Novi vlasnici Pršuta Voštane najavljuju uzlet tvrtke: Cilj je udvostručiti proizvodnju
Nakon ulaska novih vlasnika u pršutani Voštane koja se voli hvaliti svojom burom sada pušu neki novi vjetrovi. Financijske poteškoće u koje su zapali kolapsom Agrokora su prevladane, ulaže se u novu opremu i modernizaciju, a plan je u iduće dvije godine kapacitete proizvedenog pršuta vratiti na razine iz zlatnog doba tvrtke
Prošle su gotovo dvije godine otkako je tvrtka Pršut Voštane iz ruku osnivača Ivice Babića prešla u vlasništvo dubrovačkog ugostitelja Eriha Kolaka i regionalnog direktora prodaje PIK Vrbovca Mire Šabića. Dolaskom svježeg kapitala tvrtka doživljava renesansu koja se dugo iščekivala. U pogon na Kamešnici, jedinstven po tome što se nalazi na 970 metara nadmorske visine, ponovno se ulaže, a ta ulaganja već sada pokazuju rezultate.
Ovu će godinu, najavljuju novi vlasnici, tvrtka završiti s prihodima od oko tri milijuna eura. Pogled na podatke Fine pokazuje kako je prošlu završila s prihodima od 1,9 milijuna eura. Voštane će na tržište do kraja godine plasirati 210 tona suhomesnatih proizvoda, a plan je kroz dvije godine tu količinu podići na 350 tona, istaknuo je Šabić za Jutarnji list.
Drugim riječima, sa ovogodišnjih 35 tisuća komada pršuta, krajem 2026. godine proizvodnju žele podići na 60 tisuća komada. Upravo je o takvim namjerama novih strateških partnera 2021. godine govorio i osnivač Babić koji je isticao kako tvrtka ima odličan know how, suvremeni pogon, tržište, obučene radnike i perspektivu, ali joj nedostaje kapitala. S kapitalom strateških partnera lako će doseći proizvodnju 70 tisuća komada pršuta, kazao je. Puni je kapacitet tvrtke 90 tisuća komada, ali te bi brojke dosegli samo u slučaju da proizvode samo pršut.
Iako je imao poteškoća s poslovanjem i zbog pandemije koronavirusa koja mu je osujetila neke izvozne planove, Pršut Voštane najviše je patio zbog ulaganja u proizvodni pogon u Čaporicama. Tamo su 2014. godine uložili tri i pol milijuna eura, velikim dijelom investirali su obrtni kapital, što ih je bacilo na koljena kada je krenula kriza u Agrokoru. Toj su posrnuloj tvrtki Ivice Todorića bili iznimno izloženi jer im je Konzum bio najveći kupac.
Izgubivši znatan dio financijskih sredstava i tržišta bili su prisiljeni 2020. godine pokrenuti proces predstečajne nagodbe. Međutim, nisu obustavili proizvodnju, samo je smanjili na 20 posto kapaciteta. Tako su i izdržali do ulaska strateških partnera s kojima je bilo u planu u kratkom roku dosegnuti 90 posto kapaciteta proizvodnje.
Svi planovi idu ‘po špagi’
Sudeći prema izjavama suvlasnika i direktora Pršuta Voštane Mire Šabića, planovi idu “kao po špagi”. On, naime, najavljuje ulaganje u sirovinu vrijedno više od dva milijuna eura, ali i više od milijun eura ulaganja u rekonstrukciju pršutane.
“Ukupno ulažemo više od tri milijuna eura u modernizaciju čitavog proizvodnog procesa te u povećanje proizvodnih kapaciteta. To podrazumijeva opremanje komora za zrenje, rekonstrukciju dimnice, nabavu novih komora za pranje, pročišćivač otpadnih voda”, nabrojio je Šabić novinaru Jutarnjeg Jozi Vrdoljaku.
Pohvalio se i već dovršenim investicijama – novom linijom za pakiranje proizvoda vrijednom 400 tisuća eura, solarnom elektranom od 140 kilovata te novim dizajnom i vizualnim identitetom koji će biti predstavljeni početkom iduće godine.
Potražnja okidač za preuzimanjem
Šabić je dodao i kako je potražnja za dalmatinskim pršutom velika te kako domaća proizvodnja ne zadovoljava ni potrebe hrvatskog tržišta na kojem se godišnje potroši 1,2 milijuna komada pršuta, a proizvede se najviše 600 tisuća komada.
Upravo to što nema problema s plasmanom tog proizvoda, Šabić i Kolak ušli su krajem 2022. godine u vlasništvo tvrtke, kazao je novi suvlasnik i direktor tvrtke.
Rezultati tog ulaganja vidjeli su se već u prvoj godini poslovanja. U odnosu na 2022. godinu lani je proizvođač dalmatinskog pršuta, buđole, pancete, pečenice i drugih suhomesnatih proizvoda poslovao sa gotovo 79 posto većim prihodima, a gubitak od 363.314 eura pretvoren je u dobit od 326.980 eura.
Porastao je i udio prihoda ostvaren u inozemstvu. Prošle je godine od bio udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. Iznosio je više od 226 tisuća eura, dok je godinu prije bio iznad 106 tisuća. Babić je još godinu dana prije tumačio kako je pršut vrhunska delicija koju inozemni gosti obožavaju te se proizvod s lakoćom probija na strana tržišta. Tada su ga uspješno plasirali na tržišta Sjeverne Makedonije, Slovenije, Austrije i Švicarske.
Tko su investitori koji dižu Voštane na noge
Jedan je strateški partner iz branše, drugi nije, kazao je Babić prije no što je obznanio tko će ući u vlasništvo triljske tvrtke koju je osnovao 1996. godine.
Miro Šabić je definitivno partner iz branše budući da je radio kao regionalni direktor prodaje u PIK Vrbovcu. Šabić je završio Ekonomski fakultet u Splitu 2000. godine, a sudeći prema podacima s Fine, dosad nije imao vlastitih poduzetničkih pothvata prije no što je 29. prosinca 2022. godine i službeno ušao u vlasničku strukturu i u upravu tvrtke Pršut Voštane.
Njegov partner koji je s istim datumom upisan u vlasničku strukturu te tvrtke Erih Kolak imao je niz poduzetničkih ostvarenja tijekom godina. Dosad nije bio aktivan u prehrambenoj industriji. Njegovo je područje ugostiteljstvo, mediji su ga nazivali i kraljem dubrovačkog ugostiteljstva.
Kolak se, međutim, ne ponaša kao kralj, naizgled ga nema ni u jednoj priči. Izbjegava medije, a posebice fotoaparate pa su još 2015. godine u Dubrovačkom listu ispričali kako su bezuspješno bespućima interneta, društvenih mreža i medijskih arhiva tražili njegovu fotografiju. Uvijek se drži po strani kada je fotografiranje u tijeku, zaključili su.
Za razliku od te medijske nevidljivosti, njegovi poslovi vrlo su javni. Kolak je u izravnom vlasništvu dubrovačke putničke agencije Nautika u koju je ušao prije desetak godina te u neizravnom vlasništvu tvrtke Vinum Museum u koji je ušao prošle godine. Nautika je 50-postotni vlasnik te novoosnovane tvrtke, čija je druga polovica u vlasništvu tvrtke Edivo iz Janjine.
Nautika stoji iza restorana Dubravka smještenog pokraj zapadnog ulaza u staru gradsku jezgru Dubrovnika, a upravlja i dubrovačkim restoranima Panorama, Nautika i Gradska kavana Arsenal.
Prema podacima Fine, Nautika je lani ostvarila 18,75 milijuna eura prihoda i 2,85 milijuna eura dobiti, što je rast od 21,69, odnosno 15,37 posto u odnosu na prošlu godinu. U vlasništvu te tvrtke su osim Kolaka i Mario Raič, Toni Lazarević te Ivo Dobroslavić.
Kako je pisao Dubrovački list, Kolak je upravljao restoranima Dubravka i Panorama smještenom uz žičaru na Srđu kada se iz luksuznog restorana Nautika povukao dubrovački biznismen Mato Đurović. Nautika je ostala upisana u dubrovačke anale kao kultno mjesto koje su posjetile slavne ličnosti poput Eve Longorije, Bernija Ecclestonea, Johna McEnroea, Richarda Cheneyja i mnogi drugi.
Kolak, za kojeg se u tom članku navodi i kako je bio pripadnik Specijalne policije te da je prema Registru branitelja u MORH-u proveo 550 dana, imao je i tvrtku Heksogen koja se bavila razminiravanjem. Prema podacima Fine, bio je tamo član uprave do 2008. godine. Tvrtka je aktivna i danas no Kolak nije u njezinoj vlasničkoj strukturi, a njome upravljaju Ivan Grizelj i Mario Krajnović.
