Predsjednik HOK-a za Forbes govori o ključnim problemima obrtnika i osnivanju Fonda solidarnosti

U Hrvatskoj trenutno posluje više obrtnika nego ikada. Broj obrta u godinu dana povećao se za deset tisuća. Što je potaknulo takav rast interesa, gdje su glavne točke spoticanja za obrtnike te kako će funkcionirati nedavno najavljeni Fond solidarnosti razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Daliborom Kratohvilom

U godinu dana otvoreno je više od deset tisuća obrta. Sada ih u Hrvatskoj posluje rekordnih 112.180, a u njima je zaposleno 215 tisuća ljudi.

“Imamo puno pravo govoriti da je obrtništvo važan segment gospodarstva u Hrvatskoj i najotpornija, najvitalnija grana gospodarstva koja je unatoč stresnim vremenima uspjela rasti”, govori nam entuzijastično predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil na početku susreta u svom uredu na zagrebačkoj Ilici.

Dan prije razgovora za FORBES Hrvatska sastao se s novim ministrom gospodarstva Damirom Habijanom kako bi mu predstavio ključne probleme koji obrtnicima otežavaju poslovanje. Još uvijek pod dojmom tog susreta, već u prvih nekoliko minuta razgovora istaknuo je kako zabrana rada nedjeljom štetno djeluje na male obiteljske trgovine, da strancima treba omogućiti radne vize u trajanju od tri godine, a mladim obrtnicima porezne olakšice.

No prije svega zanimao nas je Fonda solidarnosti koji je Hrvatska obrtnička komora najavila početkom godine. Kako je nastala ideja? Kako će funkcionirati?

Fond solidarnosti

“Nakon potresa, a potom i poplava koje su lani pogodile Obrovac i Vrgorac, u pomoć su priskočili zidari, krovopokrivači, kuhari, Komora je prikupljala humanitarne priloge”, priča nam Kratohvil. “Tu se izrodila ideja kako bismo trebali ustrojiti solidarni fond gdje bi cijeli sustav izdvajao određeni postotak prihoda za zajedničku blagajnu. Prikupljali bismo za to da, kada se dogode prirodne nepogode, imamo zalihu novca koju možemo koristiti za pomoć kolegama obrtnicima koji su tim nepogodama pogođeni. Novac bi bio namijenjen otklanjanju štete na njihovim radionama, kućama.”

Predsjednik HOK-a pojašnjava kako će pravilnik za dodjeljivanje sredstava biti vrlo transparentan, a osim saniranja šteta predviđa i pomoć u nekim drugim situacijama.

Primjerice, u slučaju smrti nositelja obrta, njegovim nasljednicima nudit će jednokratnu financijsku pomoć. Također, fondom se želi pomoći i obrtnicima koji su prisiljeni biti na dugotrajnom bolovanju zbog čega im poslovanje trpi.

Takve su zajedničke kase iz koje bi se dijelila sredstva kada bi se netko našao u nezavidnoj situaciji već postojale u dugoj povijesti udruženja obrtnika, naglašava Kratohvil.

“Poslali smo prijedlog na svih naših 112 Udruženja obrtnika i 20 područnih obrtničkih komora na usuglašavanje. Ostavljeno im je na volju hoće li participirati u tom fondu, vjerujem da hoće jer će i oni u tom slučaju iz njega dobiti pomoć bude li im ona potrebna”, objasnio je čelni čovjek HOK-a. Prijedlog o osnivanju Fonda solidarnosti se, dakle, trenutno interno usuglašava.

Kako bi se štete procjenjivale transparentno i pravedno u HOK-u su se konzultirali s osiguravajućim kućama. U potrazi su i za partnerima iz tog sektora. Naime, cilj im je potaknuti svijest obrtnika o važnosti osiguranja imovine i poslovanja.

“U Obrovcu je 14 obrtničkih radiona nastradalo u poplavi, a nijedna nije bila osigurana. Ostali smo šokirani, oni su ostali bez osnovnog sredstva za rad. Stoga tražimo partnere u osiguravajućim kućama s kojima želimo dogovoriti pakete osiguranja za obrtnike kako bismo ih osvijestili zašto je bitno osigurati imovinu, robne zalihe, materijale”, kaže Kratohvil.

Očekuje se kako će Fond solidarnosti najavljen u siječnju zaživjeti tijekom ove godine.

Promjene zakona

U međuvremenu, broj obrta raste čemu uvelike pridonosi politika samozapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Lani su najviše otvarani obrti iz sektora uslužnih djelatnosti, u koje spada i IT sektor, ali i obrti koji nude kozmetičke i frizerske te prijevozničke usluge. Na obrtnike povoljno djeluju i Vladine mjere zamrzavanja cijena energenata, ističe Kratohvil. Ipak, mnogo je područja na kojima bi rado vidio poboljšanja.

Da uvjeti poslovanja i poslovno okruženje obrtnicima nisu savršeni govori i podatak kako su lani iz Komore uputili primjedbe na 34 zakonska propisa. 

Prije svega, tu je Zakon o trgovini, odnosno reguliranje rada nedjeljom protiv kojeg je, kako doznajemo, podneseno čak sedam ustavnih tužbi. Male obiteljske trgovine trebalo bi jasno definirati i razdijeliti od ostalog širokog spektra prodajnih djelatnosti i omogućiti im da rade kada žele, pa bilo to i 24 sata dnevno, smatra predsjednik HOK-a. Sadašnje regulacije ostavit će traga na njima, a već i sada je zabrinjavajuće koliko se tijekom godina njihov broj smanjio, dodaje. Ponovio je još jednom kako bi suvenirnicama te prodavačima cvijeća i svijeća trebalo omogućiti rad nedjeljom.

Tržište rada bez stranih radnika u Hrvatskoj je postalo nezamislivo. Stoga se HOK zalaže da se Zakonom o strancima produži trajanje radnih viza stranih radnika na tri godine. Također, naveo je kako je nepravedno što mladi obrtnik nema pravo na porezne olakšice koje ostvaruju mladi koji se zaposle do 30 godina. To bi, smatra Kratohvil, trebalo mijenjati, baš kao i odnos prema umirovljenim obrtnicima.

“Umirovljenici obrtnici, ako nemaju nasljednika kojem će prenijeti obrt, moraju ga zatvoriti i ne mogu tamo nastaviti raditi. No, mogu otvoriti tvrtku i tamo se zaposliti na četiri sata. To je nonsens. Trebalo bi zakonski dozvoliti i da obrtnici i nakon umirovljenja mogu raditi četiri sata”, rekao je predsjednik HOK-a.

Neki su to od problema koje su predstavnici Hrvatske obrtničke komore iznijeli ministru Habijanu. Uz to, ukazali su mu i na nelojalnu konkurenciju te rad na crno koji bi se mogao spriječiti uvođenjem vouchera za zapošljavanje. U HOK-u nastoje izmijeniti i zakon u graditeljstvu kojim bi vlasnik obrta sa svojim kompetencijama mogao obavljati nadzor na gradilištu, a ne za to plaćati inženjera.

AI ne može zamijeniti obrtnike

Kratohvil se dotaknuo i teme strukovnog obrazovanja jer je, kako kaže, jedna od misija Komore raditi na svijesti koliko su obrtnička zanimanja važna i nezamjenjiva.

“To su zanimanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Vi bez keramičara nećete moći, to neće moći raditi umjetna inteligencija. Svi se boje kako će ih zamijeniti ta nova tehnologija, ali nas ne može zamijeniti, može samo pomoći u razvoju obrtništva”, zaključio je.

Iako zanimanja imaju budućnost, već tridesetak godina slušamo kako obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada. U strukovne se škole stoga intenzivno uvodi dualno obrazovanje kako bi učenici imali veći udio praktične nego teorijske nastave. “Ako želiš biti dobar kuhar, ne možeš naučiti filetirati ribu gledajući to na LCD ekranu. Zalažemo se za to da se uči kroz rad te da iz škole izlaze ljudi koji znaju raditi”, rekao je Kratohvil pohvalivši se kako je u proteklih pet godina u smjerove za obrtnička zanimanja upisano gotovo 20 tisuća učenika.

Prema Registru gospodarskih subjekata uključenih u provedbu dualnog modela obrazovanja, prakse u direktnoj suradnji škole i poduzetnika u 2022. godini obavljalo je 329 kuhara, 286 konobara, 417 CNC operatera, 112 soboslikara, 242 kozmetičara, 386 frizera, 517 prodavača, 29 staklara i 15 dimnjačara.

“Danas po završetku srednje obrtničke škole polaznici mogu nastaviti obrazovanje na fakultetima, pronaći posao ili voditi svoj biznis”, tumači predsjednik HOK-a koji je, kako kaže, to istaknuo i na devetom Zagrebačkom obrtničkom sajmu na kojem se šest tisuća djece upoznalo s programima 22 škole i 67 obrtničkih zanimanja.

Uz Dan Komore i svečanu Akademiju, HOK organizira i brojna druga stručna događanja. Lani su održali kongrese za ugostitelje, ribare i računovođe, a ove godine planiraju nastaviti s time. Lani su održali kongrese za ugostitelje, ribare i računovođe, a ove godine planiraju nastaviti s time. Kratohvil je najavio kako će u ožujku održati i susret građevinara u Sisku te trodnevna manifestacija Majstori ljepote – Dani frizera i kozmetičara HOK-a na Zagrebačkom velesajmu gdje će se odviti i državno prvenstvo frizera i kozmetičara te školska natjecanja. U planu za ovu godinu su i kongresi prijevoznika, cvjećara i trgovaca. Cilj tih susreta je raspravljati o problemima koji pogađaju sektor te pokušati pronaći rješenja.

Obrtnici bi trebali biti zastupljeniji u radnim skupinama i više uključeni u kreiranje politika koje ih se tiču, smatra njihov vođa koji vjeruje kako će broj otvorenih obrta i ove godine nastaviti rasti.