HUP upozorava: Tvrtke u Hrvatskoj plaćaju skuplju struju od prosjeka Europske unije
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorava da su cijene električne energije za tvrtke u Hrvatskoj sada iznad prosjeka Europske unije, što negativno utječe na konkurentnost, jer poskupljuje poskupljuje poslovanje.
“I dok stanovništvo i dalje uživa gotovo najnižu cijenu električne energije u Europskoj uniji, cijena koju tvrtke plaćaju za električnu energiju, a koje troše od 2.000-19.999 MWh električne energije, je u prvoj polovini ove godine viša od prosjeka EU. Broj energetskih tvrtki za opskrbu, proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Hrvatskoj raste stoga je paradoksalno da je Hrvatska u 2023. godini među četiri članice EU s najvećim povećanjem cijena za gospodarstvo na godišnjoj razini sa zabilježenim rastom od čak 34,0 posto prema prosječnim 4,4 posto u EU”, stoji u analizi Hrvoja Stojića, glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.
Stanovništvu cijena struje porasla manje od prosjeka
Stojić također upozorava da je Hrvatska od 2019. godine cijene električne energije za stanovništvo podigla tek 14 posto, dok se povećanja u CEE regiji kreću od 19 posto u Slovačkoj pa sve do 86 posto u Poljskoj, što, kako kaže, jasno pokazuje da ustraje u zadržavanju cijena na umjetno niskim razinama.
Navodi i podatak da je tek 28 posto stanovništva poboljšalo efikasnost u potrošnji energije unutar posljednjih pet godina što je znatno niže nego u zemljama u okruženju poput Slovačke (36 posto), Mađarske (35 posto), Slovenije (34 posto, itd.).
“Države koje nastavljaju velikodušno subvencioniranje cijena energije će za nagradu morati podići maksimalnu maloprodajnu cijenu da izdrže zaduženje za potrebe potrošnje poput Mađarske ili smanjiti sigurnost opskrbe. Ekspanzivna politika zaštite kupovne moći u Hrvatskoj koja istovremeno ignorira učinke na podmirenim/realnom rastu plaća na razini EU od 2019. godine je kontraproduktivna naročito ako se primjenjuje linearno na sve grane, bez ciljanja najugroženijih skupina. U srednjem roku takav bi pristup snažno poticao inflaciju i inflatorne pritiske, a mogao bi značajno opteretiti i državnu proračun”, upozorava.
Navodi i da su cijene električne energije za tvrtke od 2019. skočile za čak 120 posto, što je dvostruko brži rast od prosjeka EU gdje je rast iznosio 54 posto.
“To investicije u energetski-intenzivne djelatnosti čini neatraktivnim u EU kontekstu, naročito s obzirom na njihov dugoročni horizont, a Hrvatska i nakon predloženih poreznih izmjena ima relativno nekonkurentan porezni tretman plaća, što uz energetsko povećanje minimalne plaće (+15,4 posto u 2025. nakon +20 posto u 2024. godine) nepovoljno djeluje na konkurentnost, naročito izvoznika”, zaključuje.
