Koliko je mjesečnih plaća potrebno izdvojiti za kupnju nekretnine u Hrvatskoj i EU?
Sto kvadrata nekretnine u europskim zemljama iziskuje između stotinjak i tristotinjak neto mjesečnih plaća. U globalnim razmjerima, najpriuštivije su nekretnine u Južnoafričkoj Republici gdje je kuća vaša za 71 prosječnu mjesečnu plaću, dok bi za takvu nekretninu u Nepalu trebalo prikupiti 684 plaće. U usporedbi s tim, Hrvatska ne stoji tako loše
U Hrvatskoj se neprestano govori o tome kako su nekretnine nepriuštive te što učiniti da se to promijeni. Istraživanje BestBrokers.com pokazalo je i koliko su cijene nekretnina nepriuštive usporedivši prosječnu cijenu nekretnine od sto kvadratnih metara, prosječna mjesečna neto primanja, inflaciju i kamatne stope stambenih kredita prilagođene inflaciji.
Istraživanje je obuhvatilo 62 zemlje, a korišteni su podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Numbea koji se specijalizirao za cijene nekretnina i TradingEconomicsa.
Rezultati pokazuju kako među europskim zemljama najbrže do nekretnine mogu Danci, prenosi Euronews. Iako je kod njih sve najskuplje ikad, prošle godine su im, primjerice, cijene hrane i usluga bile 43 posto iznad europskog prosjeka, imaju i dobre plaće. Po godišnjim primanjima Danci su sedmi u Europi. Tako da i nije iznenađenje što je za nekretninu od sto kvadrata u Danskoj potrebno izdvojiti najmanje – samo 114 neto mjesečnih plaća.
U top tri zemlje gdje otplata kredita za navedenu kvadraturu potencijalno najkraće traje svrstale su se Irska i Švedska sa 123, odnosno 129 neto plaća. Drugim riječima, tamo bi nekretninu otplaćivali deset godina kad bi cijelo desetljeće izdvajali cijelu plaću za svoja četiri zida. Tako što je teško izvedivo, stoga su ove statistike koje ne uključuju troškove režija, potrepština i slično samo teoretske.
U tom bi teoretskom svijetu, hrvatski građani za sto kvadrata svoje kućice slobodice trebali uštedjeti 238 neto mjesečnih plaća. S gotovo dva desetljeća života potpunog odricanja od svake druge potrošnje, Hrvati su u prednosti pred Poljskom, Švicarskom i Luksemburgom.
Omjer cijena kvadrata i primanja u tim je zemljama još nepovoljniji, ali ništa strašno. Poljaci moraju pričekati samo četiri plaće duže od Hrvata da bi otplatili svojih sto kvadrata, Švicarci pet, a Luksemburžani još osam plaća.
Pet zemalja u kojima je potrebno najviše strpljenja i mjesečnih primanja da se otkupi nekretnina zadanih gabarita su Bosna i Hercegovina (255 plaća), Crna Gora (256 plaća), Slovenija (261 plaća) i Češka (274 plaće). Najteže je stanje u Slovačkoj gdje je za taj pothvati potrebno 297 mjesečnih plaća, gotovo 25 godina. Stavi li se to u neke realnije uvjete, s izdvajanjima pola plaće mjesečno za rješavanje stambenog pitanja u Slovačkoj bi kupovina sto kvadrata stana potrajala 50 godina.
Kamate na hipoteke
Jedan od ključnih podataka za analizu cijena i pristupačnosti nekretnina je i broj hipotekarnih kredita u svakoj zemlji. U istraživanju su se koristili podaci o kamatnim stopama na hipoteke i projicirane stope inflacije za treće tromjesečje 2024. godine kako bi se izračunale “stvarne” hipotekarne kamatne stope.
“Stvarna hipotekarna kamatna stopa odražava stvarni trošak sredstava za zajmoprimca i stvarni prinos za zajmodavca”, stoji u izvješću.
Prema izračunima BestBrokersa, najviša stvarna kamatna stopa na hipotekarne kredite je u Rusiji, gdje je državni hipotekarni program završio u srpnju ove godine. Uz očekivanu nominalnu hipotekarnu stopu od oko 20,3 posto i projiciranu inflaciju od osam posto, stvarna hipotekarna stopa u trećem tromjesečju iznosila bi oko 12,3 posto.
Zemlje koje s visokim stvarnim stopama hipoteka su i Latvija sa 6,65 posto i Poljsku sa 5,1 posto. Nešto su niže te stope u Njemačkoj (1,85 posto), Velikoj Britaniji (1,77 posto), Francuskoj (1,13 posto), Italiji (0,99 posto) i Nizozemskoj (0,96 posto).
S druge strane tog spektra su zemlje s negativnim stvarnim hipotekarnim stopama kao što su Argentina, Turska, Švedska, Belgija, Malta, Bugarska i Bosna i Hercegovina. U Hrvatskoj su te stope na 0,64 posto.
Autori izvješća naglašavaju kako to ne znači da tamošnji kupci stanova neće plaćati kamate na svoju hipoteku, već da je stvarni, u odnosu na nominalni, trošak zaduživanja možda u padu.
Koliko su priuštive kuće od sto kvadrata u svijetu
Najpovoljnija zemlja na svijetu za kupnju kuće s obzirom na broj plaća koje treba uložiti je Južnoafrička Republika, gdje je ljudima potrebna 71 prosječna plaća da steknu vlasništvo nad nekretninom od sto kvadratnih metara.
Sjedinjene Države zauzele su drugo mjesto na toj ljestvici. Međutim, tamo cijene nekretnina dosta variraju od države do države. Izvješće je pokazalo da je u SAD-u ljudima potrebno 76 prosječnih mjesečnih plaća za kupnju kuće. To je otprilike otprilike šest godišnjih plaća, piše Euronews.
Najnepovoljniji položaj za kupnju nekretnina imaju Nepalci kojima su za kupnju kuće potrebne čak 684 plaće. Drugim riječima 57 godina ako ulažu cijele mjesečne plaće, u realnijoj opciji da mjesečno ulažu pola plaće, to bi značilo da će sto kvadrata doma steći tek za 114 godina.
Odmah iza Nepalaca su stanovnici Turske kojima su u gotovo beznačajno boljem položaju. Njima bi, naime, za nekretninu od sto kvadrata trebala 361 plaća, odnosno 52,5 godine.
Cijena stana u Istanbulu sada je u tijesnoj konkurenciji s onima u Parizu i Londonu. Nekretnine su u Turskoj, prema podacima OECD-a, čak 12-orostruko porasle u posljednjih devet godina. Rasle su postepeno sve do 2021. godine kada su buknule. U 2022. godini cijene nekretnina porasle su za 168 posto, a lani za 76 posto.
