Hoće li natječaji za poduzetnike u 2025. biti hop ili flop? Za Forbes piše stručnjakinja za EU fondove

Aktualno Forbes Hrvatska 27. pro 2024. 06:55
featured image

27. pro 2024. 06:55

Hrvojka Skoković Harašić, stručnjakinja za fondove EU-a i projektno financiranje u tvrtki Andersen Hrvatska, piše za FORBES Hrvatska o tome što sve poduzetnike čeka u idućoj godini iz EU fondova. Ohrabruje da će se značajna sredstva izdvojiti za istraživanje, razvoj i inovacije, no dvojbeno je koliko su podloge za programiranje bile realne i kvalitetne. Neki poduzetnici ocjenjuju da Indikativni plan objave poziva ne pogađa njihove stvarne potrebe te će ih dio odustati od planiranih ulaganja. Postavlja se stoga pitanje je li plan objave poziva za poduzetnike prijeko potrebni „hop“, ili zapravo „flop“ sustava

Sredinom prosinca ove godine na internetskoj stranici eufondovi.gov.hr objavljeni su Indikativni godišnji planovi objave poziva za poduzetnike koji se financiranju iz fondova Europske unije, pa su tako objavljeni i pojedinačni planovi za Program konkurentnost i kohezija 2021-2027 te Integrirani teritorijalni program 2021-2027, koji se financiraju, među ostalim, iz Kohezijskog fonda, Fonda za Regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju, dok se za Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., koji se mahom financira iz Socijalnog fonda +, ažuriranje tek očekuje u odnosu na objavu iz travnja ove godine.

Nadalje, tek se očekuje indikativni Plan objave natječaja za poljoprivrednike za 2025. godinu iz Programa ruralnog razvoja, a koji, zahvaljujući promjenama na političkoj sceni, značajnije kasni u izvedbi u odnosu na poduzetničke pozive iz drugih programa.

Veliki interes za javni poziv za recikliranje

Nije naodmet napomenuti kako su uz navedene najave poziva iz EU strukturnih fondova još uvijek otvoreni značajni javni pozivi iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) od kojih se izdvajaju Ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i potpora prelasku na kružno gospodarstvo („Recikliranje“) te Potpora poduzećima na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo za 2024. godinu. („TERUG 2“).

Naime, u pozivu za recikliranje prihvatljivi su i poduzetnici koji tek kreću u poslove recikliranja, a potpora seže i do vrtoglavih 1,8 milijuna za ulaganje u recikliranje biootpada. Poziv Recikliranje posebno je zanimljiv zbog prihvatljivosti velikih poduzetnika te visokih intenziteta potpore (do 75 posto za mikro i mala poduzeća van Grada Zagreba).

Prema našim informacijama vlada veliki interes za recikliranje građevnog neopasnog otpada, dok je interes za recikliranje plastike i biootpada za sada relativno nizak. Omotnica javnog poziva Recikliranje iznosi 58 milijuna eura, a poziv je otvoren do kraja siječnja 2025. godine. Objava sličnog poziva očekuje se i u drugom kvartalu 2025. godine, ali sa značajno manjom omotnicom (tek 30 milijuna eura), uz još nepoznata područja recikliranja koja će se poticati (neformalno doznajemo da Europska komisija horizontalno želi vidjeti veća ulaganja u recikliranje baterija, no još nije poznato hoće li se i u nas poticati ulaganje u tom sektoru).

TERUG 2 omogućava financiranje zelenih projekata za malih i srednjih poduzeća (MSP) i mid-cap poduzeća (do 3000 zaposlenih) koji predstavljaju energetski intenzivne industrije. Potpora seže do 4,6 milijuna eura bespovratno, rok za prijavu do kraja svibnja 2025. Neformalno doznajemo da će se omogućiti prijava i onim poduzećima koja će imati spreman GFI za 2024. godinu, iz kojega će biti razvidni preduvjeti koji su do sada mnogima bili prepreka za prijavu, a to su minimalni udio kapitala u pasivi od 15 posto te posebno kriterij udjela troškova energije u prihodu koji je morao biti veći od 2 posto. Financiraju se ulaganja u energetsku učinkovitost (osim zgrada), potpore za ulaganja u obnovljive izvore energije (te obnovljivog vodika i visokoučinkovite kogeneracije), kao i ulaganja u kružno gospodarstvo (vlastito recikliranje). Intenzitet za mala poduzeća van Zagreba je također od 65 posto za energetsku učinkovitost i obnovljivce do 75 posto za recikliranje, dok je za mid-capove to, dakako, niži intenzitet.   

Natječaji za poljoprivrednike

Krajem prošlog tjedna objavljena su i dva dugo očekivana natječaja za poljoprivrednike: Potpora za ulaganje u preradu poljoprivrednih proizvoda i to preradu mesa i mlijeka te preradu voća i povrća vrijednosti 70 milijuna eura s početkom prijave u travnju 2025. te u lipnju 2025. Visina potpore po projektu iznosi visokih 3 milijuna eura, intenzitet 50 posto, koji se može uvećati do 85 posto za mikro poduzeća čija ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva (SO) iznosi od 3000-15.000 eura.

Za poticanje uspostave Mladih poljoprivrednika osigurano je 50 milijuna eura, potpora do 75.000 eura, financira se i do 100 posto prihvatljivih troškova. Prijava počinje krajem veljače 2025. te traje do 4. travnja, a financiraju se ulaganja u infrastrukturu, opremanje, nabavu domaćih životinja, sadnog materijala i slično. Dozvoljena je nabava i rabljenih traktora, gospodarskih vozila i linija za preradu ne starijih od pet godina.

Letimični pregled rasporeda planiranih poziva iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021-2027 rezultirat će optimizmom i impresijom kako se radi o bogatom izborniku od čak 67 poziva. Međutim, pomnim pregledom izdvaja se tek nekoliko značajnijih područja financiranja poduzetničkih projekata od kojih je najznačajnije područje istraživanja i razvoja (IRI).

U ponedjeljak 23. prosinca objavljen je i dugo najavljivani javni poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“, vrijedan 20 milijuna eura. Prihvatljivi su MSP-ovi koji ulažu u certificiranje proizvoda, usluga ili procesa, odnosno sustave upravljanja (npr. ISO, Eco label, GMP i sl.), gdje mikro i mala poduzeća mogu očekivati do 75 posto bespovratno, čak do 300 tisuća eura. S obzirom na to da je poziv raspisan po modelu „tko prvi“, početak prijava određen je 4. veljače iduće godine.

Pogled u budućnost: Što očekivati u 2025. godini?

Letimični pregled tablice Rasporeda planiranih poziva iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021-2027 (KiK) rezultirat će optimizmom i impresijom kako se radi o bogatom izborniku od čak 67 poziva. Međutim, pomnim pregledom popisa poziva, izdvaja se tek nekoliko značajnijih područja financiranja poduzetničkih projekata od kojih je najznačajnije područje istraživanja i razvoja (IRI).

U navedenom području financiranja otvorit će se nekoliko poziva s ciljem razvoja i jačanja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, dominantno uz preduvjet kolaboracije i partnerstva bilo sa znanstvenom zajednicom ili među poduzetnicima. U prvom kvartalu se tako mogu očekivati pozivi poput „Kolaborativna znanstvena istraživanja“ vrijednosti 14,7 milijuna eura na kojem će moći sudjelovati i MSP-ovi i veliki poduzetnici kao partneri u konzorciju koji mora uključivati minimalno jedan MSP.

U prvom kvartalu iduće godine se očekuje i poziv „INTEGRATOR“ koji se također „prebacuje“ iz 2024. godine, a gdje minimalno dva MSP-a za unaprijed poznatog klijenta razvijaju inovaciju. Iako je omotnica poziva „mršavih“ 7,4 milijuna eura, za ovim pozivom već sada vlada golem interes poduzetnika, pa se postavlja pitanje hoće se li se izmjenama Programa KiK omogućiti povećanje alokacije koje će odgovarati interesu i potrebama s terena.

Još jedan poziv u prvom kvartalu 2025. godine bavit će se IRI projektima u ranim razinama tehnološke spremnosti inovacije „Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača“ uz omotnicu oko 4,8 milijuna eura te sufinanciranje i do 100 posto prihvatljivih troškova.

Ciljani poziv mnogih velikih poduzeća naziva „IRI 3“ očekuje se u drugom kvartalu 2025., vrijednosti 191,7 milijuna eura. Prema najavi, taj bi poziv mogao biti „tko prvi, njegova djevojka“ što kod savjetnika i prijavitelja već sada izaziva osjećaj nelagode s obzirom na to da bi darovnica mogla iznositi i nekoliko milijuna eura – drugim riječima postoji realna bojazan kako će 191,7 milijuna eura „planuti“ u prvim minutama zaprimanja prijava.

Analizom objavljenih dokumenata daje se naslutiti kako su ovaj puta nadležna tijela realnije planirala rokove objava te obrada prispjelih projektnih ideja, no dojam je da su poduzetnički pozivi ponovno „gurnuti“ u drugi plan.

U trećem kvartalu 2025. nas očekuje objava i do sada već poznatog poziva “Dokazivanje inovativnog koncepta“ s obzirom na to da su iz NPOO-a do sada već objavljena takva tri javna poziva (rok za zatvaranje tekućeg istoimenog poziva iz NPOO-a istječe 2. siječnja 2025., a do sada je već zaprimljeno preko 200 zahtjeva za potporom).

U istom kvartalu očekuje se objava još jednog vrlo popularnog javnog poziva za IRI – „Inovacije u S3“ vrijednosti 17,1 milijun eura, a gdje su prihvatljivi prijavitelji isključivo MSP-ovi.

U prvom kvartalu 2025. godine očekuje se objava poziva za „Internacionalizaciju“ tj. odlasci na međunarodne sajmove MSP-ova koji je bio u planu još u ovoj godini (vrijednost poziva 29,7 milijuna eura), dok nas u zadnjem kvartalu 2025. čeka zanimljiv i inovativan poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za ulaganja u Pametnu industriju i tranziciju na Industriju 4.0 za MSP-ove, vrijedan 47,5 milijuna eura.

Inovacije – poziv objavljen na Badnjak

Ovog tjedna, 24. prosinca, objavljen je javni poziv „Inovacije novoosnovanih MSP-ova“, vrijednog 14,6 milijuna eura, a prijave se počinju primati u ožujku iduće godine. MSP do 5 godina starosti mogu očekivati formiranje rang liste najbolje ocijenjenih inovacija razine tehničke spremnosti (TRL) 5-8 i intenzitet potpore do 85 posto, a potpore idu minimalno od 30 tisuća eura do maksimalno 140 tisuća eura.

Otpad i energetika

Kako je ranije spomenuto, u drugom kvartalu nas očekuje poziv za ulaganje u recikliranje za poduzetnike vrijedan 30 milijuna eura te sanaciju odlagališta neopasnog otpada vrijedan skoro 18 milijuna eura, dok je u najavi i čitav niz poziva u sektoru otpada (inovacije) te u sektoru energetike gdje su prihvatljivi prijavitelji iz sektora poduzetništva. Međutim, bez detalja koji bi dali naslutiti prihvatljive prijavitelje (jesu li to MSP-ovi ili veliki poduzetnici, javni ili i privatni, na primjer), aktivnosti ili troškove.

U zadnjem kvartalu iduće godine nas očekuje poziv za poticanje ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga koji su usklađeni i doprinose prelasku poduzeća na kružno gospodarstvo i to i MSP-ova i velikih poduzetnika, vrijedan 16,3 milijuna eura. U tablici je naznačeno i nekoliko poziva namijenjenih MSP sektoru. Međutim, naznačeni su kao „izravna dodjela“, što znači da korisnici nisu izravno MSP-ovi već tijela javne vlasti koja će biti korisnici bespovratnih sredstva kroz tehničku pomoć i slično, a čiji ishodi će doprinijeti razvoju sektora MSP-ova ili će MSP-ovi biti neposredni korisnici putem usluga mentorstva i slično.

Integrirani teritorijalni program – tri zanimljiva poziva

Iz sredstava koja će se dodjeljivati kroz Integrirani teritorijalni program izdvajaju se tek tri zanimljiva javna poziva i to onaj za digitalizaciju MSP-ova vrijedan 30 milijuna eura, koji se očekuje u prvom kvartalu 2025. te posebno popularan poziv tzv. „SPIN 2“ vrijedan 100 milijuna eura koji se očekuje tek krajem 2025. godine, a čiji je osnovi cilj ulaganje u IRI kroz tzv. „qudruple helix model“ odnosno suradnju poduzetnika, lokalne zajednice i akademske zajednice s ciljem lansiranja inovacije koja će ujedno pomoći rješavanju problema lokalne sredine na emitivnom području projekta.

Neki poduzetnici nam kažu kako im se Indikativni plan objave poziva u odnosu na obećanja dana na prijelazu razdoblja, dakle između 2020.-2022. godine, čini zakašnjeo i ne pogađa njihove stvarne potrebe.

Poziv za poduzetnike Istarske županije vrijedan tek 9,5 milijuna eura za kojim već sada vlada veliki interes, očekuje se u drugom kvartalu 2025. godine, a upravo je objavljeno i njegovo drugo e-savjetovanje otvoreno komentarima javnosti iz kojega je razvidno da će natjecanje za bespovratna sredstva biti omogućeno svim poduzećima MSP sektora koja će se obvezati do potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava osnovati podružnicu u Istarskoj županiji. Ovim se pozivom traže izvrsni projekti inovacija koji će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta u Istri, a istovremeno da su zeleni, održivi i konkurentni. Hladan tuš ovog poziva je nacrt Uputa za prijavitelje na 101 stranici, za iznos darovnice od maksimalnih 150 tisuća eura, no ostaje vidjeti kako će se poduzetnici odazvati ovakvoj prilici za sufinanciranje plaća i IRI aktivnosti istarske regije.

Poduzetnički pozivi gurnuti u drugi plan

Analizom objavljenih dokumenata daje se naslutiti kako su ovaj puta nadležna tijela realnije planirala rokove objava te obrada prispjelih projektnih ideja, no dojam je da su poduzetnički pozivi ponovno „gurnuti“ u drugi plan, ako se u obzir uzme trajanje ovog financijskog razdoblja (dakle 2021.-2027.).

Ohrabruje činjenica kako će se značajna sredstva izdvojiti za istraživanje, razvoj i inovacije, no postavlja se i pitanje jesu li podloge koje su poslužile u procesu programiranja poduzetničkih poziva bile realne i kvalitetne, a s obzirom na dane alokacije i dinamiku objave u odnosu na potrebe poduzetničkog sektora.

Neki poduzetnici nam kažu kako im se Indikativni plan objave poziva u odnosu na obećanja dana na prijelazu razdoblja, dakle između 2020.-2022. godine, čini zakašnjeo i ne pogađa njihove stvarne potrebe. Mnogi će se okrenuti financijskim instrumentima i poreznim olakšicama, a jedan dio poduzetnika će i odustati od planiranih ulaganja s obzirom na izostanak poticajnih mjera.

Postavlja se stoga pitanje u poduzetničkim glavama je li plan objave poziva za 2025. godinu prijeko potrebni „hop“, ili zapravo „flop“ sustava čija je osnovna zadaća krojenje i izvršenje politika koje podržavaju i osnažuju poduzetnički sektor u Republici Hrvatskoj.   


Hrvojka Skoković Harašić članica je Uprave u Andersen porezno savjetovanje i ključna stručnjakinja za pitanja fondova EU-a te projektnog financiranja u Andersen Hrvatska, koji kao član Andersen Globala okuplja preko 16.000 profesionalaca iz domene poreznog, financijskog i pravnog savjetovanja u više od 170 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku te sve zemlje u regiji. Radno iskustvo u financiranju projekata stekla je u proteklih 20 godina u USAID-u, Svjetskoj banci, EBRD-u i Raiffeisen Internationalu u Beču, a specifično i bogato radno iskustvo s  fondovima EU-a te poreznim olakšicama stječe od 2011. godine u vlastitom poduzeću Prvi korak poduzetnički centar d.o.o., kao i od 2017. do sredine 2024. godine na poziciji direktorice u Deloitteovoj servisnoj liniji za Globalne porezne, inovacijske i investicijske olakšice u Hrvatskoj te regiji. Suosnivačica je prve udruge profesionalaca za EU fondove HUP EUPRO, čija je i članica Izvršnog odbora.