Skupština vjerovnika na kojoj se odlučuje o prodaji nekretnina Name zakazana za 18. rujna
Nešto više od dva tjedna preostalo je do skupštine vjerovnika Name koji bi trebali donijeti odluku o prodaji zgrada te robne kuće u Ilici i na Kvaternikovu trgu. Trgovački sud skupštinu je zakazao za 18. rujan
Koncem prošle godine Trgovački sud u Zagrebu naložio je kako do rujna ove godine mora biti donesena odluka o unovčenju stečajne mase, odnosno o prodaji zgrada Name u Ilici i na Kvaternikovu trgu kako bi se namirile tražbine Croatia osiguranja.
Sudska odluka uslijedila je nakon što je lani u prosincu, više od 23 godine nakon otvaranja stečaja Name, odobren zahtjev Croatia osiguranja za suđenje u razumnom roku te je donesena odluka da se prodaja zgrada u Ilici 4-6 (bivša zgrada “Kastner i Öhler” kraj Jelačićeva trga), nekretnina u Radićevoj ulici te na Kvaternikovu trgu mora donijeti u devet mjeseci.
Pozivajući se i na prethodne presude, iz Croatia osiguranja ističu kako su provedene potrebne izmjene u zemljišnim knjigama te da ne postoje daljnje zapreke za pristup prodaji navedenih nekretnina, prenosi Hina.
Stečajni upravitelj Name Damir Mikić u siječnju je podijelio s Forbesom Hrvatska podatke o Naminoj zaduženosti. Prema njima je dug stečajnim vjerovnicima trećeg višeg isplatnog reda nešto viši od 13 milijuna eura, a prema založnim vjerovnicima koji imaju upisane hipoteke na nekretnini, robnoj kući Ilica, iznose oko deset milijuna eura – 1,2 milijuna eura dug je Croatia osiguranju i nešto manje od 9 milijuna eura prema Ministarstvu gospodarstva.
Istovremena prodaja, ali na različit način
Prije desetak dana stečajni je upravitelj podnio izvješće u kojem ističe da bi, uzimajući u obzir vlasnički i zemljišnoknjižni status preostalih nekretnina te da se u obje robne kuće još uvijek obavlja djelatnost i zapošljavaju radnike, ”oportuno bilo donijeti odluku o prodaji imovine kao cjeline”. Zalaže se da se nekretnine i pokretnine Name prodaju zajedno te da se kupca obaveže na preuzimanje poslovanja i zaliha robe i zatečenih radnika na određeni vremenski rok i to minimalno na dvije godine.
U rješenju predsjednika zagrebačkog Trgovačkog suda Nine Radića stoji da se uređujućem sucu ni na koji način ne nalaže kako će tijela stečajnog postupka i sam stečajni sudac odrediti prodaju nekretnina. Zaključuje i dao je skupština vjerovnika ovlaštena odlučivati o prodaji.
Mikić sugerira kako bi obje robne kuće trebalo prodavati istovremeno, ali na različit način s obzirom na to da nemaju isti vlasnički ni zemljišnoknjižni status.
Robna kuća na Kvaternikovu trgu je upisana u zemljišnoj knjizi kao jedna čestica i objekt u vlasništvu Nama d.d. u stečaju te nema nikakvih upisanih tereta, dok je robna kuća Ilica u zemljišnoj knjizi upisana kao tri različite čestice i tri različita objekta pa zapravo ovu robnu kuću čine tri neovisne nekretnine.
Pritom je na dvije čestice (Ilica 4 i Radićeva 1) u cijelosti upisano založno pravu Croatia osiguranja d.d. i Republike Hrvatske, a na jednoj čestici (Ilica 6) je na jednom dijelu upisano založno pravo, a na jednom dijelu ne. Stoga stečajni upravitelj smatra da bi odluku o prodaji robne kuće u Ilici kao cjeline, trebala odlučiti skupština vjerovnika, kao i odlučiti o načinu i uvjetima prodaje i jedne i druge robne kuće.
U sudačkoj odluci navodi se tek kako će prodaja biti provedena javnom sudskom dražbom. Početna cijena ovisit će o procjeni sudskog vještaka za nekretnine i knjigovodstvenoj vrijednosti za opremu i pokretnine. Također, kupac bi trebao preuzeti zatečene radnike i nastaviti poslovnu djelatnost kroz period od najmanje dvije godine, a za pristupanje dražbi zainteresirani kupci su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od pet posto početne vrijednosti imovine.
I što kada se nekretnine Name prodaju
U razgovoru za Forbes Hrvatska Mikić je kazao i što će se događati nakon prodaje zgrada Name. Ispričao je kako su stečajni vjerovnici pri otvaranju stečaja donijeli odluku kako se neće ići u restrukturiranje, odnosno izradu stečajnog plana, već u unovčenje imovine i namirenje vjerovnika.
“Tako da će s prodajom preostale imovine prestati i poslovanje te će i Nama okončanjem stečajnog postupka vjerojatno prestati postojati”, konstatirao je Mikić.
Dodao je kako zbog ograničenja koje nameće stečajni postupak tvrtka nije u mogućnosti investirati u unapređenje poslovanja te voditi dugoročnu poslovnu politiku.
“O sudbini poslovanja nakon prodaje preostalih robnih kuća kao i o sudbini radnika odlučni će biti uvjeti prodaje te odluka budućeg vlasnika”, zaključio je stečajni upravitelj.
Forbes Hrvatska već je pisao kako investitori već pokazuju interes za zgradama Name koje imaju posebno mjesto u kolektivnoj svijesti Zagrepčana, ali i drugih građana Hrvatske koji su u posjetu glavnom gradu pohodili legendarnu robnu kuću.
Interes investitora
“Veliki potencijal ovih zgrada očituje se ne samo kroz lokaciju i dostupnost brojnim sadržajima, već i kroz povijesni značaj koji imaju. Upravo zbog svih navedenih razloga, potencijalni investitori već neko vrijeme iskazuju interes za njihovu kupnju, prvenstveno investitori iz sektora uredskih i maloprodajnih prostora te hotela”, ispričali su za Forbes Hrvatska Capital Markets menadžer Ivan Laljak i voditeljica odjela za posredovanje i savjetovanje za komercijalne nekretnine Nuccia Basanić iz agencije Colliers.
Brojni su igrači na tržištu koji bi voljeli ove zgrade dodati u svoj portfelj, ali završna odluka svakako će ovisiti i o traženoj cijeni. Obje nekretnine svojedobno su procijenjene na više od 40 milijuna eura. No, riječ je o starim procjenama vrijednosti koje će valjati ponoviti.
Opstanak robne kuće u nekom novom ruhu
Dok prodaja postaje realnost, ostaju i onih koji smatraju kako bi Nama trebala opstati uz pomoć države i grada. Među njima je i stručnjakinja za urbani razvoj i prostorni branding Marina Pavković.
“Obje bi Name mogle i trebale ostati u funkciji suvremene i svevremene robne kuće s implementacijom komplementarnih sadržaja. Zadržati široku paletu asortimana i dizati razinu opreme i ponude. Nama danas, kao i ranije, nudi kvalitetnu robu. Od odjeće, obuće i rublja do suđa, posteljine i kućanskih uređaja, sve do bijele tehniku i elektronike. Sve pod jednim krovom, pregledno izloženo, uz asistenciju obučenih trgovaca kadrih dati traženu informaciju”, komentirala je za Forbes Hrvatska.
Dodala je kako Nama nije Harrods ni Lafayette, ali nije ni Lidl ni Konzum. Njezinu budućnost vidi kao hibrid između berlinskog KaDeWe-a (OMA) i londonskog Selfridgesa.
“Kultna poput KaDeWe-a bez obzira što nije luksuznog asortimana te okrenuta domaćim proizvođačima poput londonskog Selfridges. Zadržavanje autentičnog pristupa korištenjem komercijalnih i marketinških alata kojima bi se pojačao doseg osiguralo bi opstanak te rast vidljivosti, posjete i prometa”, navodi Pavković recept za neku novu Namu.
