IT firme trebaju produktne menadžere. Hoće li nova edukacija povećati njihov broj?
Hrvatske IT tvrtke u pravilu su orijentirane na usluge i servise, a tek u manjem broju na produkte. Iz tog razloga, tržište nije stvorilo puno produktnih menadžera, a do sada nije bilo ni institucionalne edukacije. Algebra je pokreće u travnju, a iz IT tvrtki pozdravljaju edukacije, ali poručuju kako je iskustvo još važnije.
Program petomjesečnog stručnog usavršavanja za produktne menadžere i menadžerice koji je u ponedjeljak predstavila Algebra, poslužio je kao povod za diskusiju o samom zanimanju.
Kao što samo ime kaže, produktni menadžeri bave se upravljanjem proizvodom. U IT tvrtkama od njih se očekuje miks tehnoloških i poslovnih znanja te dobro razumijevanje korisničkog iskustva.
Član Uprave Algebre Hrvoje Josip Balen podsjetio je kako će Strategije pametne specijalizacije poticati transformaciju IT industrije u Hrvatskoj, kako bi se povećao broj tvrtki koje razvijaju svoj proizvod. Riječ je o poslovnom modelu kojeg odlikuju skalabilnost i veća profitabilnost, no uspjeh nije zajamčen, a u početnoj fazi traže se velika ulaganja.
Prva generacija imat će barem 40 polaznika
Balen kaže kako je kriza na IT tržištu pokazala je kako ekonomije vezane uz outsourcing imaju probleme kad velike ekonomije ulaze u recesiju, dok su one koje imaju vlastite proizvode puno neovisnije. Jedan od preduvjeta za povećanje broja tvrtki koje se bave produktima je i tržište radne snage na kojoj ima ljudi educiranih za specifična zanimanja poput produktnog menadžera. Iz tog razloga, Algebra je pokrenula program na koji u prvoj godini planiraju upisati barem 40 polaznika.
Oni će po završetku programa dobiti djelomičnu kvalifikaciju – Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) razine šest (kvalifikacija stečena završetkom preddiplomskih studija), kojom se stječe 21 ECTS bod i naziv stručnog usavršavanja produktni menadžer ili menadžerica. Program se može upisati i uz samo završenu srednju školu, no prvenstveno cilja na one s višom razinom školovanja kojima nedostaje edukacija potrebna za bavljenje produktnim menadžmentom.
Vjerojatnije je da će interes za navedeni program imati oni koji nisu tek izašli s fakulteta, nego oni s određenim iskustvom. Ciljani polaznici su mlađi i srednji produktni menadžeri, vlasnici startupa i mikro ili malih tvrtki, Brand menadžeri korporacija koji žele razumjeti upravljanje proizvodima u digitalnoj ekonomiji i projektni menadžeri koji žele napraviti iskorak vođenju i upravljanju produktima u digitalnom okruženju.
Produktni menadžeri trenutno dolaze iz različitih struka
IT industrija ne zapošljava samo IT-ovce. Prema riječima Arsena Šolića iz Algebre, trenutni produktni menadžeri često su marketingaši, ponekad pravnici, a u nešto manjem broju dolaze i iz redova programera i inženjera. Kako bi se stekao bolji uvid u ovo zanimanje, Forbes Hrvatska razgovarao je s predstavnicima nekoliko hrvatskih tvrtki koji zapošljavaju produktne menadžere.
Za Forbes Hrvatska stanje na tržištu rada prokomentirali su i predstavnici četiri tvrtke.
Iva Erceg, glavna direktorica za razvoj proizvoda u IT tvrtki Syskit kaže kako njihovi produktni menadžeri i vlasnici produkta dolaze s računalno-inženjerskih smjerova – s FER-a, FERIT-a, PMF-a i zanimljivo, s Komunikologije.
Iz Infobipa kažu kako posao produktnog menadžera u toj tvrtki najčešće obavljaju stručnjaci tehničkog usmjerenja koji s vremenom postaju zaduženi za razvoj i unaprjeđenje poslovanja.
U Productiveu, startupu koji je proizašao iz IT tvrtke Infinum, produktni menadžeri imaju vrlo raznoliku pozadinu – od telekomunikacija na Prometnom fakultetu, preko komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, pa sve do informatičkih usmjerenja na Fakultetu organizacije i informatike.
Produktni menadžeri ne rade samo u IT tvrtkama. Iz korporativnih komunikacija Croatia osiguranja odgovaraju kako je u osigurateljnoj industriji to radno mjesto traži specifično znanje o osigurateljnim proizvodima Croatia osiguranja zbog čega tu poziciju najčešće popunjavaju iz internih resursa. To su najčešće zaposlenici s višom ili visokom stručnom spremom ekonomskog usmjerenja no, za specifične proizvode imaju i druga zanimanja poput više medicinske sestra za proizvode zdravstvenih osiguranja ili inženjerke agronomije za osiguranje usjeva i nasada. Iz tog razloga misle da bi se u njihovom slučaju teško mogla popunjavati direktno kroz spremu iz obrazovnog sustava.
Danijel Čižek, glavni produktni menadžer u Syskitu kaže kako je na tržištu izazovno pronaći produktne menadžere.
„Najviše zbog razlike u percepciji uloge PM-ova i stvarnog, utjecajnog rada koji bi PM-ovi trebali obavljati. Iz krugova ljudi s kojima pričam, veliki dio Product Managera u Hrvatskoj su Backlog Manageri ili Project Manageri – ne zato što to žele biti, nego zbog općeg nedostataka pravih produktnih organizacija u Hrvatskoj“ – pojašnjava Čižek. Dodaje kako je pozicija produktnoh menadžera relativno nova u cijeloj Europi, a pogotovo u regiji. „Na našim područjima se većina organizacija dugo bavila samo IT uslugama. Posljedično, u tvrtkama koje se sada bave razvojem IT proizvoda, nedostaje svijest o dubini znanja i stručnosti koje su potrebne za uspješno upravljanja proizvodom“ – zaključuje Čižek.
Ključne vještine razvijaju se kroz iskustvo
U Syskitu misle kako formalno obrazovanje može pružiti temelje, ali se ključne vještine za product management obično razvijaju kroz iskustvo. Vrijednost koju produktni menadžer donosi timu po njima se nalazi u dubokom poznavanju problema koji je potrebno riješiti i stručnošću u podatkovnom području. To uključuje duboko razumijevanje korisnika i njihovih problema, koje se po njihovom mišljenju ne može naučiti u tradicionalnom okruženju učionice.
„To zahtijeva izravnu interakciju s korisnicima i kupcima, proaktivan pristup rješavanju problema i kontinuirano učenje kako bi bili u tijeku s potrebama korisnika i industrijskim trendovima“ – kaže Čižek.
Osim toga, važna je stručnost u podatkovnom području, jer produktni menadžer mora biti vješt u tumačenju i korištenju podataka pri donošenju odluka. To uključuje, ne samo razumijevanje analitike korisnika, već i sposobnost crpljenja uvida iz podataka o prodaji, tržišnim trendovima i konkurentskoj analizi. Biti izvrstan u analizi podataka ključno je za provjeru hipoteza te procjenu korisnosti i isplativnosti.
U Infobipu također misle da su iskustvo i praksa najvažniji jer se radi o multidisciplinarnoj profesiji. Ipak, dodaju kako i edukacije imaju veliku ulogu u uspješnosti pojedinca te zbog toga pozdravljaju svaki vid edukacije jer pomaže u unaprjeđenju izuzetno agilne struke, koja je od vitalnog značaja za IT industriju.
Doduše, treba imati na umu da većina Algebrinih predavača dolazi iz redova iskusnih produktnih menadžera, pa i dobar dio programa ide u praktičnom smjeru.
