Hrvatska na dnu europske ljestvice po mirovinama, a i povjerenje u buduće mirovine je nisko

U Europi postoje značajne razlike u mirovinama, a Euronews Business je otkrio snažnu pozitivnu korelaciju između financijskog povjerenja u mirovinu i razine mjesečnih mirovina. Iz njihove analize izdvajamo podatke zanimljive za čitatelje u Hrvatskoj.

Mirovine povezane s zaradom uvelike čine primarni izvor prihoda za Europljane starije od 65 godina. Međutim, manje od polovice potrošača u EU vjeruje da će imati dovoljno novca za udoban život tijekom mirovine. U nekoliko zemalja, ta razina povjerenja pada na 30% ili čak manje. To izaziva zabrinutost u pogledu adekvatnosti mirovina, piše u kompleksnijoj analizi portala Euronews.

Velike razlike u mirovinama širom Europe

Prema podacima Eurostata, starosne mirovine u Europi znatno se razlikuju i u nominalnim iznosima i prema standardima kupovne moći. Kako bi pojednostavio podatke, Euronews Business je pretvorio godišnje prihode od mirovina u mjesečne iznose dijeljenjem s 12 mjeseci.

U 2021. godini prosječna bruto mjesečna potrošnja na starosne mirovine po korisniku unutar EU znatno je varirala, od čak 2,575 eura u Luksemburgu do samo 226 eura u Bugarskoj, dok je prosjek u EU iznosio 1,224 eura.

Uključujući širu Europsku slobodnu trgovinsku udrugu (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, Island je prijavio najviši prosjek od 2,762 eura, dok je Albanija imala najniži s 131 eura. Hrvatska je u donjem dijelu tablice, s prosjekom od 388 eura. Iza nas su Slovačka, Rumunjska, Crna Gora, Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Albanija. Susjedna Slovenija, s prosjekom od 692 eura je – sedam mjesta ispred nas.

‘Velika četvorka EU’ i nordijske zemlje iznad prosjeka EU mirovina

Starosna mirovina po korisniku premašila je prosjek EU u svim zemljama ‘Velike četvorke’ EU. Italija je prijavila najvišu mirovinu od 1,561 eura, dok su Francuska, Španjolska i Njemačka pokazale gotovo identične iznose, svaki oko 1,450 eura.

Nordijske zemlje također su ostvarile dobre rezultate, s prosječnim starosnim mirovinama koje premašuju one ‘Velike četvorke’.

Balkanske zemlje bilježe najniže mirovine

Najniže pozicije u poretku drže sve balkanske zemlje. Prosječna potrošnja na starosne mirovine u Luksemburgu bila je gotovo 11 puta viša od one u Bugarskoj, što naglašava značajne razlike. Čak i bez Luksemburga kao iznimke, prosjek EU ostao je gotovo šest puta viši od onog zabilježenog u Bugarskoj.

Neke od ovih razlika u mirovinama mogu se pripisati različitim razinama cijena među državama članicama EU, budući da Eurostat napominje da se ukupni troškovi života značajno razlikuju diljem regije, naglašava Euronews Business.
U standardima kupovne moći, umjetnoj valutnoj jedinici koja prilagođava razlike u razinama cijena između zemalja, razlike se značajno smanjuju.

Snažna korelacija: Mirovine vs. povjerenje u mirovinu

Razina povjerenja značajno varira među zemljama, pri čemu Luksemburg (61%), Nizozemska (59%) i Danska (58%) bilježe najvišu razinu povjerenja. S druge strane, najniža razina povjerenja zabilježena je u Latviji (23%), Sloveniji (27%) i Poljskoj (28%). Hrvatska je tu također pri dnu ljestvice – sa samo 30 posto povjerenja da će mirovina donijeti sigurnost u životnoj dobi nakon 65 godina.

Euronews Business je pronašao snažnu pozitivnu korelaciju između razine financijskog povjerenja u udoban život tijekom mirovine i iznosa mjesečne starosne mirovine.

Ova korelacija ukazuje na to da je viša razina povjerenja prisutna u zemljama s višim mirovinama, dok povjerenje teži opadanju u mjestima s nižim iznosima mirovina. Autor Eurnewsa je upozorio da stručne skupine i dužnosnici EU već upozoravaju na sve veći rizik od siromaštva u pojedinim državama EU.

“Način na koji su mirovinski sustavi trenutno dizajnirani ostavlja sve veći broj ljudi u riziku od siromaštva u starijoj dobi. Ovaj trend je suprotan naporima EU-a za smanjenje siromaštva”, upozorava se u izvješću Europske komisije.