijom“, odgovaraju nam iz HEP-a. 

U tehničkim specifikacijama samog natječaja stoji da u naprednu mjernu infrastrukturu spadaju napredna brojila te PLC koncentratori podataka (ugrađuju se u transformacijske stanice), a uz sve ranije navedeno, oni omogućuju „razvoj novih usluga, precizniji izračun gubitaka te lociranje područja s povećanim gubicima“ energije. 

Minimalan životni vijek brojila 16 godina

U istom se dokumentu napominje da očitavanje podataka iz ponuđenih naprednih i multifunkcijskih brojila preko ponuđenog koncentratora mora biti moguće iz oba sustava za daljinsko očitanje i upravljanje naprednim brojilima HEP-ODS-a, a to su SEP2W System, proizvođača Iskraemeco, i Advance, proizvođača Landis+Gyr. Napominje se pritom da  kompatibilnost s postojećim sustavima treba biti osigurana „nakon sklapanja okvirnog sporazuma“.  

„U realizaciji okvirnog sporazuma, isporučitelj treba isporučiti ugovorenu količinu G3-PLC brojila za mjerenje djelatne električne energije uz najmanju zastupljenost od 10 posto ili uz najveću zastupljenost od 80 posto pojedinog proizvođača brojila“, stoji također u tehničkim specifikacijama, a isto vrijedi i za G3-PLC koncentratore.     

Minimalan životni vijek brojila treba biti 16 godina. Što će tiče sigurnosti podataka, detalji sigurnosnog sustava brojila trebaju biti sastavni dio ponude.

Inače, ova nabava napredne mjerne infrastrukture je dio daleko većeg projekta „Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže“ vrijednog 286 milijuna eura od kojih su 156 milijuna eura bespovratna sredstva iz NPOO-a, odgovorili su iz HEP-a na upit FORBES Hrvatska. 

S pametnim brojilima više od 12 posto kućanstava

U desetgodišnjem Planu razvoja distribucijske mreže HEP-ODS-a (2023.-2032.) koji je izrađen početkom prošle godine, stoji da su  sva obračunska mjerna mjesta priključne snage veće od 20 kilovata opremljena brojilima s daljinskim očitanjem (oko 18 posto obračunskih mjernih mjesta  svih kupaca kategorije poduzetništvo).
U vrijeme izrade Plana je u sustav daljinskog očitanja brojila HEP-ODS-a bilo uključeno oko 16,2 posto ukupnog broja obračunskih mjernih mjesta, a kad se gledaju samo kućanstva, njih 12,4 posto je bilo opremljeno brojilima s mogućnošću daljinskog očitavanja.